Microsoft Excel 2010Microsoft Excel 2010 je program za proraunske tablice (Spreadsheet) koji omoguuje praenje i analizu prodaje, stvaranje prorauna i organizaciju financija to za osobnu primjenu to za poslovnu primjenu. Uz poboljanja korisnikog suelja kao i dodatne napredne mogunosti kao to su poboljano pisanje formula, izgled stranica, SmartArt grafika, nove teme i brzi stilovi za tekst, oblike, tablice i slike mogue je ostvariti poslovne ili osobne zadatke jo bre nego ikad prije. Pokretanje Microsoft Excela Prvi nain pokretanja Microsoft Excela je pomou izbornika Start. U donjem lijevom kutu ekrana se klikne na poetni izbornik All Programs/ Microsoft Office/ Microsoft Excel 2010. Druga varijanta je pomou brzog traenja programa tako da se upie Excel.

Trea varijanta pokretanja je dvoklikom na preicu ikone na radnoj povrini.

etvrta varijanta je pomou Run opcije. Pomou brzog traenja programa tako da se upie Run i na komandnoj liniji se upie excel.

Dodatni switchevi pri pokretanju Excela Pri samom pokretanju Excela, on e novu radnu biljenicu otvoriti pomo prethodno definiranih postavki (default settings), zatim e se pokrenuti sve Autostart makronaredbe, koje su eventualno snimljene u radnoj knjizi Personal macro i prebaciti se na zadanu mapu za smjetaj datoteka sa podacima. Ako elimo obaviti bilo kakve izmjene u pokretanju, na zadanom ponaanju Excela, treba upotrijebiti jedan od swicheva, pri startanju Excela s komandne linije. Svaki navedeni switch mogue je ugraditi u preac za pokretanje Excel, ili ga napisati u komandnoj liniji.

Switch excel.exe/e excel.exe/p excel.exe/r excel.exe/s

Funkcija Omoguuje da Excel, prilikom pokretanja ne pokazuje tzv. startup screen te da ne otvara novu radnu biljenicu (Book1). Postavlja aktivnu putanju (path) na zadanu mapu, umjesto predefinirane lokacije za smjetaj datoteka; naziv eljene mape (uz navoenje cijele putanje) treba unijeti pod navodnicima. Excel otvara odreenu datoteku u samo za itanje (read-only) modu. Excel se pokree u sigurnom (safe) modu, uz izbjegavanje svih instaliranih datoteka, kao i datoteka u mapama Xlstart i Alternate Startup Files. Ovaj switch se koristi pri debugiranju greaka koje se javljaju pri pokretanju programa.

Zatvaranje Microsoft Excela Prva varijanta zatvaranja je klikom na ikonu Excela u lijevom gornjem kutu Excelovog ekrana, ime se otvara izbornik u kojem izaberemo opciju Close. Jednak rezultat se postie kombinacijom tipki Alt+F4. Druga varijanta zatvaranja je klikom na traci izbornika na izbornik Datoteka (File) a zatim na naredbu Izlaz (Exit). Trea varijanta je klikom na gumb Zatvori (Exit) na traci naslova u gornjem desnom kutu Excel radne biljenice.

Prozor Microsoft Excela 2010Pri pokretanju Excela otvara se prozor koji se sastoji od sljedeih osnovnih dijelova:

Prozor Excela s gornje lijeve strane ima alatnu traku za brzi pristup koju je lako mogue prilagoditi po potrebi klikom na desnu strelicu prema dolje kojom se otvara izbornik Prilagodi alatnu traku za brzi pristup (Customize Quick Access Toolbar). Takoer mogue je dodati dodatne naredbe koristei opciju Vie naredbi (More commands) nakon ega se otvara prozor u kojem je mogue odabrati na listi s lijeve strane naredbu koja se eli dodati te se klikne Add. Na isti nain se moe i maknuti naredba sa alatne trake za brzi pristup tako da se odabere naredba s desne liste i klikne se Remove. Ukoliko se alatna traka za brzi pristup eli staviti ispod vrpce moe se odabrati opcija Prikai ispod vrpce (Show below the ribbon).

VrpcaIspod alatne trake za brzi pristup nalazi se Vrpca (Ribbon) koji se sastoji od niza Kartica (Tabs) unutar kojih se nalaze alati koji su grupirani po namjeni. Datoteka Prva kartica je Datoteka (File) koja je zamijenila u prijanjim verzijama nekadanji izbornik Datoteka (File). Kartica Datoteka je druge boje, tj. zelene i to iz razloga to sve ostale kartice sadre naredbe koje se odnose na odreene operacije dok se u kartici Datoteka nalaze opcije koje se odnose na cijeli Excel dokument, tj. radnu knjigu.

