Sir Arthur Conan Doyle - 1 - Znak Cetvorice

8/12/2019 Sir Arthur Conan Doyle - 1 - Znak Cetvorice

1/252


2/252

PRAETORIOUS

2

GRIMIZNA STUDIJA

Ovaj kratki roman, objavljen 1887. godine, prvo je djelo ConanaDoylea u kojem se kao glavni lik pojavljuje Sherlock Holmes. Djelo jeu javnosti prolo prilino nezapaeno i u ono vrijeme nitko nije

mogao slutiti da njime zapoinje novi literarni kult.

ZNAK ETVORICE

U ovom romanu dr. Watson susree svoju buduu suprugu, MaryMorstan, koja nagovara Sherlocka Holmesa da potrai njezinanestalog oca. Ona svake godine na tajanstven nain dobiva po jedan

dragulj, a sve vue podrijetlo iz mrane prie ubojstva i izdaje izvremena velike pobune u Indiji.

Preveli s engleskog:

RuicaiAleksandar Vlakalin

Naslov originala:

A STUDY IN SCARLET

THE SIGN OF THE FOUR

Copyright (C) Jonathan Clowes Ltd.

ALFA Zagreb 1978.


3/252

PRAETORIOUS

3

SIR ARTHUR CONAN DOYLE


4/252

PRAETORIOUS

4

SADRAJ

GRIMIZNA STUDIJA .......................................................................................................... 6PRVI DIO ........................................................................................................................... 7

POGLAVLJE I: Gospodin Sherlock Holmes .................................................. 8POGLAVLJE II: Nauka o zakljuivanju ........................................................ 16POGLAVLJE III: Tajna Lauristonskog vrta ................................................ 26POGLAVLJE IV: to je imao da ispria John Rance ............................... 38POGLAVLJE V: Jedan posjetilac dolazi na na oglas............................. 45

POGLAVLJE VI: Tobias Gregson pokazuje to zna ................................ 53POGLAVLJE VII: Svjetlo u tmini ..................................................................... 63

DRUGI DIO: ZEMLJA SVETACA ........................................................................... 72POGLAVLJE VIII: U velikoj Slanoj pustinji ................................................ 73POGLAVLJE IX: Cvijet iz Utaha ....................................................................... 83POGLAVLJE X: John Ferrier razgovara s Prorokom ............................. 90POGLAVLJE XI: Bijeg za spas ivota ............................................................ 95POGLAVLJE XII: Aneli osvete .................................................................... 104POGLAVLJE XIII: Produetak uspomena dra med. Johna Watsona

.................................................................................................................................... 113POGLAVLJE XIV: Zakljuak ........................................................................... 124

ZNAK ETVORICE ....................................................................................................... 130POGLAVLJE I: Vjetina zakljuivanja ....................................................... 131POGLAVLJE II: Izvjetaj o sluaju .............................................................. 140POGLAVLJE III: U potjeri za rjeenjem ................................................... 146POGLAVLJE IV: Pria jednog elavca ....................................................... 151

POGLAVLJE V: Tragedija u Pondicherry Lodgeu ............................... 161POGLAVLJE VI: Kako Sherlock Holmes izvodi oevid ..................... 169


5/252

PRAETORIOUS

5

POGLAVLJE VII: Zgoda o buretu ................................................................ 178POGLAVLJE VIII: Ilegalci iz Baker Streeta ............................................. 190POGLAVLJE IX: Prekid u lancu .................................................................... 200POGLAVLJE X: Kraj otoanina ..................................................................... 211POGLAVLJE XI: Veliko blago Agre ............................................................. 220POGLAVLJE XII: Neobina pria Jonathana Smalla ........................... 226


6/252

PRAETORIOUS

6

GRIMIZNA STUDIJA


7/252

PRAETORIOUS

7

PRVI DIO


8/252

PRAETORIOUS

8

POGLAVLJE I:Gospodin Sherlock Holmes

Godine 1878. dobio sam titulu doktora medicine na londonskomUniverzitetu, pa sam proslijedio za Netlev kako bih svrio kursobavezan za vojne lijenike. Kad sam ondje upotpunio svoje znanjebio sam pridodat Petom puku Northcumberlandskih strijelaca kaopomoni kirurg. Puk je u to vrijeme bio stacioniran u Indiji, no prijeno to sam uspio da mu se prikljuim izbio je drugi afganistanski rat.Prilikom iskrcavanja u Bombavu doznao sam da mi je puk prodrokroz klance i da se ve duboko nalazio na neprijateljskoj teritoriji.Odmah sam krenuo s mnogim drugim oficirima, koji su bili u istompoloaju kao i ja, pa stigoh bez tekoa u Candahar, gdje zatekoh svojpuk, te sam smjesta preuzeo dunost.

Ovaj pohod je mnogima donio ast i slavu, a meni samo muke inevolje. Bio sam prekomandovan iz moje brigade u Berkshiresku, skojom sam sudjelovao u zlosretnoj bici kod Maivvanca. Tamo me

pogodi u rame metak iz duge afganske puke, koji me pogodi u kost ioee se 0 potkljunjanu arteriju. I ve bih dopao u ruke krvolonimGhazima, da nije bilo odanosti i hrabrosti mog posilnog Murrava,kome poe za rukom da me teretnim konjem 1 sa mnogo mukeprenese do britanskih poloaja.

Onako iscrpena od bolova i onemoala od dugotrajnih napora,prenijeli su me u velikom konvoju do baze u Peshawaru. U bolnici

sam se bio ve toliko oporavio da sam mogao hodati po hodnicima,pa ak pomalo i ietati na terasu, kad me odjednom obori trbunitifus, to prokletstvo u naim kolonijama. Mjesecima mi je ivot visio oniti, a kad sam napokon postao rekonvalescent, toliko sam bioiscrpen i onemoao, da se lijenika komisija sloila kako ne trebaasiti ni asa, ve me smjesta vratiti u Englesku. Poslali su me naOronte, vojni transportni brod, te sam se mjesec dana kasnije

iskrcao na sidritu u Portsmouthu, upropaten zdravstveno, ali sblagonaklonom dozvolom britanske vlade da se pokuam oporaviti uslijedeih devet mjeseci.


9/252

PRAETORIOUS

9

U Engleskoj nisam imao nikakve svojte, pa sam bio slobodan kaoptica na grani onoliko slobodan koliko to moe biti ovjek kadaima jedanaest ilinga i est penija dnevno. Prirodno je da sam podtakvim uvjetima teio Londonu, velikoj kloaki u koju se neumitnoslegnu svi ljenivci i besposliari Carstva. Neko vrijeme sam stanovaou hotelu na Strandu, vodei beznaajan i jalov ivot, troei novackoji sam imao mnogo slobodnije nego to sam smio. Uskoro je mojafinancijska situacija postala tako zabrinjavajua, da mi je postalojasno da u morati ili napustiti prijestolnicu i zakopati se negdje naselu ili potpuno izmijeniti svoj nain ivota. Opredijelivi se za drugualternativu, odluio sam da napustim hotel i smjestim se negdjeskromnije i jeftinije.

Onoga istoga dana kada sam se na to bio odluio, stajao sam predCriterion-barom, kad me netko lupnu po ramenu. Okrenuvi se,prepoznah mladoh Stamforda, koji je sluio sa mnom u Bartsu.Osamljenom ovjeku uvijek je jako ugodno kad u velikoj londonskojpraumi ugleda prijateljsko lice. Stamford nije nikada bio nekiposebno prisan prijatelj, ali sada sam ga pozdravio oduevljeno, a i onkao da se oduevio to vidi mene. Dajui oduka svojoj radosti,pozvah ga na ruak u Holborn, te krenusmo dvokolicama onamo.

Ma ta da ste radili primijeti on s neprikrivenim uenjem,dok smo se kotrljali na kotaima kroz prepune londonske ulice jedno je sigurno, da ste tanki kao prut, a lice vam je boje zemlje.

Ukratko mu opisah svoje dogodovtine, i zatim stigosmo uHolborn.

Jadnice ree on suosjeajno, kad je uo o mojim nevoljama. A to namjeravate sad?

Traim stan odgovorih. Nastojim rijeiti problem tako danaem nekakve udobnije prostorije po pristupanoj cijeni.

udna stvar primijeti moj prijatelj. Vi ste mi danas vedrugi, koji mi o tome govori.

A tko je bio prvi? zapitah.


10/252

PRAETORIOUS

10

Neki ovjek koji radi gore u Bolnikom kemijskom laboratoriju.Jutros mi se poalio da ne moe nikoga nai tko bi dijelio s njimeneke zgodne prostorije, koje je pronaao, a koje su njemu odveskupe.

Zaboga uskliknuli pa ako taj zaista trai nekog s kim bipodijelio sobe i trokove, onda sam ja pravi ovjek za njega. Meni je itako drae da ivim u zajednici nego kao samac.

Mladi Stamford me nekako udno pogleda preko svoje ae vina. Vi jo ne poznajete Sherlocka Holmesa ree on moda vamba ne bi prijao kao sustanar.

Zato, a kakav je to on?

Oh, nisam rekao nita protiv njega. Malo je udnih ideja oduevljeni pristalica nekih naunih disciplina. Inae, koliko znam,sasvim je pristojan momak.

Pretpostavljam, student medicine? rekoh.

Nije, nemam, zapravo, pojma na to se odluio. Vjerujem da jedobro potkovan u anatomiji, a i kao kemiar je prvorazredan, no,koliko znam nikad nije sistematski pratio neka medicinskapredavanja. Studije su mu potpuno nepovezane i ekscentrine, ali jeprikupio gomilu nesvakidanjih znanja koja bi iznenadila svakogprofesora.

Zar ga nikada niste pitali to studira? zapitah.

Nisam, nije ovjek od koga bi se neto moglo izvui, premda,

umije biti i prilino razgovorljiv. Volio bih da se naem s njim rekoh. Ako treba s nekim da

stanujem vie volim mirna ovjeka koji neto studira. Nisam jodovoljno ojaao da mogu podnijeti mnogo buke i uzbuenja. UAfganistanu imao sam i jednog i drugog dovoljno za cijeli ivot. A dali bih mogao vidjeti tog vaeg prijatelja?

Bit e sigurno u laboratoriju uzvrati moj drug. On ilitjednima izbjegava to mjesto, ili je tamo od jutra do mraka. Akohoete, moemo se poslije ruka odvesti onamo.


11/252

PRAETORIOUS

11

Svakako odvratih, pa razgovor krene drugim pravcem. Naputu u bolnicu Stamford mi dade jo neke podatke 0 gospodinu skojim sam namjeravao stanovati zajedno.

Ne krivite mene, ako se ne budete s njim slagali ree on.

Znam o njemu samo ono to sam doznao kad bih ga povremenosusretao u laboratoriju. Ovaj ste sporazum predloili vi, pa mene nesmatrajte odgovornim.

Ako se ne budemo slagali, nee nam biti teko da se raziemo odgovorih. ini mi se, Stamforde dodadoh gledajui otro usvog suputnika da imate razloga to od te stvari perete ruke. Je linarav tog ovjeka tako strana, ili je neto drugo posrijedi? Nemojte

okoliati. Nije lako izraziti ono to se ne da izraziti odgovori on,

smijui se. Za moj ukus Holmes je neto odve nauno neto togranii s hladnom krvolonou. Mogu ga zamisliti kako daje svomprijatelju najnoviji biljni alkaloid, i to ne iz zluradosti, vejednostavno da bi tono utvrdio kako djeluje taj alkaloid. Da budempravedan prema njemu, mislim da bi ga isto tako spremno uzeo i

sam. ini se da vie od svega oboava egzaktna znanja.

To je posve u redu.

Jeste, ali ne valja ako se pretjeruje. I zaista je udno kad takavovjek udara tapom po leinama u dvorani za seciranje.

Udara po leevima?

Ba tako. Jer, kako bi inae ustanovio u kolikoj se mjeri nakonsmrti mogu izazvati modrice. Gledao sam ga vlastitim oima kako toini.

Pa ipak tvrdite da nije student medicine?

