Danijel rkić, dipl. ing. prom.

Metodologija pristupa sigurnosti prometa

na državnim cestama u Republici Hrvatskoj

Dr. sc. Željko Šarić, dipl. ing. prom.

Danijel Brkić, dipl. ing. prom.

dr. Name Surname: Presentation Title Lorem Ipsum Sit Dolor 2

Uvod

Dr. sc. Željko Šarić, Danijel Brkić, dipl. ing. prom.: Metodologija pristupa sigurnosti prometa na državnim cestama u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj u 2015. godini dogodilo se više od 32.000 prometnih nesreća u

kojima je smrtno stradalo 348 osoba te je više od 15.000 bilo ozlijeđeno.

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2015., www.mup.hr.

http://www.mup.hr/


Od toga broja se na mreži državnih cesta u 2014. godini dogodilo više od 3.900

prometnih nesreća u kojima je smrtno stradalo 84 osoba te je više od 1.300 bilo

ozlijeđeno.

Izvor: ISHC – Sustav sigurnosti prometa Hrvatskih cesta d.o.o.

Dr. sc. Željko Šarić, Danijel Brkić, dipl. ing.: Metodologija identifikacije opasnih mjesta u Republici HrvatskojDr. sc. Željko Šarić, Danijel Brkić, dipl. ing. prom.: Metodologija pristupa sigurnosti prometa na državnim cestama u Republici Hrvatskoj


Učinkovitost sanacije opasnih mjesta

Identifikacija i sanacija opasnih mjesta, jedan su od najučinkovitijih načina povećanja sigurnosti cestovnog prometa.

Mreža državnih cesta u RH

76,2% manje prometnih nesreća

90,3% manje poginulih osoba

75,3 % manje teško ozlijeđenih osoba

72,3 % manje lakše ozlijeđenih osoba

Dr. sc. Željko Šarić: Metodologija identifikacije opasnih mjesta u Republici HrvatskojDr. sc. Željko Šarić, Danijel Brkić, dipl. ing. prom.: Metodologija pristupa sigurnosti prometa na državnim cestama u Republici Hrvatskoj


Kriteriji pri identifikaciji opasnih mjesta

Dr. sc. Željko Šarić: Metodologija identifikacije opasnih mjesta u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska

Crna točka - raskrižje ili odsječak ceste duljine do 300 [m].

Opasna dionica- dio ceste duljine od 300 do 1000 [m].

12 ili više prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u posljednje tri godine.

15 ili više prometnih nesreća bez obzira na posljedice u posljednje tri godine.

3 ili više istovrsnih prometnih nesreća u posljednje tri godine.

Metodologija pristupa sigurnosti prometa koristi se za državne ceste u Republici Hrvatskoj a

2004. godine izradile su je tvrtka Hrvatske ceste d.o.o. u suradnji s Institutom građevinarstva

Hrvatske d.d.




Prikupljanje i obrada podataka o prometnim nesrećama


Analiza, utvrđivanje mjera i sanacija opasnih mjesta

Identifikacija opasnih mjesta - Ministarstvo unutarnjih poslova

Obrazac Identifikacija opasnih mjesta na državnim cestama

Informacijski sustav Hrvatskih cesta d.o.o.Prometne nesreće Opasna mjesta Stupanj opasnosti Brojanje prometa

Baza cestovnih podataka

Ministarstvo unutarnjih poslova Prikupljanje podataka o prometnim nesrećama putem UPN obrasca




Upitnik o prometnoj nesreći – UPN obrazac


• Ispunjavaju ga djelatnici policije nakon prometne nesreće.• Sadrži ukupno 38 upita/odgovora o prometnoj nesreći.• Podaci iz UPN-a unose se u Informacijski sustav MUP-a.




Informacijski sustav Hrvatskih cesta d.o.o.




IOM/2015 - HRVATSKE CESTE D.O.O. ®

Prilog 1.

s

materijalnom

štetom

s

ozljeđenim

osobama

lakše

ozljeđeni

teško

ozljeđeni

smrtno

stradali

NAPOMENA:

Podatke u tablicu potrebno je unositi prema parametrima iz izbornika koji je dan na poleđini ovog Obrasca. M.P

IZBORNIK PARAMETARA (po mogućnosti upisati jedno od ponuđenog):