U kartici Datoteka nalaze se sljedee opcije:

Spremi (Save) spremanje dokumenta na postojeu datoteku, Spremi kao (Save as) spremanje dokumenta u novu datoteku, Otvori (Open) otvaranje postojeeg dokumenta, Zatvori (Close) zatvaranje aktivnog dokumenta, Informacije (Info) prikazivanje dodatne mogunosti za rad s dokumentima, Nedavno (Recent) prikazivanje nedavno koritenih i otvorenih dokumenata, Novo (New) otvaranje novog dokumenta, Ispis (Print) ispisivanje aktivnog dokumenta, Spremi i poalji (Save & Send) slanje dokumenta elektronikom potom kao privitak, postavljanje na blog, web ili neke dodatne opcije, Pomo (Help) pozivanje pomoi, Mogunosti (Options) definiranje postavki samog programa i, Izlaz (Exit) izlaz iz programa.

Spremanje dokumenta (Save) Prva opcija za spremanje dokumenta je klik na Datoteka (File)Spremi (Save).

Druga opcija je pomou Ctrl+S. Trea opcija je uz gornji lijevi kut, klikom na ikonu diskete.

Prilikom prvog spremanja dokumenta, otvara se prozor koji omoguava spremanje dokumenta u zadanu mapu. Ako se dokument sprema prvi put, koristi se naredba Spremi kao (Save as) kako bi datoteci bilo dodijeljeno ime. U polju Naziv datoteke (File name) se odreuje naziv datoteke, bez nastavka (ekstenzije)- .XLSX. U polju Spremi u obliku (Save as type) odreuje se oblik dokumenta. Zadan je oblik (.xlsx) ali je mogue izabrati i neki drugi oblik.

Nova mapa (New Folder) - Kreira novu mapu. U Alatima (Tools) se nalaze sljedee opcije: Map Network Drive - Mapiranje mrenog diska Web options Razne Internet postavke

General Options Ako je ukljuena opcija Uvijek kreiraj rezervnu kopiju dokumenta (backup), program automatski sprema kopiju dokumenta. Lozinka za otvaranje (Password to open) - Nitko bez lozinke ne moe otvoriti dokument. Lozinka za ureivanje (Password to modify) - Lozinka osigurava sigurnost originalnog dokumenta dok se promjene izvravaju na drugom dokumentu istog sadraja. Preporueno samo za itanje (Read-only recommended) - Ako je ukljuena ova opcija, promijenjena datoteka se ne moe spremati pod originalnim imenom.

Spremi kao (Save As) - Koristi se za spremanje dokumenta pod drugim imenom ili na drugoj lokaciji. Otvaranje postojeeg dokumenta (Open) Za otvaranje postojeeg dokumenta, u izborniku se odabire Datoteka (File)/Otvori (Open) i u dijalokom prozoru se odabere odreena datoteka i potvrdi se na Otvori (Open).

Opcije otvaranja (Open): Otvaranje samo za itanje (Open ReadOnly) - Otvaranje dokumenta samo za itanje. Otvori kao kopiju (Open as Copy) Otvaranje dokumenta kao kopije. Otvori u pregledniku (Open in Browser) Otvaranje dokumenta u nekom od zadanih Internet preglednika. Otvori u zatitnom modu (Open in Protected View) - Omoguava otvaranje datoteke u zatienom modu koji znai da se nita ne moe mijenjati dok se ne iskljui zatita podataka. Otvori i popravi (Open and Repair) - Otvaranje i obnavljanje datoteke.

Zatvaranje dokumenta (Close) Za zatvaranje aktivnog dokumenta, u izborniku se odabere Datoteka (File) Zatvori (Close) te se u dijalokom prozoru pojavi upozorenje: Da li elite spremiti promjene koje ste napravili u 'Book3'? (Do you want to save changes you made to Book3?). Pritiskom na Spremi (Save) prihvaamo promjenu. Pritiskom na Ne spremaj (Don't Save) ne prihvaamo promjenu i dokument se ne sprema, a pritiskom na Odustani (Cancel) odustajemo od svih opcija. Pritiskom na , izlazi se iz programa Excel, a pritiskom na X koji se nalazi ispod crvenog, izlazi se iz dokumenta.

Otvaranje novog dokumenta (New)

Pokretanjem Excel programa, automatski se pokree prazni dokument (Radna biljenicaBook). Drugi nain otvaranja dokumenta je klik na Datoteka (File) - Novi dokument (New) te se u izborniku sastrane odabere ikona praznog dokumenta ili radne biljenice (Blank workbook) ukoliko korisnik eli otvoriti prazan dokument za kreiranje. Postoje razne druge mogunosti kao to su gotovi primjerci dokumenata (u izborniku ispod): kalendar, fax, liste, planeri, izvjetaji i sl. Kreiranje je zavreno klikom na Kreiraj (Create). Slijedom toga, otvara se odabrani dokument.