I nije. Sam avo zna to on, zapravo, studira. Ali, evo nas, pastvorite o njemu vlastiti sud. Dok je govorio zaokrenuli smouskom stazom i uli kroz mala, sporedna vrata, koja su vodila u jednokrilo velike bolnice. Ovo tlo sam dobro poznavao. Kad poosmo duhodnika obijeljenih zidova i sivkastih vrata, nije mi trebao nikakav


12/252

PRAETORIOUS

12

vodi. Pri kraju hodnika odvaja se nisko zasvoeni prolaz, koji vodido kemijskog laboratorija.

Bila je to povia soba s mnogo poredanih boca. Svugdje unaokolobili su iroki, niski stolovi puni retorti, epruveta i malih Bunsenovih

plamenika iz kojih su treperili modri plamici. U sobi, nagnuta nadjednim poduljim stolom i zadubljena u posao, zatekli smo jednogjedinog studenta. Kad je zauo nae korake, osvrne se i oitozadovoljan skoi na noge. Pronaao sam! Pronaao sam! povikaon mom prijatelju trei prema nama s epruvetom u ruci. Pronaao sam reagens koji izaziva hemoglobin i nita drugo. Da jeotkrio zlatni rudnik ne bi, valjda, bio sretniji.

Doktor Watson, gospodin Sherlock Holmes ree Stamfordpredstavljajui nas.

Kako ste? ree on srdano steui mi ruku snagom kojunisam oekivao. Kako vidim, bili ste u Afganistanu?

Otkud to znate, zaboga? upitah iznenaeno.

Nije vano ree smijui se prigueno. Sada je u pitanju

hemoglobin. Vi, nesumnjivo, uviate koliko je znaajno to mojeotkrie?

Kemijski je to, bez sumnje, zanimljivo odgovorih alipraktino ...

Ali, ovjee, pa to je najpraktiniji sudsko-medicinskipronalazak u nekoliko posljednjih godina. Zar ne vidite da nam

omoguava da nepogreivo dokaemo mrlje krvi? Prijeite ovamo!U svojoj revnosti on me uhvati za rukav od kaputa, pa me povue

na drugu stranu do stola za kojim je radio. Uzmimo malo svjeekrvi ree on zabadajui sebi u prst dugaku, tupu iglu, pa jednomkemijskom pipetom izvue kap krvi. Sad ovoj maloj koliini krvidodajem litru vode. Jeste li opazili da mjeavina izgleda kao istavoda? Srazmjer krvi ne moe biti vei od jedan prema milijun. Pa

ipak, ne sumnjam da u moi izazvati karakteristinu reakciju. Dok je to govorio baci u posudu nekoliko bijelih kristala i dodanekoliko kapi nekakva prozrana fluida. Za tren oka tekuina dobi


13/252

PRAETORIOUS

13

zagasitu boju mahagonija, a na dno staklene posude poeo se taloitinekakav mrki prah.

Ha, ha povika on tapui rukama kao razdragano dijete, kojeje dobilo novu igraku. ta mislite o ovome?

ini mi se da je pokus vrlo delikatan primijetih. Krasan! Krasan! Stari pokus sa guajacumom bio je jako

nespretan i nesiguran. Isto tako i mikroskopski pregled krvnihstanica, koji ne pomae nita ako su mrlje stare nekoliko sati.Meutim, moj pokus ini se da je podjednako efikasan, bez obzira dali je krv svjea ili nije. Da je neto prije pronaen, stotine ljudi, kojietaju na slobodi, odavno bi ve bili iskusili kaznu za svoje zloine.

Zaista? promrmljah.

Kriminalni sluajevi zapinju uvijek na istom pitanju. ovjekaosumnjie za zloin moda mjesecima poslije samog djela. Jesu li tomrlje od krvi, blata, re, voa, od ega li su? To je pitanje muilomnoge strunjake, a zato? Jer nije bilo pouzdana pokusa. Sad imamopokus Sherlock Holmesa i nee vie biti nikakvih nevolja.

Oi su mu blistale dok je govorio, zatim stavi ruku na srce ipokloni se kao da je zastao pred publikom koja mu aplaudira.

Treba vam estitati primijetih, prilino iznenaen njegovimoduevljenjem.

Prole godine dogodio se onaj sluaj s von Bischoffom uFrankfurtu. Da se mogao izvesti ovaj pokus, on bi svakako bio

objeen. Zatim: onaj Mason iz Bradforda i poznati Muller, pa Lefevreiz Montpelliera i Samson iz New Orleansa. itav niz sluajeva bihvam mogao imenovati u kojima bi ba ovaj pokus bio odluujui.

Vi kao da ste nekakav depni kalendar zloina reeStamford, nasmijavi se. Mogli biste izdavati novine samo ozloinima! Nazovite ih Policijske vijesti iz prolosti.

Bilo bi to i te kako zanimljivo tivo primijeti SherlockHolmes, lijepei na vrh prsta komadi flastera. Moram biti paljiv nastavi on okreui se s osmijehom prema meni jer imam


14/252

PRAETORIOUS

14

mnogo posla s otrovima. On u razgovoru isprui ruku, te spazihkako je sva iarana slinim komadiima flastera i nagrizena odkiselina.

Doli smo ovamo poslovno ree Stamford, sjedajui na

visoki tronoac i odgurnuvi nogom drugu stolicu u mom pravcu. Ovaj moj prijatelj eli da negdje zabode svoj stijeg, pa kako ste mi sealili da ne moete nai nikoga tko bi s vama dijelio stan, pomislih davas dvojicu treba povezati.

Sherlock Holmes na pomisao da sa mnom dijeli stan kao da seoduevio. Mjerkao sam neke sobe u Baker Streetu ree on koje bi nam savreno odgovarale. Nadam se da vam miris jakog

duhana ne smeta? I ja sam uvijek puio mornarski odgovorih.

Jako dobro. Obino drim posvuda kemikalije, a s vremena navrijeme i eksperimentiram. Hoe li vam to smetati?

Ni najmanje.

Da vidimo kakvi su mi ostali nedostaci. Katkad postanemtmuran i danima ne otvaram usta. Kad sam takav ne treba misliti dase durim. Ostavite me samo na miru, i brzo u opet biti kao to treba.A ta vi imate da priznate? Veoma je preporuljivo da dva momkaprije nego to ponu ivjeti kao sustanari upoznaju svoje loe strane.

Nasmijah se na ovo unakrsno ispitivanje. Drim malog buldoga rekoh i ne podnosim graju, jer su mi popustili ivci, i diem se u

nemogue sate i izuzetna sam lijenina. Kada sam zdrav imam idrugu zbirku poroka, ali ovi su mi za sada najglavniji.

Ukljuujete li i sviranje violine u tu svoju graju? zapita onbojaljivo.

To zavisi od sviraa odgovorih. Dobro sviranje violineposlastica je za bogove, loe sviranje ...

Oh, onda je u redu povika on osmjehnuvi se veselo. Mislim da moemo smatrati stvar svrenom, naravno, ako vam sesobe budu svidjele.


15/252

PRAETORIOUS

15

E, pa onda kad emo ih pogledati?

Doite sutra u podne po mene, pa idemo skupa i sve emourediti odgovori on.

Vrijedi, tono u podne rekoh, rukujui se s njim. Ostavili

smo ga da radi dalje sa svojim kemikalijama, a mi se proetasmo domog hotela.

Uzgred budi reeno zapitah odjednom, zaustavivi se iokreui se prema Stamfordu otkud je znao da dolazim izAfganistana?

Moj pratilac se tajanstveno nasmija. U tome i jeste njegova

osebujnost ree. Mnogi bi eljeli znati kako on otkriva takvestvari.

Oh! tajna, zar ne? povikah, trljajui ruke. Stvar me veomadraka. Neobino sam vam zahvalan to ste nas povezali. Kao toznate, upoznavanje ovjeanstva je upoznavanje ovjeka.

Tada ga morate upoznati ree Stamford pri oprotaju. Premda ete zakljuiti da je on vrlo vorast problem, kladim se da eon vie doznati o vama, nego vi o njemu. Do vienja.

Do vienja odvratih i uputih se svome hotelu, u mislimaveoma zaokupljen svojim novim poznanikom.


16/252

PRAETORIOUS

16

POGLAVLJE II:Nauka o zakljuivanju

Slijedeeg dana nali smo se kako smo se dogovorili i pregledalisobe, o kojima mi je priao prilikom naeg susreta, u Baker Streetubr. 221. Bile su to dvije udobne spavae sobe i jedna svijetla, vedronamjetena dnevna soba, u koju je svjetlost prodirala kroz dvaprostrana prozora. Stan se svakako doimao vrlo primamljivo a uvjeti,kad se podijele izmeu nas, toliko su nam se inili povoljni da smo seodmah nagodili. Jo iste veeri donio sam stvari iz hotela, a slijedeegjutra s nekoliko kutija i vjealica doao je za mnom i SherlockHolmes. Dan-dva proveli smo u razmjetavanju stvari, onako kakonam je najvie odgovaralo. Kad smo to zavrili, malo-pomalo smo seskrasili i privikli na novu okolinu.

Holmes nije nimalo bio osoba s kojom se teko ivjelo u zajednici.Mirno se vladao i imao ustaljene navike. Poslije deset sati uveerrijetko je kad bio na nogama, a svakog dana, bez izuzetka,

dorukovao bi i iziao prije nego to sam ustao. Katkad bi proveocijeli dan u kemijskom laboratoriju, katkad u dvoranama za seciranje,a ponekad opet u dugim etnjama, i to, ini se, kroz najgore gradskeetvrti. Kad bi dobio napad radinosti, njegovu energiju nita nijemoglo premaiti. Povremeno bi ga spopala reakcija i tad bi po cijeledane leao na sofi u dnevnoj sobi i tek procijedio po koju ili sepromekoljio. U tim prilikama zapaao sam mu u oima toliko prazani sanen izraz da bih ga mogao osumnjiiti da se odaje drogama, kadme umjerenost i istunstvo u cijelom njegovu nainu ivota ne biodvraali od takve pomisli.

Iz tjedna u tjedan sve me je vie zanimalo i sve sam vie postajaoradoznao to on zapravo smjera. Ve i sama njegova linost i izgledbili su takvi da bi izazvao panju i sasvim sluajnog prolaznika. Bio jevisok neto iznad est stopa, ali onako pretjerano mrav doimao se

mnogo viim. Oi su mu bile otre i prodorne, osim u onimperiodima oba-mrlosti koje sam spomenuo; tanak, orlovski nos davaoje cijeloj njegovoj figuri uvijek budan i odluan izraz. I brada mu je


17/252

PRAETORIOUS

17

bila istaknuta i etvrtasta, to je znak odluna ovjeka. Njegove ruke,iako esto umrljane tintom ili kalijem, bile su u dodiru izvanrednonjene to sam esto imao prilike da uoim kad god sam gapromatrao kako postupa sa svojim krhkim kemijskim instrumentima.

italac e me moda drati nekim beznadnim znatieljnikom kadpriznam koliko je taj ovjek izazivao moju radoznalost i koliko sam sesamo trudio da shvatim njegov karakter. Ali, prije nego to donesemsvoj sud, treba imati na umu koliko mi je ivot u to vrijeme biobesciljan i koliko me je malo stvari zanimalo. Zdravlje mi je braniloda izlazim, osim kad je bilo naroito pogodno vrijeme, a nisam imaoprijatelja koji bi mi svojim posjetom pomogli da se oslobodim

jednolinosti svakidanjice. Pod takvim uvjetima izvrsno mi je dolamala tajanstvenost koja je obavijala mog sustanara, te sam ubijaovrijeme u pokuajima da je rijeim.

On nije studirao medicinu. U vezi s tim, i sam je, odgovarajui najedno pitanje, potvrdio Stamfordovo miljenje. A nije, ini se, prationi bilo kakva druga predavanja koja bi ga osposobila za neto ili muomoguila pristup meu ueni svijet. Pa ipak, na nekim podrujima

nauke bio je izuzetno revnostan, a, u svojim ekscentrinimgranicama, znanje mu je bilo toliko izvanredno opseno i definiranoda sam koji put ostajao zapanjen nekim njegovim zapaanjem. Nitkosvakako ne bi toliko naporno radio i stjecao tako iscrpna znanja akonema na pameti odreeni cilj. itaoci nadohvat rijetko se istiutemeljitou znanja. Nitko nee, ako zato nema jake razloge,optereivati svoj um sitnicama.