Uvijeti vidljivosti ⁴pogreška vozača-nepropisna brzina sudar vozila u pokretu-u usporednoj vožnji suh dan sunčano S - J

pogreška vozača-brzina neprimjerena uvijetima sudar vozila u pokretu-u usporednoj vožnji mokar noć oblačno S - I

pogreška vozača-vožnja na nedovoljnoj udaljenosti sudar vozila u pokretu-u vožnji u sli jedu blato sumrak kiša S - Z

pogreška vozača-zakašnjelo uočavanje opasnosti sudar vozila u pokretu-u vožnji unazad snijeg - razgrnut svitanje magla J - S

pogreška vozača-nepropisno pretjecanje udar vozila u parkirano vozilo snijeg - nije razgrnut snijeg J - I

pogreška vozača-nepropisno obilaženje sli jetanje vozila s ceste zaleđen - posut ostalo J - Z

pogreška vozača-nepropisno mimoilaženje nalet na bicikl zaleđen - nije posut I - S

pogreška vozača-nepropisno uključivanje u promet nalet na pješaka odron kamenja I - J

pogreška vozača-nepropisno skretanje nalet na motocikl i l i moped zemlja - suha I - Z

pogreška vozača-nepropisno okretanje sudar sa vlakom zemlja - mokra Z - S

pogreška vozača-nepropisna vožnja unazad udar vozila u objekt na cesti ulje i sl ične tvari Z - J

pogreška vozača-nepropisno prestrojavanje udar vozila u objekt kraj ceste Z - I

Uzrok prometne nesreće ¹ Vrsta prometne nesreće ² Stanje površine kolnika ³ Meteorološki uvijeti ⁵ Smjer kretanja ⁶

Smjer kretanja ⁶

Vrsta prometne nesreće ² počinioca

prometne

nesreće

oštečenika u

prometnoj

nesreći

ime, prezime i potpis

Sastavio:

Uvijeti

vidljivosti ⁴

Meteorološki

uvijeti ⁵

Oznaka

u

dijagramu

PODACIO PROMETNIM NESREĆAMA NA LOKACIJI OPASNOG MJESTA __________________________ ZA RAZDOBLJE OD 2012 - 2014. GODINE.

Posljedice prometnih nesreća

(upisati X)

Posljedice sudionika

(upisati broj)Red.

brojDatum Dan Sat sa

smrtno

stradalim

Stanje površine

kolnika ³Uzrok prometne nesreće ¹

Obrazac „Identifikacija opasnih mjesta na državnim cestama“




Primjer jednog kataloški obrađenog opasnog mjesta


Mjere i aktivnosti u funkciji povećanja razine sigurnosti prometa na mreži državnih cesta

Sanacija opasnih mjestaNajčešće poduzimane mjere na sanaciji opasnih mjestana državnim cestama bile su:

• izgradnja kružnih tokova,

• izgradnja dodatnih traka za skretanje,

• izmjene i dopune prometnih znakova,

signalizacije i opreme ceste,

• poboljšanje karakteristika površine kolnika i

geometrijskih karakteristika ceste.

Programi održavanjaKroz programe održavanja, Hrvatske ceste su, između

ostalog, u razdoblju od 2012. – 2015. godine na izradu

površinske obrade asfaltnih kolnika na mreži državnih

cesta ukupno utrošile cca 20 mil. kn, bez PDV-a. te na

zamjenu i postavljanje novih čeličnih zaštitnih ograda

cca 8,5 mil. kn, bez PDV-a.

GodinaSanirano

opasnih mjestaVrijednost

sanacije [kn]

2001 4 1.061.758,20

2002 15 10.078.581,93

2003 36 21.384.384,14

2004 51 13.120.100,14

2005 26 23.617.914,32

2006 13 6.882.110,75

2007 12 5.436.579,73

2008 19 19.345.363,75

2009 15 29.141.864,48

2010 8 11.584.734,09

2011 18 15.620.212,03

2012 9 17.499.501,81

2013 23 49.162.884,08

2014 21 36.054.822,14

2015 8 4.686.000,00

Ukupno 278 264.676.811,59




Mjere i aktivnosti u funkciji povećanja razine sigurnosti prometa na mreži državnih cesta

Ulaganje u biciklističku i pješačku infrastrukturu

• U razdoblju od 2011. do 2014. godine izgrađeno je, odnosno izgradnja je u tijeku, 269,04km biciklističke infrastrukture te 224,78 km pješačke infrastrukture.

• Pješačke i biciklističke staze uz državne ceste projektiraju se u sklopu projektiranjarekonstrukcije ceste i/ili kao poseban projekt, a ovisno o intenzitetu pješačkog ibiciklističkog prometa ili činjenicama koji ukazuju na potrebitost povećanja razinesigurnosti sudionika u prometu.

• Prema službenim podacima MUP-a, u razdoblju od 2011. do 2013. godine, ukupan brojnaleta na pješake smanjen za 10 % i ukupan broj naleta na bicikliste za 21 %. Za zaključiti jekako je takav pozitivan trend izravna posljedica ulaganja u navedenu infrastrukturu.