Ispis (Print) Opcija Ispis (Print) omoguuje ispis dokumenta ili radne biljenice. Zadane su opcije poput kopija gdje se definira koliko e puta pisa ispisati taj isti dokument, slanje na odgovarajui pisa, postavke odreenog dijela koji elimo ispisati (to moe biti cijeli dokument, jedan dio dokumenta ili samo jedna selekcija), ispisivanje pomou razvrstavanja (npr. 1,2,1,2 ili 1,1,2,2), veliina papira na kojemu e ispis biti izvren (npr. A4, A5...), veliina margina ili udaljenost teksta od vanjskih rubova te skaliranje, odnosno odreivanje ispisivanja tako da sav tekst bude na jednom papiru ili na vie njih u razliitim postavkama. Pod Postavkama stranice (Page Setup) nalaze se ostale opcije za podeavanje postavka za odreenu stranicu.

Prva kartica koja se nudi je Stranica (Page) u kojoj se nalaze opcije vezane za stranicu ispisa kao to su orijentacija (Orientation), skaliranje (Scaling), te razne postavke stranice. Ako se eli podesiti ispis na jednoj stranici potrebno je u Stisni na (Fit to) upisati 1, a u polje iroko po (Wide by) izbrisati vrijednost kako visina stranice ne bi bila navedena.

Sljedea kartica su margine (Margins) gdje se nude postavke vezane za margine te poravnavanje ispisa na papir. Moemo postaviti margine za gornju (Top), lijevu (Left), desnu (Right), donju (Bottom) marginu, te postavljanje marine zaglavlja (Header) i podnoja (Footer).

Trea kartica sadri podatke za zaglavlje/podnoje (Header/Footer) u kojem se ureuje zaglavlje/ podnoje.

Ovdje je omogueno upisivanje podataka koji e biti prikazani u zaglavlju, odnosno podnoju. Ureivanje zaglavlja/podnoja je podijeljeno u tri dijela lijevo (Left), centar (Centar), desno (Right). Ikone koje se mogu ubaciti u navedena tri dijela predstavljaju sljedee mogunosti: Zadnja kartica je list (Sheet) u kojoj se nalaze opcije za ispis odreenog lista, odreenog raspona elija, odabira kvalitete i drugih opcija. Ako elimo na ispisu vidjeti slovne i brojane oznake stupaca i redaka, treba ukljuiti opciju Naslovi redova i stupaca (Row and column headings).

U sluaju kada je list vei od lista papira, tj prelazi na drugi papir poeljno je da se na poetku sljedeeg lista (i svakog dalje) nalaze naslovi stupaca .

Ispis sa i bez crta reetki elije Ukoliko se eli ukljuiti opcija ispisa reetke elije potrebno je odabrati opciju Crte reetke (Gridlines).

Spremi i poalji (Save & Send)

Ova opcija slui za slanje dokumenta putem razliitih alata kao to je elektronika pota (Email). Odabirom te opcije, sastrane se pojavljuje izbornik samo za tu opciju. Nudi mogunost slanja kao privitak ('.pdf','.xps') ili kao Internet Fax. Na isti princip radi i spremanje na internet te SharePoint.

Kod opcije Spremi i poalji (Save & Send), takoer postoji opcija za mijenjanje tipa dokumenta (Change File Type) koja omoguava da se iz radne knjige, tip dokumenta promjeni u neki drugi.

Mogunosti (Options) Klikom na Datoteka (File)/Mogunosti (Options) otvara se prozor u kojem se nalaze ope mogunosti vezane za Excel. U kartici Openito (General) se nalaze openite postavke kao to su stil slova (font), veliina slova i druge opcije. U kartici Formule (Formulas) se nalaze postavke vezane za formule.

U kartici Provjera (Proofing) nalaze se postavke vezane za provjeru pravopisa

Na kartici Spremi (Save) nalaze se postavke vezane za spremanje radne knjige odnosno spremanje datoteke. Excel ima predefinirano postavljenu opciju automatskog spremanja svakih 10 minuta. To vrijeme je mogue promijeniti na bilo koju vrijednost u rasponu od 1120 minuta. Takoer postoji opcija koja omoguava automatsko spremanje zadnje nespremnog dokumenta. Lokaciju automatskog spremanja kao i lokaciju predefinirane lokacije dokumenta je mogue promijeniti.