Isto onako izuzetno kao znanje bilo mu je i neznanje. Osuvremenoj knjievnosti, filozofiji i politici gotovo da nije imao nipojma. Kada sam citirao Thomasa Carlvlea upitao me jenajbezazlenije, tko je to i ta je taj uradio. Mom iznenaenju pak nijebilo kraja, kad sam sluajno otkrio kako ne zna ak ni za Kopernikovuteoriju, ni za Sunev sistem, Da neko kolovano ljudsko bie udevetnaestom stoljeu ne zna kako se Zemlja okree oko Sunca,

inilo mi se nevjerojatno i nije mi ilo u glavu.


18/252

PRAETORIOUS

18

ini se kao da ste se iznenadili ree on, smijeei se kad jevidio koliko sam se zgranuo. Sada, budui da to znam, potrudit use da to prije zaboravim.

Da zaboravite!

Vidite objasni on drim da je ovjeji mozak u poetkujedna malena prazna potkrovnica u koju treba nagomilati namjetajpo svom izboru. Samo budala ubacuje sve otpatke na koje nailazi,tako da zatrpava ono znanje koje bi mu moglo biti od koristi, ili se, unajboljem sluaju, izmijea sa silom drugih stvari, tako da ga tekomoe dohvatiti. Struan radnik, meutim, vrlo je izbirljiv premaonome to stavlja u svoju modanu potkrovnicu. uva samo ona

orua koja mu pomau u poslu, tih ima u velikom izboru i dri ih usavrenom redu. Pogreno je misliti da ta malena prostorija imanekakve elastine zidove, koji se po volji mogu stezati i rastezati.Vjerujte mi, doe vrijeme kad pri svakom dodavanju znanjazaboravljate neto to ste prije znali. Prema tome, od najveeg jeznaenja, da injenice koje vam ne koriste ne istiskuju one koje vamkoriste.

Ali Sunev sistem pobunih se.

A ta e mi on, kog vraga? prekide me nestrpljivo. Kaeteda se vrtimo oko Sunca. Vrtjeli se mi oko Sunca ili Mjeseca za mene imoj posao nema ba nikakve razlike.

Na vrhu jezika bilo mi je da ga upitam, kakav li mu je taj posao, alimi neto u njegovu dranju oda da mu to pitanje ne bi bilo po volji.

Stoga sam razmislio o naem kratkom razgovoru i iz njega pokuaoizvui zakljuke. Rekao je da ne eli stjecati ikakva znanja kojanemaju veze s njegovim ciljem. Prema tome, sva znanja kojima jeraspolagao bila su samo znanja kojima se mogao koristiti. U sebi samnaveo sve one razliite teme o kojima sam dosad saznao da jeizuzetno dobro obavijeten. ak sam uzeo i olovku, pa ih nabacao napapir. Kad sam dovrio taj dokument, nisam mogao odoljeti, a da se

ne nasmijeim. Glasio je ovako:1. Poznavanje knjievnosti nitica


19/252

PRAETORIOUS

19

2. Poznavanje filozofije nitica

3. Poznavanje astronomije nitica

4. Poznavanje politike slabo

5. Poznavanje botanike razliito. Dobro potkovan u beladoni,opijumu i otrovima uope. 0 praktinom vrtlarstvu ne zna nita

6. Poznavanje geologije znanje praktino, ali ogranieno. Vrstetla razlikuje na prvi pogled. Poslije etnji pokazivao mi je blato namojim nogavicama, i po njegovu sastavu i boji rekao bi mi u kojemsam se dijelu Londona uprskao

7. Poznavanje kemije vrlo temeljito

8. Poznavanje anatomije detaljno, ali nesistematsko

9. Poznavanje senzacionalistike knjievnosti golemo. ini sekao da poznaje i najsitniju pojedinost svih moguih jezivih dogaajakoji su se zbili u ovom stoljeu.

10. Svira dobro violinu

11. Strunjak je za biljar, boks i maevanje12. Posjeduje temeljno praktino znanje britanskog prava.

Kad sam stigao s popisom dotle, spopade me oaj i bacih ga uvatru. Samo da mi je dokuiti ta eli postii taj ovjek skupljajuisva ova znanja? Za kakav li se on to poziv priprema, govorio samsebi i odmah se okanio da dalje eprkam.

Primjeujem da sam spomenuo i da svira violinu. Pokazao je natom polju veoma znaajne sposobnosti, ali i tu, kao i kod svih ostalihnjegovih dostignua, bilo je nastranosti. Uvjerio sam se u to kad mi jena moj zahtjev odsvirao Mendelssohnovu Lieder te jo neke, menidrage, kompozicije. Meutim, kada bi ostajao sam, rijetko bi sviraopravu muziku ili se okuao s nekom poznatom melodijom. Katkad bise zavalio naveer u svoj naslonja, zatvorio oi i gudio po violini,

koju bi drao meu koljenima. ice bi katkad zazvuale razdragano akatkad sjetno, koji put sanjalaki, koji put vedro. Ova je muzika jasnoodraavala misli koje su ga obuzimale; ali da li je ona te misli


20/252

PRAETORIOUS

20

potkrepljivala ili je samo puki odraz njihovih hirova i mate, nisammogao dokuiti, jer je to bilo iznad mojih mogunosti. Ja bih semoda i pobunio protiv tih uznemirujuih solo toki, da ih on obinonije zavravao time to bi, kao malu naknadu za zloupotrebu mogstrpljenja, odsvirao itav niz mojih najomiljenijih melodija.

U prvom tjednu nekako se dogodilo da nas nitko nije posjetio, pasam pomislio da je moj prijatelj kao i ja ovjek bez drutva. Meutim,brzo sam se uvjerio da ima mnogo poznanika u najrazliitijimdrutvenim slojevima. Bio je tu neki maleni ovjek, tamnih oiju,poput takora, koga mi je predstavio kao gospodina Lestradea i koji jetri-etiri puta dolazio u toku jednog dana. Jedno jutro pojavila se i

neka skladno odjevena mlada djevojka i ostala oko pola sata. Isto topopodne naiao je i neki sijedi, bijedni posjetilac, nalik na idovskogtorbara, koji je djelovao jako uzbueno. Njega je u stopu slijedilaneka ena u papuama. Drugom prilikom pojavi se neki starigospodin, sijede kose, koji je razgovarao s mojim prijateljem, ajednom opet nekakav nosa sa eljeznice u svojoj uniformi spregaom od ohe. Kad bi se pojavila neka od ovakvih jo neopisanihosoba, Sherlock Holmes bi me obino zamolio za dozvolu daupotrijebi dnevnu sobu, a ja bih se povukao u svoju spavau. Pri tommi je uvijek govorio da mu oprostim to me uznemirava. Moramupotrebiti ovo mjesto kao poslovnu prostoriju govorio je a tajsvijet su moji klijenti. Ponovo mi se ukazala prilika da mu izravnopostavim pitanje o svemu ovome, ali i opet mi moja suzdranost nijedopustila da traim od Holmesa da mi se povjeri. Postajao samduboko uvjeren da postoji nekakav razlog zato on to ne spominje,

no ubrzo mi on sam izbi tu misao iz glave, jer je govorio o toj stvarikako je i kada htio.

Dogodilo se to 4. marta. Sjeam se datuma, jer za to imam jakirazlog. Ustao sam ranije nego obino i zatekao Sherlocka Holmesa zadorukom. Stanodavka je ve bila navikla da kasno ustajem, tako daza mene nije ni pripremila kavu. Podstaknut onim bezrazlonimnestrpljenjem koje progoni ovjeanstvo, zazvonio sam i odsjenostavio do znanja da sam spreman. Zatim digoh neke novine sa stola ipokuah njima prekratiti vrijeme, dok je moj prijatelj utke grickao


21/252

PRAETORIOUS

21

preni kruh. Naslov jednog lanka bio je obiljeen olovkom, te samga, naravno, preletio pogledom.

Njegov malo pretjerano vaan naslov glasio je: Knjiga ivota, alanak je pokuavao iznijeti ta bi sve neki promatraki nastrojen

ovjek mogao nauiti prouavajui uredno i sistematski sve to mu senae na putu. Dojmilo me se kao udna mjeavina pronicavosti ibesmislice. Rasuivanje je bilo otro i snano ali su mi se zakljuciuinili odve neprirodni i pretjerani. Pisac je tvrdio kako se nekimtrenutnim izrazom, trzajem miia na licu ili pogledom oka mogudokuiti i najskrivenije misli ovjeka. Po njemu se ovjek nije mogaoprevariti, ako je vjet zapaanju i analizi. Zakljuci u lanku su bili

nepogreivi kao Euklidove teoreme. Njegovi rezultati bili su za sveneupuene osobe toliko iznenaujui, da su ga one, prije nego to bishvatile kako je pisac doao do tih rezultata slobodno mogle smatratii nekim obinim narkomanom.

Iz kapi vode, navodio je pisac, neki logiar bi mogao izvuizakljuke o postojanju Atlantika ili Nijagare, iako ih nije ni vidio niuo. Tako je i sav ivot jedan veliki lanac, ija nam priroda postaje

poznata im upoznamo makar jednu njegovu kariku. Nauka ozakljuivanju i analizi kao i svako drugo znanje, stjee se samo dugimi strpljivim prouavanjem, a ivot nije dovoljno dug da bi u tompodruju ikojem smrtniku omoguio da dostigne najvie moguivrhunac. Prije nego to se osvrne na te nematerijalne i intelektualnevidove stvari, koji ukljuuju velike tekoe, onaj koji istrauje trebanajprije da ovlada osnovnim problemima. Prilikom susreta s drugim

smrtnikom treba da naui kako e na prvi pogled uoiti sav historijatnjegova ivota, njegovo zanimanje ili struku kojoj pripada. Ma kakoovo vjebanje bilo djetinjasto, ono izotrava mo zapaanja i upuujeovjeka kamo i u ta da gleda. Po noktima nekog, po rukavu njegovakaputa, po cipelama, koljenima na hlaama, uljevima kaiprsta ipalca, njegovu izrazu lica, po manetnama od koulje po svemutome moe se jasno otkriti ovjekov poziv. Skoro je nemoguepretpostaviti, da svi ovi podaci ne bi u punoj mjeri pridonijeli nekomlicu koje treba da rasvijetli neki sluaj.


22/252

PRAETORIOUS

22

Al' je ovo teko lupetanje povikah tresnuvi novine o sto. Takvu glupost nisam proitao otkad ivim!

ta to? zapita Sherlock Holmes.

Pa ovaj lanak rekoh, ukazujui na njega liicom za jaja dok

sam sjedao za doruak. Vidim da ste ga proitali jer ste ga obiljeili.Ne poriem da je dobro napisan, ali mi ide na ivce. To je oiglednoteorija nekog besposliara koji sjedi u naslonjau, i koji iz samoesvoje radne sobe ispreda sve te krasne, male paradokse. Ne vidim utome nikakve praktine vrijednosti. Volio bih ga vidjeti onakouurenog, u zatvorenim kolima treeg razreda podzemneeljeznice, neka mi tamo imenuje zanimanja svojih suputnika. Kladio

bih se u tisuu prema jedan protiv njega. Izgubili biste svoj novac primijeti Holmes mirno. to se

lanka tie, napisao sam ga ja osobno.

Vi!

Tono. Imam sklonosti za obje ove stvari, i za zapaanje i zazakljuivanje. Teorije koje sam ovdje iznio, a koje vam se ine tako

nestvarne, u biti su nevjerojatno praktine, toliko praktine, da odnjih zavisi kruh moj svagdanji.

Kako to? zapitah i nehotice.

Pa, imam i ja svoj posao. Istina, pretpostavljam da sam jedinina svijetu. Ja sam detektiv-savjetodavac, ako shvaate to to znai.Ovdje u Londonu imamo mnogo dravnih detektiva i gomilu

privatnih. Ti momci kad pogrijee dolaze k meni, a meni obinouspijeva da ih navedem na pravi trag. Iznesu mi sve dokaze, a ja samobino u stanju, zahvaljujui poznavanju povijesti zloina, da ihusmjerim na pravi put. Meu zlodjelima postoji velika srodnost, paako imate pojedinosti tisue zloina u malom prstu, udno bi bilo,ako ne uspijete rijeiti i tisuu i prvi. Lestrade je priznat detektiv. Tuskoro zapao je u orsokak u nekom sluaju krivotvorenja, pa ga je to

dovelo k meni. A oni drugi ljudi?