Prije sanacije Nakon sanacije

Primjer lokacija opasnih mjesta prije i nakon sanacije




• Hrvatske ceste d.o.o. od 2008. godine aktivno sudjeluju i u provedbi EuroRAP projekta u RepubliciHrvatskoj te u tom smislu, posebice kad je riječ o mjerama u funkciji povećanja razine sigurnosti prometana postojećoj mreži državnih cesta, kroz programe održavanja, poboljšavaju elemente cesta na cijelimdionicama, a kojim su većim dijelom obuhvaćene i preporuke EuroRAP-a (rekonstrukcije raskrižja,proširivanje i utvrđivanje bankina, postavljenje nove prometne signalizacije i opreme i dr.).

• U razdoblju od 2013. do 2015. godine od strane Fakulteta prometnih znanosti izvršen je pregled specijalnoopremljenim vozilom dijelova državne cestovne mreže (DC3, DC8, DC27, DC50 i DC54) premaEuroRAP/iRAP metodologiji.

• Nakon izvršenog pregleda, predloženi su prioriteti prilikom provođenja mjera za podizanje razine sigurnostina pregledanoj cestovnoj mreži kako bi se olakšalo donošenje investicijskih odluka.

• Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije navedenih dijelova cestovne državne mreže kojima bi sepostigao minimum 3 zvjezdice na opterećenim dijelovima iste, dan je u sljedećem tabelarnom prikazu:

EuroRAP projekti u Republici Hrvatskoj




Projekt mapiranja rizika u razdoblju od 2007. do 2009. godine.




Projekt mapiranja rizika u razdoblju od 2010. do 2012. godine.




• Karte prikazuju rizik koji nastaje kao posljedica interakcije sustava čovjek,vozilo i cesta, a izrađene su na temelju stvarnih podataka o prometnimnesrećama i prometnom opterećenju. Izradom karte rizika za razdobljeod 2010. do 2012. godine, utvrđeno je smanjenje postotka najopasnijihcrnih dionica, ali je zbog postroženog sustava ocjenjivanja pao postotakcesta s niskim rizikom.

• Na državnim cestama vidljiv je pozitivan trend povećanja stupnjasigurnosti koji proizlazi iz više čimbenika. Na dijelu prometne mrežedržavnih cesta uloženi su značajniji napori u smislu infrastrukturnihpoboljšanja. Jedan od važnijih čimbenika jest i činjenica da je uzkontinuirani rast prometa na mreži državnih cesta došlo do smanjenjaukupnog broja teških i najtežih nesreća. Tu još treba dodati i obnovuvoznog parka (viša razina pasivne sigurnosti) te ostale preventivno-represivne mjere koje su se provodile.

EuroRAP projekti u Republici Hrvatskoj




Osim identifikacije opasnih mjesta na državnim cestama, Hrvatske ceste d.o.o., u skladu sDirektivom 2008/96/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o sigurnostiupravljanja cestovnom infrastrukturom, prikupljaju podatke o prometnim nesrećama sasmrtnim posljedicama, koje su se dogodile na dionicama TEM državnih cesta, premaObrascu „IPN-TEM/2015 - HRVATSKE CESTE D.O.O.“

Aktivnosti na poboljšanju sigurnosti TEM cesta




Obrazac sadrži podatke:

• o cesti,• prometnoj nesreći,• o sudionicima prometne nesreće i vozilima,• izvod iz prometnog elaborata/projekta ili geodetski

snimak izvedenog stanja s ucrtanim mjestomprometne nesreće ili skicu prometne nesreće spoložajem i udaljenošću prometnih znakova isignalizacije od mjesta prometne nesreće postavljenihu "zoni prometne nesreće„

• fotografije prometne nesreće.




Primjer popunjenog Obrasca „IPN-TEM/2015 - HRVATSKE CESTE D.O.O.“




Sukladno Direktivi 2008/96/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 19.11.2008. godine koja je implementirana u Zakon o cestama, Hrvatske ceste su u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti izradile su provedbene akte koje je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i donijelo, i to:

1. Pravilnik o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizoracestovne sigurnosti.

2. Smjernice za razvrstavanje cestovne mreže s obzirom na sigurnost(NSM).

3. Smjernice za reviziju cestovne sigurnosti (RSA).

4. Smjernice za sigurnosnu inspekciju postojećih cesta (RSI) i

5. Smjernice za izradu procjene utjecaja na sigurnost prometa (RSIA).

Navedenim aktima osigurati će se uspostava učinkovitog sustava za praćenjesigurnosti cestovne infrastrukture i uvođenje postupaka kojima bi se trajnouspostavila visoka razina sigurnosti na čitavoj cestovnoj mreži, pri čemu se posebanznačaj pridaje cestama koje su sastavni dio TEM mreže.