Na kartici Jezik (Language) mogue je mijenjati jezik koji se koristi u knjizi, te opcije bi trebalo podesiti shodno sa jezikom pisanja u dokumentu kako bi se moglo pravilno provjeravati gramatika i pravopis.

Na kartici Napredno (Advanced) nalaze se napredne opcije kao na primjer to e se dogoditi kada se u eliji pritisne Enter, automatsko dodavanje decimalne toke i puno drugih opcija.

Na kartici Prilagodi vrpcu (Customize Ribbon) mogue je prilagoditi koje kartice na vrpci elimo imati i koje opcije na karticama elimo. Svaku opciju moemo vrlo lako ukljuiti ili iskljuiti klikom na kvadrat ispred imena.

Poetna (Home) Na poetnoj kartici se nalaze osnovne funkcije za rad sa dokumentom kao to su:

opcije za Meuspremnik (Clipboard), odabir stila slova (font), veliina fonta, oblikovanje teksta (Podebljano (Bold) Ctrl+B, Zakoenje (Italic) Ctrl+I, Podvlaenje (Underline) Ctrl+U), bojanje teksta razliitim bojama, poravnavanje teksta (horizontalno, vertikalno - lijevo (Align Left), po sredini (Centar), desno (Align Right), obostrano (Justify)), Spoji i centriraj (Merge and center) alat koji spaja oznaeni raspon elija i centrira sadraj, Orijentacija (Orientation) alat za odreivanje smjera sadraja u eliji, Omatanje teksta (Wrap Text) alat koji prilagoava sadraj u nekoliko redova unutar elije kako bi cijeli bio vidljiv, Oblikovanje broja (Number Format) odreujemo vrstu unesenih brojeva, Poveavanje / smanjenje decimalnog mjesta (Incerase /decrease decimal), Uvjetno oblikovanje (Conditional Formatting) alat za odreivanje uvjeta kojeg elija zadovoljitii, te odreivanje oblikovanja ukoliko zadovoljava odreeni uvjet, Umetni (Insert) alat za umetanje elija, stupaca, redaka, radnih listova, Obrii (Delete) alat za brisanje sadraja i /ili oblikovanja elija; brisanje stupaca, redaka, radnih listova, Oblikuj (Format) alat za oblikovanje oznaenih elija, stupaca, redaka, Sortiranje tablice od najmanje do najvee vrijednosti (Sort A to Z), ili od najvee do najmanje vrijednosti (Sort Z to A), unesene u odreeni stupac ili redak, Nai (Find) - Traenje odreene rijei ili fraze.

Umetanje (Insert) Na kartici Umetanje (Insert) nalaze se alati za umetanje razliitih to grafikih to tekstualnih objekata.

Tablice (Tablice), Ilustracije (Illustrations) - slike, crtei, likovi, organizacijski dijagrami, snimka ekrana, Grafikoni (Charts), Mini grafikoni (Sparklines), Filtar (Filter), Linkovi (Links), Alati za tekst te, Simboli (Symbols).

Izgled stranice (Page Layout) Na kartici Izgled stranice (Page Layout) se nalaze naredbe koje utjeu na izgled cijelog dokumenta, tj. radne knjige. Sastoji se od sljedeih dijelova:

Teme (Themes), Postavke stranice (Page Setup) kao to su margine, orijentacija papira, veliina itd., Skaliranje (Scaling) i, Alati za organiziranje sadraja.

Formule (Formulas) Na kartici Formule (Formulas) se nalaze naredbe kojima se moe doi do razliitih formula koje su podijeljene u kategorije.

Podaci (Data) Na kartici podaci se nalaze osnovne naredbe za rad sa podacima. Omoguen je uvoz podataka iz drugih aplikacija ili Interneta.

Kretanje biljenicom i radnim listom u Excelu U Excelu se kretanje moe ostvariti na vie naina. Prvi nain je koritenjem tipki gore, dolje, lijevo, desno te na taj nain se pomicati po biljenici, odnosno elijama. Drugi nain je koritenjem tipke Enter s kojom se pomie aktivna elija za jedan dolje, dok se sa kombinacijom tipki Shift i Enter pomie prema gore. Klikom na Tab pomie se za jednu eliju udesno dok sa kombinacijom tipki Shift i Tab pomie se za jednu eliju ulijevo. Takoer postoje kombinacije tipki koje postavljaju aktivnu eliju u odnosu na trenutno aktivnu eliju. Tipka (kombinacija tipki) Home Home + strelica udesno End + strelica gore End + strelica dolje Oznaavanje elija Aktivna elija je ona koju smo oznaili tipkom mia ili strelicom. Aktivna elija je oznaena podebljanim obrubom u odnosu na druge elije. Unos podataka je mogu samo u aktivnoj eliji. Vie elija se oznaava tako da se postavi mi na aktivnu eliju (pojavi se veliki krii) te drei lijevu tipku mia oznaavaju potrebne elije. Pozicioniranje Pomak u prvu eliju u redu u kojem je aktivna elija Pomak u posljednju eliju u redu u kojem je aktivna elija Pomak u prvu eliju u stupcu u kojem je aktivna elija Pomak u zadnju eliju u stupcu u kojem je aktivna elija