23/252

PRAETORIOUS

23

Njih alju obino neke privatne detektivske agencije. Svi su tiljudi zbog neega u nevolji, pa trae da im neto rastumaim. Jasasluam njihove pripovijesti, oni sasluaju moje opaske, a ja zatimstavim svoju nagradu u dep.

Hoete li time rei primijetih kako ne naputajui svojusobu, uspijevate raspetljati nekakav vor koji drugi ne moguraspetljati, iako su osobno vidjeli svaku pojedinost?

Upravo to. Posjedujem nekakvu intuiciju te vrste. S vremena navrijeme, pojavi se, meutim, i neki sloeniji sluaj. Tada se morampromuvati unaokolo i vlastitim oima pogledati stvar. Vidite, znammnogo specifinih znanja koja mi u mnogome olakavaju stvar. Ovi

zakoni zakljuivanja izloeni u tom lanku koji su vas tako raestili,za mene su u praksi od neprocjenjive vrijednosti. Promatranje je velikdio mene. Iznenadili ste se kad sam vam prilikom naeg prvog susretarekao da ste doli iz Afganistana.

Bez sumnje su vam rekli.

Ni govora. Znao sam da ste doli iz Afganistana. Tok misli mi

ve po ukorijenjenoj navici tako brzo prostruji kroz glavu, da pri tomnisam ni svjestan svih meustupnjeva loginog miljenja. Takav jestupanj, meutim, postojao i u ovom sluaju. Tok rasuivanja jetekao ovako: Evo jednog gospodina koji se doima kao lijenik; ali jevojnikog dranja. Dakle, oigledno vojni lijenik. Odskora je doaoiz tropskih krajeva, jer mu je lice tamno, a to mu nije prirodna bojaputi jer su mu zglavci na rukama svijetli. Preturio je bolest i tegobepreko lea to se jasno vidi po izmuenom licu. Lijeva mu je ruka bilaozlijeena: dri je kruto i neprirodno. Gdje bi u tropskim krajevimaengleski vojni lijenik mogao vidjeti tolike tegobe, i biti ranjen uruku? Jasno, u Afganistanu! Tada sam kazao kako dolazite izAfganistana, a vi se iznenadili.

Po tome kako bi tumaite, to je sasvim jednostavno rekoh,smijeei se. Podsjeate me na Dupina Edgara Allana Poea. Nisam

ni slutio da takvi pojedinci postoje i izvan pripovijesti.Sherlock Holmes ustade i zapali lulu. Vi, nesumnjivo, drite da

mi time to me usporeujete s Dupinom, laskate primijeti on.


24/252


25/252

PRAETORIOUS

25

Mislite li na onog umirovljenog narednika mornarice? reeSherlock Holmes.

Hvali se i kooperi, pomislih u sebi. Vrlo dobro zna da nemogu provjeriti njegovo nagaanje.

Upravo mi se to vrzmalo po glavi, kad ovjek kojeg smo gledali,ugleda broj na naim vratima i brzo pretra preko ulice. Potom,zausmo odozdo glasno kuckanje i dubok glas, pa teke korake kakose uspinju stepenicama.

Evo prilike da ga se izlijei od umiljenosti. Nije na ovo pomiljao,kad je onako iznebuha odvalio. Smijem li vas zapitati, mladiu, rekoh najljubaznijim glasom ta ste po zanimanju?

Vratar, potovani gospodine ree odsjeno. Vratarskauniforma mi je na popravku.

A ta ste bili prije? rekoh pogledavi malo pakosno u svogsustanara.

Narednik, potovani gospodine, u lakoj kraljevskoj mornarikojpjeadiji. Odgovora nema? Dobro, gospodine.

On zalupi potpeticama, pozdravi salutirajui i ode.


26/252

PRAETORIOUS

26

POGLAVLJE III:Tajna Lauristonskog vrta

Priznajem da me je zaprepastio ovaj novi dokaz praktineprimjene teorije moga prijatelja. Moje potovanje prema njegovojanalizatorskoj sposobnosti udesno je poraslo. Meutim, u meni jejo ostala neka podsvjesna sumnja da je cio sluaj samo unaprijedpripremljena dogodovtina s namjerom da mene opsjeni. A pitanjeta bi mogao biti razlog za to obmanjivanje, prelazilo je moju morasuivanja. Kad sam ga pogledao, upravo je zavrio itanje poruke, aoi su mu dobile onaj prazni mutni izgled to je sve pokazivalo da jeodsutan duhom.

Za ime boga kako ste to zakljuili? zapitah.

Zakljuio, ta? ree mrzovoljno.

Pa da je on bio umirovljeni narednik mornarice.

Nemam vremena za sitnice odgovori on odsjeno, pa zatim

smijeei se doda. Oprostite mi ovu grubost. Poremetili ste mi tokmisli; ali moda je to i dobro. Znai, doista niste bili u stanju zapazitida je taj momak bio mornariki narednik?

Odista nisam.

Lake je to znati nego objasniti zato znam. Kad bi zatraili odvas da dokaete kako su dva i dva etiri, moda biste imali tekoa,pa ipak ste u tu injenicu sasvim sigurni. Na ruci tog drukana vidiosam, jo dok se nalazio na drugoj strani ulice, veliko, plavo,istetovirano sidro. To mirii na more. Osim toga, imao je vojnikodranje i zaliske po propisima. Tako smo doli do mornarice. Bio jeovjek koji u izvjesnoj mjeri daje znaenje samom sebi, odreena,zapovjednika dranja. Trebali ste ga promatrati kako je samo draoglavu i mahao tapom. Da je postojan, astan, sredovjean ovjek,vidjelo mu se opet po licu. Sve su me te injinice navele napretpostavku da je narednik.

Divno! uzviknuh.


27/252

PRAETORIOUS

27

Sasvim obina stvar ree Sherlock Holmes, premda mi se poizrazu lica uini da je zadovoljan to sam se ja oigledno iznenadio idivio. Ba sad sam rekao kako nema zloinaca. ini se, da nisamimao pravo, pogledajte ovo! On mi prui poruku koju je bio doniovratar.

ujte povikah, poto sam je preletio oima pa ovo jestrano!

ini se da je malo nesvakidanje primijeti on mirno. Molim vas, proitajte mi je glasno.

Dragi moj gospodine Sherlock Holmes,

U toku noi u Ulici Lauriston Gardens broj 3, pored BrixtonRoada, dogodila se jeziva stvar. Na straar koji je bio na slubi u tomkraju, ugledao je ondje svjetlo oko dva sata nou, pa kako je kua bilaprazna, posumnjao je da neto nije u redu. Naiao je na otvorenavrata, a u prednjoj sobi, koja nije bila namjetena, otkrio je tijelonekog dobro odjevenog ovjeka, koji je u depu nosio posjetnice simenom Enoch J. Drebber, Cleveland, Ohio (SAD). Pljake nije bilo,

niti ima ikakvih dokaza o tome kako je taj ovjek izgubio ivot. Usobi postoje mrlje krvi, ali na njemu nema rane. Ne znam kako jedospio u praznu kuu i cijela je stvar sasvim zagonetna. Ako moeteobii tu kuu u bilo koje vrijeme prije dvanaest sati, nai ete meondje. Sve sam ostavio in status quo, dok mi se ne javite. Ako nemoete doi, donijet u vam detaljnije podatke. Smatrao bih velikomlju-baznou s vae strane ako me poastite vaim miljenjem.

Va odani Tobias Gregson Gregson je najzgodniji momak u Scotland Yardu primijeti

moj prijatelj. On i Lestrade su najbolji u toj druini. Obojica suenergini i brzi, ali ukalupljeni, strano ukalupljeni. Pri tome su jo inaotreni jedan protiv drugo ga. Ljubomorni su jedan na drugog kaodvije krasotice. Ovaj sluaj bit e sasvim zabavan, ako su obojicakrenuli u potjeru.

Zaprepastila me mirnoa kojom je to izustio.


28/252

PRAETORIOUS

28

Ne smije se izgubiti ni trenutka povikah. Da siem inaruim kola?

Nisam siguran da u otii. Ja sam najneizljeiviji, najljeniji vragkoji je hodao po zemlji hou rei, kad me to spopadne, jer ima

trenutaka kad mogu biti i prilino ivahan. Ali, eto vam ba prilike za kojom ste udjeli?

Dragi moj prijatelju, a ta se to mene tie? Pretpostavite dacijelu ovu stvar i raspetljam. Budite sigurni, da e svi prigrabitizasluge. Gregson, Lestrade & Co. Tako je to uvijek kada je ovjekneslubena osoba.

Ali, on vas moli da mu pomognete? Tono. On zna da se ne moe sa mnom mjeriti. To mi priznaje,

ali bi prije sebi iupao jezik nego to bi tako neto izjavio prednekim treim. Meutim, mogli bismo ipak poi i pogledati. Obraditu taj sluaj za svoj gro. Ako ve nemam nita od toga, bar u im senasmijati u brk. Hodite!

On hitro navue kaput, pa se tako uurba po stanu, da se jasnovidjelo kako je nastup apatije smijenio nastup energije.

Uzmite svoj eir ree on.

elite li da poem i ja?

Da, ako nemate neto vanije. Trenutak kasnije nalazili smose obojica u dvokolici i vozili se bijesno prema Brixton Roadu.

Jutro je bilo maglovito i oblano, a tamno obojeni veo spustio senad krovove kua i doimao se kao odbljesak s vlanih ulica. Mojsuputnik je bio u najboljem raspoloenju i cijelog je puta avrljao okremonskim violinama i razlici izmeu violine jednog Amatija ijednoj Stradivariusa. to se mene tie, bio sam utljiv zbog tmurnogvremena a duu mi je pritiskao emeran posao kojeg smo seprihvatili.

ini se da ne mislite mnogo na stvar koja vas eka primijetilinapokon, prekidajui Holmesovo eretanje o muzikiminstrumentima.


29/252

PRAETORIOUS

29

Za sada jo nema podataka odgovori on. Osnovna jegreka teoretizirati prije no to se imaju svi dokazi. To ometazakljuivanje.

Uskoro ete imati svoje podatke primijetih pokazujui

prstom. To je Brixton Road, a ovo je kua, ako se ne varam. Tako je! Hej, koijau, zaustavite! Bili smo jo na nekih

stotinu jardi od kue, ali je on uporno zahtijevao da se zaustavimo, pasmo svoje putovanje zavrili pjeice.

Lauriston Gardens broj 3 djelovao je turobno i zlokobno. To je bilajedna od etiriju kua malo uvuena od ulice. Dvije od njih su bilenastanjene, a dvije prazne. Na posljednjoj, sivoj i tmurnoj, zjapila sutri prostrana, prazna i snudena prozora. Natpisi za izdavanjezastrli su njena zamagljena okna kao neka mrena. S uline stranesvaku od ovih kua je odvajao po jedan mali vrt, sav obrastao ubusenje zaputena zelenila. Kroz njega je vodila malena, uska stazaukaste boje, posuta nekom mjeavinom sitnog ljunka i gline.Posvuda je bilo mnogo blata zbog kie koja je padala u toku noi.Oko vrata se nalazio zid od opeka, visok tri stope s drvenim letvama

pri vrhu. Na njega se naslanjao neki snaan policajac okruengomilom besposliara, koji su izduili vratove, upijali oima iuzaludno oekivali da ulove makar neki odbljesak onoga to sedogaa unutra.