Revizija sigurnosti cestovne infrastrukture




Da bi se u cijelosti moglo postupiti sukladno navedenoj direktivi preostalo jeprovesti postupke izobrazbe i izdavanja ovlaštenja revizorima cestovne sigurnosti.U tom smislu, Hrvatske ceste su u suradnji s Fakultetom prometnih znanostiizradile Priručnik za rad revizora, a koji bi se koristio u postupku njihove izobrazbete za njihov daljnji rad. Priručnik između ostalog sadrži:

• uvod u sigurnost prometa,

• psihološke čimbenike vozača koji utječu na projektiranje prometno sigurne

cestovne infrastrukture,

• procjenu utjecaja na sigurnost prometa (RSIA procedura),

• reviziju sigurnosti cesta (RSA procedura),

• sigurnosnu inspekciju postojećih cesta (RSI procedura).

Revizor će uz pomoć priručnika te smjernica, a nakon završene obuke biti umogućnosti samostalno obavljati reviziju cesta.

Revizija sigurnosti cestovne infrastrukture




• U 2015. godini pokrenut je postupak za izradu nove metodologijeutvrđivanja opasnih mjesta na cestama, a čije smjernice bi bile u skladu saeuropskim regulativama i praksama drugih razvijenijih zemalja, ali i satrenutnim stanjem prometne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

• U odnosu na postojeću metodologiju koja ima postavljene relativno

visoke kriterije za vrednovanje i rangiranje mjesta za sanaciju i koja se

odnosi samo na mrežu državnih cesta, nova metodologija će između

ostalog, osim podataka o broju prometnih nesreća i njihovim

posljedicama, uzimati u obzir i druge parametre kao što je primjerice

prometno opterećenje cestovnih dionica i to na cijeloj mreži cesta

Republike Hrvatske.

• Također, učinci nove metodologije između ostalog trebali bi otkloniti i

dvojbe, da li cesta utječe na nastale prometne nesreće i da li to mjesto

trebamo i/ili možemo smatrati opasnim, odnosno na istom provesti mjere

sanacije.

Izrada nove metodologije utvrđivanja opasnih mjesta




U tom smislu, Hrvatske ceste d.o.o. izradile su projektni zadatak za izradu novemetodologije, a kojom će se omogućiti da se:

• identifikacija lokacija na kojima se događa najveći broj prometnih nesreća na

mreži cesta Republike Hrvatske, provodi u odnosu na karakterističnu grupu

promatranih elemenata cestovne infrastrukture za koje je moguća procjena

normalne razine prometne sigurnosti,

• na opasnim mjestima utvrdi veći očekivani broj prometnih nesreća u odnosu

na očekivane brojeve prometnih nesreća utvrđene na ostalim sličnim

lokacijama promatrane cestovne mreže, prvenstveno zbog specifičnosti

lokalnih faktora rizika,

• utvrde metode i analize za utvrđivanje opasnih mjesta na dionicama na

kojima se opasna mjesta ne mogu pouzdano identificirati na temelju kritičnog

broja prometnih nesreća,

• prilikom postupka evaluacije i praćenja opasnih mjesta te mjera sanacije

koriste trenutno najsuvremenije metode evaluacije koja se primjenjuje

prilikom izrade studija učinkovitosti predloženih mjera sanacije.

Izrada nove metodologije utvrđivanja opasnih mjesta



dr. Name Surname: Presentation Title Lorem Ipsum Sit Dolor 25Dr. sc. Željko Šarić: Metodologija identifikacije opasnih mjesta u Republici Hrvatskoj

ZAKLJUČAK

Identifikacija i sanacija opasnih mjesta predstavlja jedan od najučinkovitijih povećanja sigurnosti cestovnog prometa

Prikupljeni podaci o prometnim nesrećama kvantitativno zadovoljavaju proces identifikacije opasnih mjesta ali je je potrebno povećati kvalitetu podataka o lokacijama prometnih nesreća.

Postojeća metodologija ima visoko postavljene kriterije u odnosu na trenutnu razinu prometne sigurnost, odnosno nije bazirana na statističkom ispitivanju lokacija prometnih nesreća.




ZAKLJUČAK

U 2015. godini pokrenut je postupak za izradu nove metodologije utvrđivanja opasnih mjesta na cestama.

Nova metodologija uskladiti će se sa europskim regulativama i praksama te će se temeljiti na statističkom ispitivanju svake lokacije u odnosu na druge lokacije.

Primjena EU Direktive 2008/96/EC provodit će se već u fazi planiranja, projektiranja te u početnoj fazi nakon puštanja ceste u promet što će osigurati i povećanje stanja sigurnosti na mreži cesta u Republici Hrvatskoj




HVALA NA PAŽNJI



Danijel rkić, dipl. ing. prom.

Documents

Transcript of Danijel rkić, dipl. ing. prom.