Tipka (kombinacija tipki) Shift + tipke sa strelicama Klik na poetnu eliju, dranje pritisnute tipke Shift i klik na posljednju eliju Klik na zaglavlje stupaca Klik na zaglavlje retka Pritisnuta lijeva tipka mia i povlaenje po zaglavlju retka Pritisnuta lijeva tipka mia i povlaenje po zaglavlju stupca

Pozicioniranje Raspon elija Raspon elija Oznaavanje cijelog stupca Oznaavanje cijelog retka Oznaavanje vie redaka Oznaavanje vie stupaca

Operatori u ExceluU radu sa Excelom radi se sa nekoliko vrsta operacija kao to su: Matematike operacije, Operatori usporedbe, Tekstualni operatori te, Ostali operatori (operatori reference).

Aritmetiki operatori Aritmetiki operatori slue za obavljanje osnovnih matematikih operacija kao to su: Aritmetiki operatori + (plus) zbrajanje - (minus) oduzimanje * (zvjezdica) mnoenje / (ulazna kosa crta) dijeljenje % (postotak) ^ (umetanje) potenciranje Operatori usporedbe Operatori usporedbe zauzimaju vrlo vano mjesto u Booleovoj algebri. Obino su rezultati ovih operacija logiki izrazi. Operatori usporedbe = (jednako) > (vee) < (manje) >= (vee ili jednako) Vee od 5 < Manje od 5 Adresiranje elija Formule mogu koristiti i elije iz drugih radnih listova, pri emu ne moraju biti iz iste radne biljenice. Da bi se mogla iskoristiti posebna vrsta adresa, Excel koristi posebni nain pisanja za oznaku takvih adresa. Adresiranje elija u drugim radnim listovima Da bi se upotrijebila vrijednost neke elije na drugom radnom listu iste radne biljenice, upotrebljava se sljedei oblik formata: =NazivLista!Adresaelije Tako na primjer ako postoje listovi s nazivima Sheet1 i Sheet2 i elimo zbrojiti vrijednosti dviju elija onda bi napisali sljedee u okvir za formulu: =A1*Sheet1!A2

Adresiranje elija u drugim radnim biljenicama Za oznaavanje elija koje pripadaju radnoj biljenici, koristi se sljedei format: =[ImeBiljenice]ImeLista!Adresaelije Nije nuno da radna biljenica na iju se eliju bude otvorena. Ako nije, tada je nuno upisati cijelu putanju (Path) do te radne biljenice. Ako ime radne biljenice sadri razmake, potrebno je ime radne biljenice i radnog lista staviti u jednostruke navodnike. =A1*'[Book.xls]Sheet1'!C2 Kako bi se izbjegle greke prilikom upisivanja adrese poeljno je koristiti oznaavanje elija pomou mia.

Apsolutno i relativno adresiranje elijaVrlo je vano znati razliku izmeu relativnog i apsolutnog adresiranja jer u sluaju greke takvog tipa dobivaju se sasvim drugi rezultati. Kao to je vidljivo na slikama u sluaju kopiranja adrese elija se mijenjaju svakim redom, no u sluaju ako se eli zadrati adresa elija to se moe napraviti tako da se stavi znak $ ispred oznake stupca i retka elije. Npr. $A$1.

Apsolutnim adresiranjem zamrzavamo eliju s kojom elimo raunati.

Greke u formulamaNakon to je unesena formula u eliju i pritisnut Enter, mogue je da se dogodi greka, tj. pojavi poruka o greci. Poruke su kratke te neki puta nije mogue prepoznati o emu se radi. U tablici su este greke koje se pojavljuju u elijama s formulama. Greka #DIV/0! #NAME! #N/A #NULL! #NUM! #REF! #VALUE! Znaenje U formuli postoji dio u kojem se pokualo dijeliti s nulom. Ista je poruka ako je rije o pokuaju dijeljenja s praznom elijom. Rije je o imenu koje Excel ne prepoznaje. Ovo je mogue ako je obrisano ime koje se negdje koristi u formuli. Formula obavjetava da elija koja se koristi u formuli ne sadri vrijednost. Formula koristi presjek dvaju raspona elija koje nemaju zajednikih toaka. Problem s unesenim brojem. Oekuje se pozitivan broj, a unesen je moda negativan. Formula koristi eliju koja nije valjana. Npr. moda je elija na koju se referencira formula izbrisana iz radnog lista. Formula koristi argument ili operand pogrenog tipa. Operand je vrijednost ili adresa elije koju formula koristi za izraun rezultata.