Zamiljao sam da e Sherlock Holmes odmah pohitati u kuu irazmahati se oko raspetljavanja tajne. No to mu, ini se, nije ni palona pamet. Potpuno ravnoduna dranja, koje je u ovakvoj situacijigraniilo s izvjetaenou, etkao se gore-dolje po ploniku iukoeno promatrao zemlju, nebo, kue i redove letava preko puta.Kad je zavrio ovo istraivanje, krenuo je polako stazom naprijed,oiju prikovanih za tlo, ili bolje rei, niz rub izrasle trave s obje stranestaza. U dva je maha zastao, a jednom ga vidjeh da se nasmijeio, tesam ga uo kako je uskliknuo od zadovoljstva. Po vlanom glinenomtlu bilo je tragova mnogobrojnih nogu, ali budui da je policija prekonjih prelazila tamo-amo, meni nikako nije ilo u glavu ta mojprijatelj moe izvui. Pa ipak, budui da sam se duboko uvjerio u


30/252

PRAETORIOUS

30

njegovu izuzetnu mo uoavanja, nisam nimalo sumnjao da onprimjeuje mnoge stvari koje su za mene potpuno neprimjetne.

Na vratima kue susretne nas s biljenicom u ruci neki visok,bljedolik ovjek, kose plave kao lan, koji jurnu prema nama i vatreno

stisnu ruku mom suputniku. Vrlo je ljubazno od vas to ste doli ree on ja sam sve ostavio netaknuto.

Osim ovoga odgovori moj prijatelj i pokaza na stazu. Nikrdo bivola da je prolo ovuda ne bi ostavilo veu zbrku. Vi ste,meutim, Gregsone, nesumnjivo izvukli svoje zakljuke prije no toste ovo dopustili.

Toliko sam imao posla u kui ree detektiv neodreeno. Tu je moj kolega gospodin Lestrade, i ja sam vjerovao da e onpripaziti.

Holmes pogleda na mene pa ironino podie obrve. Kad suovdje dva takva ovjeka kao vi i Lestrade, za treeg nee biti mnogoposla.

Gregson poe samozadovoljno trljati ruke: Mislim da smo

uinili sve to se dalo odgovori on ipak, ovo je jedan neobiansluaj, a vaa sklonost prema takvim stvarima mi je poznata.

Jeste li doli ovamo kolima? upita Sherlock Holmes.

Nisam.

Ni Lestrade?

Ni on. Onda nas pustite da razgledamo sobu. S ovako bezveznom

opaskom on poe u kuu, a zatim i Gregson, na ijem se licu zapaaloda se udi.

U kratkom hodniku s podom od dasaka, punom praine, koji jevodio u kuhinju i u ostave, nalazila su se po jedna vrata zdesna islijeva. Jedna od njih su oigledno ve vie tjedana bila zatvorena, a

druga su pripadala blagovaonici, u kojoj se zbio tajanstveni sluaj.Holmes i ja stupismo unutra s onim udnim osjeajem koji izazivaprisutnost smrti.


31/252


32/252

PRAETORIOUS

32

Sherlock Holmes se primae leu, pa kleknuvi, poe ga paljivopromatrati. Zar ste sigurni da nema rane? zapita pokazujui namnogobrojne mrlje i lokve krvi, koje su bile posvuda unaokolo.

Potpuno sigurni! povikae oba detektiva.

Prema tome, ovo je krv neke druge osobe, vjerojatno samogubojice, ako je rije o ubojstvu. Podsjea me na okolnosti koje supratile smrt Van Jansena u Utrechtu godine '34. Sjeate li se togsluaja, Gregsone?

Ne sjeam se.

Proitajte ga. Trebali biste ga zaista proitati. Nita novo nema

pod suncem. Sve je ve bilo jednom uinjeno.Dok je ovo govorio, tanki su mu prsti opipavali, pritiskali,

otkopavali i okuavali svugdje unaokolo, dok su mu oi zadraleonaj isti odsutni izraz, koji sam ve zapazio. Ispitivanje je obavljenotakvom brzinom, da se nije moglo ni pretpostaviti koliko je samo bilodetaljno. Na koncu on omirisa mrtvaeva usta, a zatim pogleda nadonove njegovih lakiranih cipela.

Da li je le pomaknut? zapita.

Ne vie nego to je trebalo.

Moete ga odnijeti u mrtvanicu ree Holmes. Ovdjenema vie ta da se dozna.

Gregson je imao pri ruci nosila i etiri ovjeka. Na njegov poziv

oni uoe u sobu, podigoe stranca i iznijee ga. Pri dizanju, pade,zveknuvi, neki prsten, i otkotrlja se preko poda. Lestrade ga dohvatii zagleda se u njega ispitivakim pogledom.

Ovdje je bila neka ena povika on. To je enski vjenaniprsten.

Dok je govorio, drao ga je na ispruenu dlanu. Svi se okupie okonjega, zagledavi se u prsten. Nije bilo sumnje da je ovaj koluti od

istoga zlata jednom krasio prst neke nevjeste.

Ovo samo jo vie oteava stvar ree Gregson.


33/252

PRAETORIOUS

33

Jeste li u to ba sigurni? primijeti Holmes. Nita vieneemo saznati ako budemo zurili u njega. ta ste mu nali udepovima?

Sve je ovdje ree Gregson, pokazujui hrpicu predmeta na

jednoj stepenici. Zlatni sat broj 97163 od Barrauda iz Londona, zlatniAlbertov lanac, vrlo teak i masivan, zlatni prsten s masonskimznakom, zlatna igla buldogova glava s rubinskim oima i jednaaktovka od koe s posjetnicama na ime Enoch J. Drebber izClevelanda, to odgovara onom E. J. D. na njegovu rublju.

Lisnice nema, ali ima sitnog novca u vrijednosti od sedam funtii trinaest ilinga, jedno depno izdanje Boccacciova Decamerona s

imenom Josepha Stangersona na naslovnoj strani i dva pisma jedno upueno na ime E. J. Drebber, a drugo na Josepha Stangersona.

A s kakvom adresom?

Amerika mjenjanica. Strand, ostaviti dok se ne zatraiosobno. Oba potjeu od brodarske kompanije Guion i tiu sepolaska njezinih brodova iz Liverpoola. Jasno da se ovaj nesretnik

upravo htio vratiti u New York. Jeste li ispitali neto o tom Stangersonu?

Ispitao sam odmah ree Gregson. Razaslao sam oglase usve novine, a jedan moj ovjek je otiao i u ameriku mjenjanicu, alise dosad jo nije vratio.

Jeste li pitali Cleveland?

Jutros smo brzojavili. Kojim ste rijeima traili podatke?

Opisali smo ukratko okolnosti i rekli da emo im biti zahvalniza svaku obavijest koja bi nam mogla pomoi.

Jeste li zatraili pojedinosti o nekoj okolnosti koja bi vam seinila presudnom?

Pitao sam za Stangersona.


34/252

PRAETORIOUS

34

Nita vie? Zar nema drugih okolnosti od kojih bi mogla zavisiticijela stvar? Hoete li brzojaviti jo jednom?

Rekao sam sve to sam imao kazati ree Gregson uvrijeeno.

Sherlock Holmes se prigueno nasmija i upravo se inilo da e

staviti nekakvu opasku, kadli u hol gdje smo razgovarali upade vanoi samozadovoljno trljajui ruke Lestrade, koji je dotada bio u prednjojsobi.

Gospodine Gregsone ree on upravo sam otkrio netonaroito vano, neto to bi se, da nisam paljivo pregledao zidove,previdjelo.

Izgovarajui ovo, taj maleni ovjek sjajnih oiju, oigledno jelikovao zato to je stekao jedno preimustvo nad svojim kolegom.

Duite ovamo ree hitajui u sobu koja se doimala netovedrije otkad je iz nje uklonjen njen sablasni stanovnik. Stanitetamo!

On kresne ibicom o svoju cipelu, pa je podie prema zidu.

Gledajte ovo ree likujui.Bio sam ve opazio da je papirnata tapeta bila mjestimice spala. U

tome uglu odlijepio se jedan povei dio otkrivajui veliki poutjelietverokut buke. Preko ove gole povrine krvavocrvenim slovimabila je ispisana jedna jedina rije:

R A C H E

ta kaete na ovo? uskliknu detektiv s takvim izrazom nalicu kakav obino ima neki izlaga kad pokazuje svoju izlobu. Ovo nije bilo uoeno, budui da se nalazilo u najtamnijem kutkusobe, pa se nitko nije sjetio da pogleda onamo. Ovu je rije napisaoubojica, on ili ona vlastitom krvlju. Gledajte onu mrlju koja se cijedilaniza zid. Ve ovo iskljuuje mogunost da je posrijedi samoubojstvo.Zato je izabran ba ovaj kutak da se to ispie? Rei u vam.

Pogledajte onu svijeu na ploi od kamina. Da je zapaljena, ovo bi bionajsvjetliji dio zida, dok je sada, najtamniji. A svijea je onda bilaupaljena.


35/252

PRAETORIOUS

35

Pa ta mislite sada kad ste to pronali? zapita Gregsonpodrugljivo.

ta mislim? Pa, mislim da je onaj tko je to napisao, namjeravaonapisati ensko ime Rachel (Rahel), ali su ga, ili su je, u tome omeli

prije no to je uspio zavriti. Zapamtite to vam kaem: kad se cijeliovaj sluaj bude rasvijetlio, vidjet ete da je u svemu tome imalaudjela i neka ena po imenu Rachel. Smijte se vi samo, gospodineHolmes! Budite i mudri i pametni, ali kad se sve svri, ispada da starametla ipak najbolje mete.

Oh, molim vas, oprostite ree moj prijatelj, koga spopadnepravi napad smijeha, koji je tom malenom ovjeku sasvim pokvario

raspoloenje. Nepobitno je da ste zasluni kao to kaete, zato toste ovo pronali prvi, jer to jasno dokazuje da ga je napisao neki drugiuesnik u misteriji to se zbila prole noi. Nisam jo imao vremenada razgledam ovu sobu, ali, ako mi dopustite, uinit u to sada.

U razgovoru izvue iz depa metar na rasklapanje i veliku okrugluleu. S ova dva predmeta beumno se razmahao po sobi, zastajkujuitu i tamo, kleknuvi katkad, a jednom se ak i opruio potrbuke na

pod. Toliko ga je obuzeo taj posao da se inilo kao da je zaboravio dasmo i mi u sobi; sve je vrijeme neto mrmljao i potkrepljivao ono tobi pronaao uzvicima, mumljanjem, zviducima i sitnim usklicima,stvarajui tako dojam ohrabrenja i nade. Dok sam ga promatrao,neodoljivo me je podsjeao na nekog istokrvnog, dresiranog psa-lisiara, koji juri za tragom po cestaru cvilei od revnosti, sve dokponovo ne nabasa na izgubljeni trag. Dvadeset i vie minuta je

istraivao, mjerio to je tonije mogao razmak izmeu nekakvihtragova, koji su meni bili potpuno nevidljivi, i pri tome, na isto takoneshvatljiv nain, prislanjao svoj metar uza zid. Na jednom mjestuvrlo pomno je pokupio s poda gomilicu sivog praha i stavio ga uomotnicu. Na koncu je pregledao povealom onu rije na zidu inajpomnije istraio svako slovo. Kad je sve to obavio, ini se da je biozadovoljan, jer je vratio svoj metar i leu u dep.

Kae se da je genije onaj koji posjeduje neizmjernu sposobnostda se potrudi primijeti on, smijeei se. Veoma loe kaodefinicija, ali se moe primijeniti na detektivski posao.


36/252

PRAETORIOUS

36

Gregson i Lestrade promatrali su kako radi njihov amaterskikolega s velikom radoznalou ali i podrugljivo. Propustili su,oigledno, da zapaze injenicu, koju sam ja poeo shvaati, da supostupci Sherlocka Holmesa pa i oni najbeznaajniji, upravljeninekom konkretnom cilju.

ta vi mislite o ovome? zapitae obojica.

Ako se pretpostavi da vam pomaem, moglo bi se rei kao da uovom sluaju hou da se zakitim vaim zaslugama primijeti mojprijatelj. Do sada ste se tako dobro drali da bi zaista bila pravateta da se netko umijea. Iz njegovih rijei izbijala je velikaironija. Ako me budete obavjetavali o toku vae istrage nastavi

on bit e mi drago da vam pomognem to god vie mogu. Umeuvremenu, volio bih da govorim sa straarom koji je pronaaole. Moete li mi rei kako se zove i gdje stanuje?

Lestrade pogleda u svoju biljenicu. John Rance ree on. Sada nije na slubi. Moete ga nai u Audlev Courtu broj 46,Kennington Park Gate.