Sadraj formule, nakon to je utvrena greka, mogue je mijenjati kao i svaku drugu vrijednost koja je upisana u eliju. Kako bi se formula izmijenila, treba napraviti jedno od navedenog: Dvostruki klik na eliju, nakon toga je mogue izmijeniti sadraj formule u samoj eliji. Oznaiti eliju formule gdje se pojavila greka te pritisnuti tipku F2, te promijeniti sadraj formule u eliji. Oznaiti eliju kojoj se eli promijeniti sadraj te kliknuti na traku za formule u kojoj je mogue napraviti promjenu.

Cirkularne adrese (Petlje)Ponekad je mogua situacija kada se zna pojaviti petlja ili kako se to u Excelu naziva cirkularna adresa. Rije je o sluaju kada se u formuli koristi njezin rezultat, na primjer: C1=A1*B1*C1 U tom sluaju pojavljuje se poruka koja izgleda ovako:

Nakon to se pojavi poruka mogue je Kliknuti na tipku OK te na taj nain ostaviti formulu i stanju kojem je i bila. Nakon toga, dolje u lijevom kutu ekrana se pojavljuje oznaka koja pokazuje da imamo cirkularnu adresu u radnom listu. Excel rauna formule u cirkularnim adresama sve dok promjena rezultata ne bude dovoljno mala da nema utjecaja na konani rezultat. Promjena mora biti manja od vrijednosti koja je upisana u opcijama Excela pod poljem Najvea promjena (Maximum change). Predefinirana vrijednost za to polje je 0,001 a broj iteracija 100. to je Najvea promjena, manji a Broj iteracija (Maximum itterations) vei, to e preciznost izrauna biti vea.

SortiranjeSortiranje podataka predstavlja mogunost da se isti podaci u jednoj tablici prikau na vie naina. Sortiranje po jednom stupcu obavlja se tako da se klikne na oznaku sortiranja koja se nalazi na vrpci. Uzlazno sortiranje Silazno sortiranje

Sortiranje vie stupca se vri preko kartice Podaci (Data) te preko opcije Sortiranje (Sort). U sluaju da nije oznaeno podruje koje treba sortirati, Excel javlja sljedeu poruku. (tu napii tu poruku!!!) Tom porukom Excel poruuje da ako elimo sortirati neko podruje prvo ga je potrebno oznaiti te nakon toga kliknuti tipku Sortiraj (Sort).

Kada je podruje koje se eli sortirati oznaeno, otvara se dijalog koji omoguuje izbor sortiranja, tj. omoguuje nam odabir kriterija po kojem elimo sortirati. Mogue je odabrati po kojim stupcima elimo sortirati te kojim redoslijedom elimo sortirati (uzlazno ili silazno).

U sluaju da se odabere opcija Moji podaci imaju zaglavlje (My data has headers), umjesto naziva stupca piu zaglavlja podataka.

Funkcije radnih listovaFunkcije su u formulama pomoni alat. Mnoge formule mogle bi se napisati i bez upotrebe funkcija no to bi bilo puno tee za pisanje i puno tee za praenje u sluaju pojave greke. Funkcije nam slue za: puno jednostavnije pisanje formula, sloene proraune koje bi bilo jako komplicirano napraviti bez funkcija, postavljanje uvjetnog izvoenja, ubrzanje poslova pri radu s radnim listovima.

Argumenti funkcija Argument funkcije je zapis koji se nalazi u zagradi iza naziva izabrane funkcije. Ovisno o vrsti funkcije koja se izabere, funkcije mogu biti: bez argumenata, s jednim argumentom, s fiksnim brojem argumenata,

s neodreenim brojem argumenata, s opcionalnim argumentima (koji se moe i ne mora upotrebljavati).

Ako koristimo ime raspona kao argument, na raspolaganju moe biti vie opcija. Definiranje raspona pomou adresa elija (=SUM(A5:A10)), Definiranje raspona pomou naziva raspona (=SUM(Prodaja)), Definiranje raspona ako je on cijeli stupac (=SUM(C:C)).

Konstante se takoer mogu koristiti kao argumenti, kao na primjer SQRT(144), izraunati e drugi korijen broja 144. Izrazi takoer mogu biti dio funkcije, kao na primjer SUM(A2*B4+C1*D2). Unos funkcija Funkcije se mogu unositi runo u traku za formule ili se mogu koristiti formule koje su grupirane po namjeni.

Pomou tipke Umetni funkciju (Insert function) dobiva se pregled svih funkcija koje je mogue koristiti sa kratkim opisom to ta funkcija radi. Ovaj dijalog mogue je pokrenuti uz pomo kombinacije tipki Shift+F3.

Kada se odabere odreena funkcija otvara se dijalog te funkcije u kojem se mogu odabrati rasponi podataka nad kojima elimo primijeniti funkciju. Na dijalogu se vidi rezultata funkcije koji se nalazi dolje u lijevom dijelu dijaloga. Odabir raspona se vri tako da se klikne na ikonu koja se nalazi s desne strane polja za unos broja. Raspon se moe koristiti na bilo koji nain koji je do sada ve objanjen. Za neke funkcije mogue je oznaiti samo jednu eliju umjesto cijelog raspona.

Vrste funkcija Postoji nekoliko kategorija funkcija koje su prikazane u tablici.Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Kategorija funkcije Financijska (Financial) Datum i vrijeme (Date & Time) Matematika i trigonometrijska (Math & Trig) Statistika (Statistical) Funkcije za pretraivanje i reference (Lookup & Reference) Baze podataka (Database) Tekstualne i podatkovne (Tekst) Logike (Logical) Informacijske (Information) Tehnike (Engineering) Kompatibilnost (Compability)

Izrada grafovaU Excelu podatke je mogue prikazati i grafiki i na taj nain pojednostaviti prikaz podataka. Grafovi se koriste tako da se oznai raspon podataka iz kojih se eli dobiti grafiki prikaz te se klikne jedan od eljenih tipova grafova koji se nalaze na vrpci.

Za svaki od tipova grafova postoji nekoliko podtipova koji se mogu odabrati tako da se klikne na strelicu prema dolje. Tipovi grafova su sljedei: stupasti, trokutasti, linijski, u obliku torte, tokasti, povrinski, u obliku prstena, radarski, ploni, sa balonima, burzovni, valjkasti, stoasti, piramidalni. Nakon to se grafikon kreira mogue je naknadno mijenjati postavke grafikona i to opcijama na kartici Izgled (Layout). Takoer, mogue je postaviti i naslov grafikona, ureivanje stupaca, dodavanje legende i svih ostalih opcija.

Primjeri grafova

Umetanje slika u tablicu U Excelu je mogue postaviti sliku iz jednog od sljedeih naina: Slike koje su izraene upotrebom Excelovih alata za crtanje. Rasterske ili vektorske slike koje su umetnute u radnu biljenicu ili kopiranje pomou Meuspremnika (Clipboarda). Slike koje su umetnute u Excel pomou nekih od alata.

Umetanje oblika Ako je potrebno napraviti jednostavniji grafiki prikaz, to je mogue preko alata koji se nalazi na vrpci koji se zove Oblici (Shapes). Takoer, mogue je umetnuti i ostale grafike oblike kao to su organizacijski dijagrami, razni grafiki elementi, slike i slino.

Oblikovanje radnih tablica Ponekad je potrebno podatke u Excelu oblikovati tako da izgledom podsjeaju na tablicu. Postoji nekoliko naina oblikovanja, najjednostavniji nain je taj da se klikne na tipku koja se nalazi na vrpci Oblikovati kao tablicu (Format as table). Kada se odabere stil oblikovanja otvara se dijalog koji omoguava odabir raspona podataka koje elimo oblikovati kao tablicu.

Uitavanje podataka u ExcelU Excel je mogue uitati podatke iz drugih baza podataka, pri emu veza s tim bazama podataka moe biti kontinuirana ili statika. Uitavanje je mogue pomou kartice Podaci (Data) gdje se nalazi nekoliko opcija tj. izvora podataka kao to su Microsoft Access, Internet, tekstualna datoteka ili neki drugi vanjski izvori.

Uvoz podataka iz SQL Servera Kako bi pokrenuli uvoz podataka iz SQL Servera potrebno je odabrati opciju Iz drugih izvora (From other sources) te nakon toga odabrati opciju Iz SQL Servera (From SQL Server). Nakon toga se otvara dijalog u kojem je potrebno upisati ime servera na koji se elimo spojiti te podatke za spajanje na server.

U sljedeem prozoru se odabire baza na koju se elimo spojiti te tablica iz koje elimo uvesti podatke.

Na zadnjem prozoru je mogue odabrati naziv datoteke koja sadri podatke za vezu te opis te veze. Kada se klikne na Zavri (Finish), mogue je odabrati kako se ele prikazati podaci te u kojem radnom listu se ele prikazati ili se eli kreirati novi radni list. Konani izgled uvezenih podataka.