Holmes zabiljei adresu. Hajdemo, doktore ree on poimo da ga vidimo. Rei u

vam neto to bi vam u ovom sluaju moglo pomoi nastaviokreui se prema dvojici detektiva. U pitanju je ubojstvo, aubojica je mukarac. Bio je neto vii od est stopa, u najboljoj snazi,za svoju visinu ima mala stopala, nosio je grube izme sa etvrtastimkapicama i puio cigaru Trihonopolv. Dovezao se ovamo sa svojom

rtvom u kolima na etiri toka, koja je vukao konj potkovan s tristare potkovice, a na jednoj od prednjih nogu imao je novupotkovicu. Po svemu sudei ubojica je bio rumena lica i izuzetnodugakih noktiju na desnoj ruci. To je samo par oznaka, ali vam ovemogu biti od pomoi.

Lestrade i Gregson se uzajamno pogledae, osmjehujui se snevjericom.

A kako je izvedeno ubojstvo, ako je ubijen? zapita onaj prvi.

Otrovom ree odrjeito Sherlock Holmes, pa krenu.


37/252

PRAETORIOUS

37

Jo neto, Lestrade dodade on okreui se na vratima RACHE je njemaka rije i znai: osveta. Nemojte zato tratiti vrijemetraei gospoicu Rachel.

I tako, izbacivi iznebuha ovaj pogodak, on se udalji ostavljajui

dva suparnika otvorenih usta.


38/252

PRAETORIOUS

38

POGLAVLJE IV:to je imao da ispria John Rance

Kada smo napustili Lauriston Gardens broj 3 bio je jedan sat.Sherlock Holmes me odvede do najblieg telegrafa, odakle je poslaodug brzojav. Zatim pozva jedna kola i naredi vozau da nas odveze naadresu koju nam je dao Lestrade.

Nita nije bolje od iskaza prvog oevica primijeti on. Zapravo ve sam stekao odreeno miljenje o ovom sluaju, ali ipakmoemo doznati jo neke okolnosti, koje nam mogu biti od koristi.

Holmes, vi me iznenaujete rekoh. Ne moe biti da steba tako sigurni u sve one pojedinosti koje ste naveli.

Nisam mogao pogrijeiti odgovori on. Prije svega, imsam stigao opazio sam da su kotai nekih kola nainili dvije brazdeuz sam rub plonika. A sve do prole noi tjedan dana nismo imalikie, tako da oni kotai, koji su ostavili toliko dubok trag mora da subili ovdje u toku noi. Vidjeli su se i tragovi konjskih kopita, a tragjednog isticao se mnogo jasnije od ostala tri, to dokazuje da je nanjemu bila nova potkova. Kako su se kola ondje nalazila kad je kiave padala, i kako jutros nisu dolazila druga kola za to imamGregsonovu rije jasno je da su kola ondje bila noas, to znai dasu se one dvije osobe njima dovezle u kuu.

To izgleda prilino jednostavno rekoh ali kako ste utvrdili

visinu onog drugog ovjeka? Visina ovjeka u devet od deset sluajeva moe se utvrditi po

duini njegova koraka. Prilino jednostavna raunica, ali nema smislada vam dosaujem brojkama. Korak tog ovjeka imao sam vani ublatu i na pranom podu u kui. Zatim, imao sam mogunost da svojproraun i provjerim. Kad ovjek pie na zidu, on instinktivno pie uvisini oiju. E pa sad, onaj natpis bio je taman neto iznad est stopa

od poda. Taj proraun je bio djeja igra. A njegove godine? zapitah.


39/252

PRAETORIOUS

39

Pa, ako je ovjek u stanju da zakorai etiri i pol stope bez inajmanjeg napora, ne moe biti s jednom nogom u grobu. Na stazi uvrtu nalazila se poiroka lokva preko koje je oigledno preao.Lakirane cipele su je obile, a one sa etvrtastom kapicom preskoile.Nema tu nikakve tajne. Samo primjenjujem neke od preporuka ozapaanju i zakljuivanju koje sam zastupao u onom svom lanku.udite li se jo neemu?

Nokti i Trichinopolv primijetih.

Natpis na zidu je bio ispisan ovjejim kaiprstom umoenim ukrv. Pomou lee opazio sam da je buka tom prilikom bila malozagrebena to se svakako ne bi dogodilo da je taj ovjek imao

podsjeene nokte. S poda sam pokupio neto rasuta pepela. Ovaj jebio ljuskast i tamne boje, takav pepeo ostavljaju samo cigareteTrichinopolv. Posebno sam se bavio pepelom od cigara zapravo,napisao sam itavu raspravu o toj temi. Laskam sebi da na prvi pogledmogu razlikovati pepeo od bilo koje poznate vrste cigare i duhana. Utim se pojedinostima ba i razlikuje jedan umjean detektiv, od onogdrugog, slinog Gregsonu i Lestradeu.

A rumenilo lica? - zapitah.

Ah, to je ve jedan smjeliji potez, premda ne sumnjam da i tuimam pravo. Ali, to me nemojte sada pitati.

Prijeoh rukom preko ela. U glavi mi je pravi darmar 1primijetih to god ovjek vie razmilja, to stvar postajetajanstvenija. Kako su dola ta dva ovjeka ako se uope radi o dva

ovjeka u tu praznu kuu? ta je bilo s koijaem koji ih jedovezao? Kako netko moe natjerati drugoga da uzme otrov? Odakleona krv? ta li je bilo povod ubojstvu, jer ubijem nije bio opljakan?Otkud se stvorio enski prsten? A nadasve, zato onaj drugi, umjestoda hvata maglu, pie njemaku rije RACHE? Priznajem da ne vidimkako bi se mogle povezati sve te injenice.

Moj prijatelj se nasmijei odobravajui.

Saeto i pravilno ste naveli potekoe ree on. Jo mnogoega ima to je nejasno, iako sam o glavnim injenicama u potpunosti


40/252

PRAETORIOUS

40

donio svoj sud. to se tie Lestradeova otkria, rije je o istoj zamcikoja je trebala navesti policiju na krivi trag, ukazujui na tajnaudruenja. To uope nije uinio Nijemac. Slovo A je, ako stezapazili, bilo ispisano po njemaki. Meutim, pravi Nijemaclatinicom uvijek pie tampana slova tako da mirno moemo rei, daovo nije napisao Nijemac, ve neki nespretnjakovi koji se zeznuo. Toje samo lukavstvo da se istraga skrene u krivom pravcu. Nita vamvie neu kazati o ovom sluaju, doktore. Poznato je da zavjerenikvie ne uiva povjerenja kad se jednom otkrije, pa bih se i ja izloiotome, ako biste zakljuili, kako sam ipak na koncu konca sasvimobina osoba. I zato vam neu vie nita rei o svojoj metodi.

Nikada to neu uiniti odgovorih. Na cijelom svijetu nemoe se vie pribliiti detektivski posao egzaktnoj nauci, nego to stevi uinili.

Na ove moje ozbiljno izgovorene rijei moj suputnik porumeni odzadovoljstva. Ve sam opazio da je volio uti pohvale o svomeumijeu, kao kakva djevojka o svojoj ljepoti.

Rei u vam neto drugo ree on. Lakirane cipele i

etvrtaste kapice dole su istim kolima, pa su sasvim prijateljski,najvjerojatnije ruku pod ruku, poli niz stazu. Kad su uli u kuu,etali su gore-dolje po sobi. Zapravo, lakirane cipele su mirno stajale,dok su etvrtaste kapice ile gore-dolje. Sve sam to mogao proitati upraini, a mogao srna proitati i da je postajao sve uzbueniji to jegod due hodao. Vidjelo se to po tome to su mu koraci postajali svedui. Sve je vrijeme govorio i postepeno se razbjesnio. I tada je

nastala tragedija. Rekao sam vam sad sve to znam, a ostalo suuglavnom pretpostavke i stjecaj okolnosti. Ipak, imamo dobrupolaznu toku za dalju istragu. Moramo pouriti, jer hou da stignemna Haleov koncert, kako bih danas popodne mogao uti NormanaNerudu.

Dok smo mi tako razgovarali, kola su se probijala kroz mranebone prolaze i prljave uliice, koje su se nizale jedna za drugom. Navoza se zaustavi ba u najmranijoj i najprljavijoj od svih. Evo, tuunutra, tu vam je Audley Court red dotrajalih kueraka odizblijedjele opeke. ekat u vas ovdje dok se vratite nastavi.


41/252

PRAETORIOUS

41

Audley Court nije bio ba neko naroito privlano mjesto. Uskiprolaz doveo nas je u dvorite u obliku pravokutnika, opkoljenobijednim zgradama i pokriveno kamenim ploama. Prokrili smo sebiput kroz gomilu prljave djeurlije i redove prostrtog, izblijedjelogrublja, dok napokon ne doosmo do broja 46. Na vratima jeodskakala tanka ploica od mijedi na kojoj je bilo urezano prezimeRance. Kad smo se raspitali za njega, odgovorili su da je straar upostelji. Uveli su nas straga u malenu sobu za razgovor, koja senalazila u prednjem dijelu kue, kako bismo ga ondje priekali.

On se ubrzo pojavi, naizgled ljutit to smo ga uznemirili u snu. Ponudio sam svoj slubeni izvjetaj ree on.

Holmes izvadi iz depa mali zlatnik, pa ga zamiljeno poe vrtjetimeu prstima. Pomislili smo da bi moda bilo bolje kad bismo sveuli neposredno iz vaih usta ree on.

S najveim zadovoljstvom u vam rei sve to znam odgovori straar, oiju uprtih u zlatnik.

Dajte, ispriajte nam onako na svoj nain, kako se to dogodilo.

Rance se posadi na sofu postavljenu konjskom dlakom, natutiobrve, kao da se odluio da nita ne izostavi u izlaganju.

Ispriat u vam sve od poetka ree on. Radno vrijeme mije od deset uveer do est izjutra. U jedanaest sati izbila je tua kodBijelog jelena, no, uglavnom, drim da je na cijelom mom sektorubilo prilino mirno. U jedan sat nou poela je padati kia, a ja samsreo Harry Murchera, onog to dri rajon Holland Grove, pa smostajali i razgovarali na uglu Henrietta Street. Nakon tog razgovora,moda oko dva ili neto kasnije, naumih da krenem do Brixton Roadai vidim je li ondje sve u redu. Cijeli taj kraj bio je uasno prljav i niive due nisam sreo na svom putu, jedino to je kraj mene prolo parkola. Upravo sam se uputio ulicom mislei, meu nama budi reeno,kako bi neobino dobrodola jedna aa vrueg dina, kad mi pade uoi traak svjetla s prozora kue o kojoj je rije. Meutim, znao sam

da su one dvije kue u Ulici Lauriston Garden prazne, zato to vlasniknije htio da sprovede kanalizaciju, iako je posljednji stanar, koji jeivio u jednoj od njih, umro od tifusa. Iznenadio sam se kad sam


42/252

PRAETORIOUS

42

vidio svjetlo u prozoru, pa sam posumnjao da neto nije u redu. Kadasam doao do vrata...

Zaustavili ste se i vratili se do ulaza u vrt upade mu u rijemoj prijatelj. Zato ste to uinili?

Rance se tre od iznenaenja, pa se zablene u Sherlocka Holmesa. Ama ba tako, gospodine ree on premda sam bogzna kakoste to otkrili. Znate, kad sam stigao do vrata, sve mi se uini takopusto i prazno da pomislih kako ne bi bilo zgoreg, ako jo netkokrene sa mnom. Ja se, istina, ne bojim niega na ovome svijetu, alisam pomislio da se, moda, pojavio onaj koji je umro od tifusa, pasada razgleda kanalizaciju koja mu je dola glave. Nekako me je

presjekla ta pomisao, te sam se vratio do ulaznih vrata u vrt, ne bih liodatle vidio Murcherovu svjetiljku, ali ni od Murchera ni od kogadrugog nije bilo ni traga ni glasa.

Ulica je bila pusta?

Ni ive due, ni pseto se nije moglo vidjeti, gospodine. Tadstisnuh petlju, pa se vratim i irom otvorim vrata. Unutra je sve bilo

tiho. Uem u sobu gdje je gorjelo svjetlo. Na ploi od kaminatreperjela je svijea od crvena voska, i pri njenu svjetlu vidio sam ...

Da, znam to ste vidjeli. Nekoliko puta ste obili sobu, zatimste klekli kraj lea, pa potom poli ravno na kuhinjska vrata, pokualiih otvoriti...

John Rance, sav preplaen u licu sumnjiavo pogleda i skoi nanoge od iznenaenja. Gdje ste se skrivali, kada ste sve to vidjeli? povika on. ini mi se da znate vie nego to je potrebno.

Holmes, smijeei se, dobaci straaru preko stola svoju posjetnicu: Nemojte se zatvoriti zbog ubojstva ree on. Ja spadam meupse tragae, a ne meu progonjene vukove; za to vam jame gospodinLestrade ili Gregson. Prema tome nastavite, ta ste uradili poslijetoga?

Rance ponovo sjede na svoje mjesto ostajui i dalje zbunjen.


43/252

PRAETORIOUS

43

Vratio sam se do vratnica i zviznuo u svoju zvidaljku nastavi on. Na ovaj signal dotrali su Murcher i jo dvojicastraara.

Je li ulica bila prazna u to vrijeme?

Pa, bila je prazna, ako mislite na nekoga tko bi mogao pomoi. to time mislite rei?

iroki osmijeh prijee preko straareva lica. Vidio sam mnogopijandura u svom ivotu ree on ali da je netko tako nakresankao to je bio taj prikan, to nisam nikad vidio. Nalazio se kod vratanaslonjen o letve i urlao je na sav glas.

U kakvu vrstu ljudi je spadao taj ovjek? zapita Holmes.

Ovo skretanje s predmeta kao da je acnulo Johna Rancea. Jednaizuzetno pijana vrst ovjeka ree on. Taj bi se sigurno naao upolicijskoj stanici da nismo bili tako zauzeti.

Kakvo mu je bilo lice, kakvo odijelo, jeste li zapazili? prekidega Sherlock Holmes nestrpljivo.

Pa, naravno, da sam zapazio jer smo mu Murcher i ja pomoglida stane na noge. Bio je to nekakav dugajlija, sav crven u licu, a donjimu je dio lica bio umotan...

To je dosta povika Holmes. ta je bilo dalje?

Dosta smo mi imali kubure i bez njega ree policajacuvrijeeno. Kladim se da je ipak pogodio svoja vrata.

Kako je bio obuen?

U tamni gornji kaput.

Da li je imao bi u ruci?

Bi? Ne.

Bit e da ga je negdje ispustio promrmlja moj prijatelj.

Niste li moda nakon toga vidjeli ili uli nekakva kola? Nisam.


44/252

PRAETORIOUS

44

Evo vam malog zlatnika ree moj prijatelj listajui iuzimajui eir. Bojim se Rance da u policiji neete doekati nekounapreenje. Glava vam prije moe sluiti samo za dekoraciju. Prolenoi imali ste priliku da se zakitite narednikim zvjezdicama. ovjekkojeg ste imali u rukama bio je upravo onaj to dri klju cijele ovetajne i kojeg svi traimo. Ali, sada nema smisla raspravljati; dovoljnoje kad vam kaem da je tako. Hodite, doktore.

Izrazita budala ree Holmes gorko, dok smo se vozili u svojstan. Pomislite samo, imati tako sretnu priliku, a ne iskoristiti je.

Meni, zapravo, jo nita nije jasno. Tono je da se opis togovjeka podudara s vaom predstavom o onoj drugoj osobi. Ali, zato

bi se ona vraala u kuu poto ju je ve bila napustila? To zloinciobino ne rade.

Prsten, ovjee, prsten, po njega se vratio. Ako ne budemoimali drugog naina da ga uhvatimo, jo mu moemo baciti udicu sprstenom. Ulovit u ja njega, doktore, kladim se u dva prema jedan. Aza sve ovo moram zahvaliti vama. Da nije bilo vas moda ne bih niotiao i tako bih propustio naj suptilniju studiju u svom ivotu

grimiznu studiju, ta kaete na to? Zato da se malo i umjetniki neizraavamo? Postoji jedna grimizna nit zloina, koja se provlai krozbezbojno povjesmo ivota, a naa je dunost da je razmrsimo,izdvojimo i prikaemo svaki njen djeli. A sada na ruak, pa zatim nakoncert Normane Nerude. Dodir i potez njezina gudala suizvanredni. Koja je ona mala stvar od Chopina, to je onako prekrasnosvira? Tra-la-la-la! Tra-la! Tra-lala!

Zavaljen u sjedalu kola zapjevao je ovaj lovaki traga kao eva,dok sam ja razmiljao o mnogobrojnim pravcima u kojima se kreeljudski duh.


45/252

PRAETORIOUS

45

POGLAVLJE V:Jedan posjetilac dolazi na na oglas

Nai napori toga jutra bili su pretjerani za moje slabo zdravlje, iposlije podne osjeao sam se iscrpenim. Poslije Holmesova odlaska nakoncert prilegao sam na sofu i pokuao odspavati nekoliko sati.Pokuao sam, ali uzalud. Suvie sam bio uzrujan zbog svega to sedogodilo, pa su mi se u mati rojile najudnije misli i pretpostavke.Svaki put kada bih sklopio oi, ugledao bih ubijenoga kako lei usvom skvrenom poloaju nalik na pavijana. Toliko me se jezivodojmilo njegovo lice, da sam osjeao samo zahvalnost prema onomekoji je osobu, kojoj je ono pripadalo, sklonio s ovog svijeta. Ako sucrte na neijem licu ikada izraavale porok u svom najizopaenijemsmislu, onda se to izraavalo na licu Enocha J. Drebbera izClevelanda. Pa ipak, uviao sam da se pravdi mora udovoljiti, i daizopaenost koja se vidjela na rtvi u oima zakona nije predstavljalaolakotnu okolnost za ubojicu.

to sam god vie razmiljao o tome, udnija mi se inilapretpostavka mog prijatelja da je ovjek bio otrovan. Sjetih se kakomu je Holmes omirisao usne, i nisam sumnjao da ga je svakako netopodstaklo da to uini. A onda, ako nije posrijedi otrov, ta li je drugomoglo izazvati smrt, kad nije bilo ni rane, niti znaka da je uguen? Nos druge strane, ija je bila ona krv koja se tako gusto prolila po podu?Nije bilo nikakvih znakova borbe, niti je rtva uza se imala ikakvooruje kojim je mogla ozlijediti suparnika. Osjetio sam kako niHolmes ni ja neemo moi mirno spavati dok se ovo pitanje ne rijei.Promatrajui njegovo mirno, samouvjereno vladanje doao sam douvjerenja kako je on ve stvorio svoju teoriju na osnovi koje se mogurastumaiti sve injenice, premda za sada jo nisam mogao naslutitinjene konture.

Vratio se jako kasno, toliko kasno da mi je bilo jasno da nije

mogao sve vrijeme provesti na koncertu. Veera ga je ekala na stolu. Bilo je velianstveno ree on sjedajui. Sjeate li se ta je

Darwin govorio o muzici? On tvrdi da je ovjek stvarao muziku


46/252

PRAETORIOUS

46

mnogo prije nego to se pojavila mo govora. Moda ba zbog togautjee ona toliko na nas. U naoj podsvijesti postoji neodreenosjeanje na ona tamna stoljea, kad je ovjeanstvo proivljavalo svojedjetinjstvo.

To mu doe kao neka iroka predodba primijetih. Nae predodbe moraju biti isto tako iroke kao priroda, ako

treba da objasne samu prirodu odgovori on. ta je? Ne izgledatemi kao obino? Ova stvar iz Brixton Roada vas je potresla.

Pa pravo da kaem i jeste rekoh. Poslije steenihiskustava u afganistanskom ratu trebalo bi da sam vri. UMaiwandu sam vidio svoje drugove isjeene na komade, a da pri tomenisam izgubio ivce.

To mogu da shvatim. Ovu stvar obavija neka tajna kojapodstie matu, a gdje nema mate nema ni uasavanja. Jeste li vidjeliveernje novine?

Nisam.

O sluaju piu sasvim dobro. injenicu da je, kada su podigliovjeka, pao na pod enski vjenani prsten, ne spominju. A to je badobro.

Zato?

Pogledajte ovaj oglas odgovori on. Jutros, neposrednoposlije onog dogaaja, razaslao sam isti ovakav u sve novine.

On mi dobaci novine, te pogledah na mjesto koje mi je pokazao.Bio je to prvi oglas u stupcu naeno.

U Brixton Roadu naen je jutros glasio je zlatan vjenaniprsten na putu izmeu krme kod Bijelog jelena i Holland Grovea.Javiti se dru Watsonu, 221b Baker Street, veeras izmeu osam idevet sati.

Oprostite mi to sam upotrijebio vae ime ree on. Da

sam stavio vlastito, naao bi se neki zvekan koji bi vidio da ja tu netospremam i poelio da zabode svoj nos.


47/252

PRAETORIOUS

47

Ne mari odgovorih. Ali, pretpostavimo da se netko javi, janemam prstena.

Oh, da, imate ga ree pruajui mi jedan. Ovaj eposluiti sasvim dobro. Skoro je posve isti.

A koga oekujete da se javi na ovaj oglas? Pa, ovjek u tamnom kaputu, na prijatelj rumenog lica sa

etvrtastim kapicama na cipelama. Ako ne doe on sam, poslat enekog suuesnika.

Nee li ovo smatrati odve opasnim?

Ni najmanje. Ako je moje gledite u ovom sluaju tono, a

imam sve razloge da povjerujem da jest, ovaj ovjek bi radije staviobilo to na kocku samo da ne izgubi prsten. Po mom miljenju paomu je dok se naginjao nad Drebberov le, ali u tom asu nije tospazio. Opazio je da ga je izgubio tek kad je napustio kuu i pohitaoje natrag. Tada je, meutim, opazio da je ondje policija, zahvaljujuinjegovoj vlastitoj gluposti, jer je ostavio zapaljenu svijeu. Nije mupreostalo nita drugo ve da odglumi pijanca, kako bi otklonio

sumnju koju je mogla izazvati njegova prisutnost. E sad, stavite se namjesto tog ovjeka. Kad je razmislio o stvari, moralo mu je pasti napamet kako postoji mogunost da je prsten izgubio na ulici, nakonto je naputio kuu. to mu onda valja initi? Preostaje mu danestrpljivo eka veernje novine, ne bi li ga moda pronaao meuoglasima izsublienih stvari. Razumije se da e mu u tom sluaju srcezaigrati od radosti. Bit e sretan i presretan. A zato bi se bojao neke

klopke? U njegovim oima pronalazak prstena ne mora da je uneposrednoj vezi s ubojstvom. On se sad sprema da doe i doi e.Kroz jedan sat ete ga vidjeti.

A onda? zapitah.

Ah, tada ga prepustite meni da s njim raspravljam. Imate likakva oruja?

Imam svoj stari vojniki revolver i nekoliko metaka.


48/252

PRAETORIOUS

48

Dobro biste uradili da ga oistite i napunite. Bit e to jedanoajnik. Premda u ga uhvatiti sasvim nepripremljena, bolje je bitispreman na sve.

Otiao sam u svoju spavau sobu i posluao njegov savjet. Kad sam

se vratio s pitoljem u ruci, stol je bio pospremljen, a Holmes zanesensvojom omiljenom zabavom guslao je po violini.

Zapetljava se stvar ree on kad sam uao. Upravo sam nasvoj ameriki brzojav dobio odgovor. Moje gledite o sluaju je tono.

A to je? zapitah ustro.

Ove moje gusle bile bi bolje s par novih ica primijeti on.

Stavite svoj pitolj u dep. Kada doe taj prikan razgovarajte s njimsasvim jednostavno. Sve ostalo prepustite meni. Nemojte ga zaplaitigledajui ga suvie otro.

Sada je osam sati rekoh pogledavi na svoj sat.

Da, vjerojatno e biti ovdje za nekoliko minuta. Odkrinitemalo vrata. To je dovoljno i stavite klju s unutranje strane. Hvalavam. Ovo je udna stara knjiga, koju sam juer pokupio na nekojtezgi. De iure inter gentes izdana u Liegeu u Nizozemskoj nalatinskom jeziku 1642. godine. Glava Charlesa Stewarta stajala je jovrsto na ramenima kada je ova mala mrko uvezana knjiga izila iztampe.