Pivot tablice (Pivot table)Pivot tablice su jedan od najmonijih alata koji omoguuje viestruko sortiranje i naknadno grupiranje podataka. Kao izvor podataka moe se koristiti bilo koja postojea Excel datoteka ili se moe povezati vanjska baza podataka kao to Access ili SQL Server. Kreiranje pivot tablice se pokree preko kartice Umetanje (Insert) te klikom na tipku Pivot tablica (Pivot table). Nakon toga se otvara prozor koji omoguuje izbor izvora podataka za pivot tablicu i mjesto gdje e se pivot tablica kreirati. Nakon toga se na radnom listu pojavljuje objekt u kojem se prikazuju podaci koje elimo prikazati. Kako bi odabrali eljene podatke sa desne strane ekrana imamo sve podatke koje smo uvezli. Jednostavnim oznaavanjem ili neoznaavanjem dodajemo odnosno briemo stupce u novonastaloj tablici. Podatke je mogue sortirati po svakom od stupaca. Takoer, mogue je i filtrirati podatke po elji. U zadnjem retku se nalazi ukupan zbroj svih redova iznad po stupcima te je na taj nain olakani prikaz ukupnih podataka za svaki stupac.

Na vrlo slian nain mogue je napraviti i Pivot grafikon (PivotChart). Postupak za odabir podataka je isti, a tako je i sa odabirom podataka koji se ele grafiki prikazati.

Izrada makro naredbiMakroi su jedan od naina na koji se moe automatizirati rad u Excelu. U sluaju ako postoji niz radnji koje se esto primjenjuju, pogotovo neke sloenije, takve je radnje mogue snimiti pod makro naredbu. Nakon to se naredba snimi, mogue ju je pozvati te nakon toga se sve akcije koje su spremljene pod taj makro izvravaju. Snimanja makro naredbe se pokree pomou tipke na Pogled (View) te na desnoj strani vrpce.

Kada se odabere Snimanje makro naredbe (Record macro) otvara se prozor u kojem se nalazi sljedee: Ime makro naredbe, Kratica (S), tj. kombinacija tipki kojom e se makro aktivirati, Lokacija gdje e se makro naredba pohraniti : o ova radna biljenica (This Workbook) mogue je pozvati samo unutar ovog dokumenta. o Osobni makro radne knjige (Personal Macro Workbook) tako snimljeni makro moi e se pozvati unutar svakog Excel dokumenta. Opis makro naredbe.

Nakon to se prozor zatvori potvrdno tj. sa OK poinje snimanje akcija koje e se izvravati. Zaustavljanje snimanja se vri tako da se klikne na Zaustavi snimanje (Stop recording) koji se nalazi na vrpci pod makronaredbama.

Nakon toga oznaimo eliju ili radni list na kojem elimo pokrenuti makronaredbu te se klikne na Pregledaj makroe (View Macros). Tom akcijom se otvara prozor koji omoguava izbor makro naredbi koje smo snimili te ureivanje i brisanje istih. Ukoliko se eli pokrenuti odreeni makro, potrebno ga je oznaiti i pritisnuti tipku Pokreni (Run). Kao to je vidljivo na slici, nakon to smo pokrenuli makro svi podaci i sve akcije koje su bile izvedene dok se snimao makro su napravljene i na novom radnom listu.

U sluaju ako elimo da makro zna gdje se nalaze ulazni podaci, potrebno je nakon to se pokrene snimanje makroa, ali prije nego se krene s prvom radnjom ukljuiti opciju Relativnog pristupa (Relative reference). Kada se ukljui ta opcija, Excel pamti pozicije elija na koje se poziva odreena operacija. Ako opcija nije ukljuena, Excel e pozvani makro izvravati na elijama na kojima je snimljen, no najee nije vano gdje se izvrava neka radnja ve je bitan redoslijed operacija. Kako bi Excel mogao zapamtiti gdje se nalaze podaci s kojima se eli raditi, potrebno je prije snimanja oznaiti prvu eliju u kojem e se poeti izvravati neka operacija. Jednako tomu, kada se eli izvriti snimljeni makro, mora se prije izvrenja oznaiti prva elija u kojem e se izvriti snimljene operacije.

Literatura: Koritenje raunala i programa Milorad Nikitovi, Ivanka Sluganovi, Zagreb 2009. Proraunske tablice - Microsoft Excel 2010 skripta, Zagreb 2011. Proraunske tablice - Microsoft Excel 2010 prirunik, Zagreb 2011. http://office.microsoft.com/ (Pristupljeno od 05.09.2011. do 30.09.2011. u vie navrata) http://www.gcflearnfree.org/excel2010 (Pristupljeno od 05.09.2011. do 30.09.2011. u vie navrata)