Tko je izdava?

Neki Philippe de Croy. Na naslovnoj strani veoma izblijedjelom

tintom stoji ispisano ex libris Gulielmi Whyte! Pitam se tko li je biotaj William Whyte? Pretpostavljam da je neki pravnik-pragmatiar izsedamnaestog stoljea. Rukopis mu djeluje nekako pravniki. ini seda na ovjek dolazi.

Nije jo ni zavrio kad je zvonce otro zazvonilo. Sherlock Holmesse lagano podie i pokrenu svoju stolicu u pravcu vrata. Zausmokako sluavka prolazi kroz predvorje i otar zvuk reze kad je otvorilavrata.


49/252


50/252

PRAETORIOUS

50

Vi se zovete?

Zovem se Sawyers, a ona Dennis, jer se njome oenio TomDennis. Zgodan i pristojan momak; kad plovi u cijeloj kompanijinema konobara koji bi bio vie na cijeni od njega. Ali, kad se nae na

kopnu malo ene, a malo krme ... Evo, vaeg prstena, gospoo Sawyery prekidoh je

postupajui tako prema znakovima koje mi je davao moj prijatelj jasno je da pripada vaoj keri i drago mi je to ga mogu vratitizakonitom vlasniku.

Starica ga strpa u dep promrmljavi pri tome svoju zahvalnost, pase odgega niz stepenice. Sherlock Holmes skoi hitro iz naslonjaa ipojuri u svoju sobu. Za nekoliko minuta pojavi se u ulsterskomkaputu i s kravatom. Idem za njom ree urno sigurno je daje rije o suuesniku, i taj e me odvesti ravno k njemu. Priekajte me.

Jo se tako rei nisu ni zatvorila vrata za naom posjetiteljkom, aHolmes se ve sjurio niz stepenice. Promatrajui kroz prozor, vidiosam staricu kako hoda drugom stranom ulice, dok ju je, na malom

rastojanju, njen pratilac pratio u stopu. Ili je cijela Holmesova teorijapogrena pomislih u sebi ili e sada istina izii na svjetlo. Holmesnije trebao zahtijevati od mene da ga saekam budan dok se vrati, jersam vrlo dobro osjeao da neu moi oka sklopiti, dok god ne ujemkakav je ishod njegove pustolovine. Kad je iziao bilo je blizu devetsati uveer; nisam mogao znati koliko e se dugo zadrati. Ali ja samuporno sjedio, putao kolutove dima iz svoje lule i prelistavao Vie deBoheme od Henri Murgera.1Kad je prolo deset sati, uo sam korakenae sluavke koja je otila na spavanje. U jedanaest sati kraj mojihvrata uli su se dostojanstveni koraci nae stanodavke koja je takoerkrenula na spavanje. Tek kad je ve bilo blizu dvanaest sati, zauhkljocanje njegova kljua u kljuanici. im je uao, vidjeh mu po licuda nije uspio i da se bori izmeu neraspoloenja i veselosti. Na krajuprevlada veselost i on prasnu u srdaan smijeh.

1 Henri Murger (18221861), francuski spisatelj poznat po svom djelu Prizori izboemskog ivota (Scne de la vie de boheme).


51/252

PRAETORIOUS

51

Nizato na svijetu ne bih volio da za ovo saznaju oni izScotland Yarda uskliknu on sputajui se u naslonja. I suviesam im se rugao da bi me pustili zbog ovoga na miru. Ali, na koncu seslobodno nasmijati sam sebi, jer znam da u na kraju krajeva s njimipak raistiti raune.

U emu je stvar? zapitah ga.

E pa, evo da vam ispriam neto i na svoju tetu. Starica jeprevalila jedan krai dio puta bez smetnji, a zatim poe hramati ipokazivati vidne znakove da je bole noge. Tad se odjednom zaustavi ipozva fijaker koji je prolazio. Meutim, meni poe za rukom da joj setoliko pribliim, da sam sasvim nesmetano mogao uti kad ree

koijau kamo da je vozi. No nisam se morao toliko truditi, jer je takoglasno odvalila da je odjeknulo i na drugu stranu ulice: Vozi uDuncan Street broj 113, Houndsditch. Sad ve poinje da nalikuje naistinu, pomislih, i, kad sam nasigurno utvrdio da se dobro smjestilazakaim se za fijaker. Jedno umijee u koje bi morao biti strunjaksvaki detektiv. Sve dok nismo stigli u navedenu ulicu nismo zastalinijedanput. Ja sam se otkaio od kola neto prije, pa krenem niz ulicu

polako, bezbrino i besposliarski. Tako sam vidio kako se kolazaustavljaju. Koija skoi iz kola. Gledam ga kako je otvorio vrata, aonda stoji i eka. Kad ono ne izlazi nitko. Dok sam ja stigao do njega,koija je ve naveliko razgledao po praznom fijakeru, dajui sebioduka tako krasnom zbirkom psovki kakvu jo nikad nisam uo.Meutim, od njegova putnika nigdje ni traga ni glasa i bojim se da eproi podue vremena dok naplati vonju. Raspitasmo se na broju 113

i utvrdismo da kua pripada nekom estitom tapetaru, po imenuKeswick, i da nitko nikada nije ni uo za nekoga tko se zove Sawyer.

Ama neete valjda rei povikah zaprepateno da je onarasklimatana i nemona starica bila u stanju iskoiti iz kola upokretu, a da je niti vi, niti koija niste opazili?

Starica, do vraga starica! ree Sherlock Holmes kivno. Starice smo mi kad su nas tako povukli za nos. To mora da je bio nekimladi i to vrlo okretan. Bez sumnje je opazio da ga pratim, pa sesamo posluio varkom da me navue na krivi trag. To samo pokazujeda ovjek koga traimo nije ba tako usamljen kao to sam zamiljao,


52/252

PRAETORIOUS

52

ve da ima i prijatelja, spremnih da se zbog njega izloe opasnostima.A sad, doktore, ini se da ste propisno umorni. Posluajte moj savjet ipovucite se na poinak.

Doista sam se osjeao veoma umorno, te posluah njegov

prijedlog. Holmesa sam ostavio da sjedi pred vatrom, koja je tinjala, ijo dugo sam u noi sluao tihu i sjetnu tubalicu njegove violine. Potome sam znao da jo neprestano razbija glavu o udnom problemu,koji je uvrtio sebi u glavu da rijei.


53/252

PRAETORIOUS

53

POGLAVLJE VI:Tobias Gregson pokazuje to zna

Slijedeeg dana novine su bile pune vijesti o brixtonskojmisteriji, kako su same nazvale taj sluaj. U svima su bili objavljeniizvjetaji, a neke su osim toga, imale jo i komentare. U njima se nalai poneka obavijest za koju nisam znao. Imam jo mnogobrojne isjekeo tom sluaju u svome svatarniku. Evo nekoliko prikazanih usaetom obliku.

Daily Telegraph je pisao da se u povijesti zloina rijetko dogodila

tragedija s tako neobinim karakteristikama. Njemako ime rtve,nepostojanje motiva, mraan natpis na zidu, sve to ukazuje da suzloin izvrile politike izbjeglice i revolucionari. U Americi imamnogo politikih organizacija i pokojnik je nesumnjivo prekrio nekiod njihovih nepisanih zakona, pa su mu oni doli glave. Poto jepovrno spomenuo Vehmgericht, aquu tofanu, karbonare,2 markizuod Brinvilliersa, Darwinovu teoriju, Malthusove principe i ubojice iz

Ratcliff Highwaya, lanak je zavravao s pozivom vladi da stroepripazi na strance u Engleskoj.

Standard je protumaio injenicu da se nezakonita nasilja ovakvevrste redovno dogaaju pod vladom liberala, to dovodi dokomeanja u masama i slabljenja svakog autoriteta. Pokojnik je biogospodin iz Amerike, koji je boravio nekoliko tjedana u glavnomgradu. Stanovao je u privatnom pansionu gospoe Charpentier u

Ulici Torquay Terace u Camberwellu. Na putovanjima pratio ga jenjegov tajnik gospodin Joseph Stangerson. U utorak 4. ovog mjesecaobojica su se oprostili od svoje stanodavke i poli na stanicu Eustonizjavivi kako ele da uhvate ekspresni vlak za Liverpool. Nakon togavieni su na peronu. I nita se dalje nije znalo o njima dok god se, kaoto je poznato, na mnogo milja od Eustona, u Brixton Roadu nijepronaao le gospodina Drebbera. Kako je on tamo dospio ili kako ga

2 Vehmgericht, Aqua tofana i Carbonari su razna tajna politika udruenja iz prvepolovine XIX vijeka u Evropi; Marquise de Brinvillers (16301676), poznatafrancuska trovaica osuena na smrt i spaljena


54/252

PRAETORIOUS

54

je ondje zatekla njegova sudbina, zasad je jo nerasvijetljeno. Ne znase ni gdje je Stangerson. Pisac lanka istie da mu je drago to uje dase gospoda Gregson i Lestrade iz Scotland Yarda bave ovim sluajem,pa pretpostavlja s punim povjerenjem da e ova dva vrsna slubenikabrzo rasvijetliti cijeli sluaj.

Daily News je primjeivao da je bez svake sumnje rije opolitikom zloinu. Despotizam i mrnja prema liberalizmu kojim suzadojene vlade na kontinentu, razlog je da na nae obale prelaziodreeni broj ljudi, koji bi postali uzorni graani da ih nije ogorilauspomena na sve ono to su pretrpjeli. Meu njima vrijedi strogizakon asti iji se svaki prekraj kanjava smru. Treba poduzeti sve

da se pronae tajnik Stangerson, kao i da se doe do nekihpojedinosti iz pokojnikova ivota. S otkriem adrese gdje je stanovaou Londonu, uinjen je veliki korak naprijed, a to otkrie u potpunostidugujemo energiji i otroumnosti gospodina Gregsona iz ScotlandYarda.

Sherlock Holmes i ja proitali smo uz doruak sve ove biljeke;uinilo mi se kao da su ga silno zabavile.

Kazao sam vam da e Gregson i Lestrade, ma ta se dogodilo,nasigurno pobrati plodove.

To zavisi kako e se dalje razvijati cijela stvar.

Oh, blaeni vi, to uope nije vano; ako ga uhvate bit e tozahvaljujui njihovim naporima, a ako im pobjegne bit e to usprkosnjihovim naporima. To vam je pis-mo-glava. Ma to uinili, uvijek e

imati sljedbenike: Un sot trouve toujours un autre sot quil'admire.3

Ama, ta je to, zaboga? uzviknuh, budui se ba tada upredvorju zaue mnogobrojni koraci praeni bunim izraavanjemgaenja od strane nae stanodavke.

3Un sot trouve toujours un autre sot qui l'admire. (franc.) Svaka budala nae joveu budalu od sebe, koja joj se divi.


55/252


56/252

PRAETORIOUS

56

Na pravom tragu! Ama, gospodine, mi ve drimo krivca s onestrane brave.

A kako se zove?

Arthur Charpentier, mornariki potporunik Njezina

Velianstva povika sveano isprsivi se Gregson, trljajui svojegojazne ruke.

Sherlock Holmes odmahnu, pa dopusti sebi i da se nasmije.

Sjedite i kuajte jednu od ovih cigara ree on gorim odnestrpljenja da doznam kako vam je to polo za rukom. Hoete limalo viskija s vodom?

Nemam nita protiv odgovori detektiv. Mnogo sam poslaposljednjih dana preturio preko glave to me je potpuno iscrpio. Netoliko fiziki koliko duhovni napori. Shvatit ete to, gospodineHolmes, jer smo obojica umni radnici.

inite mi isuvie veliku ast ree Sherlock Holmes ozbiljno. Hajde da ujemo, kako ste doli do tako dobrog ishoda, Gregsone.

Detektiv sjede u naslonja, pa poe isputati kolutove dima izcigare, zatim se, odjednom, u izljevu oduevljenja udari po butini.

Najsmjenije je povika on da je ona budala Lestrade, kojidri sebe tako silnim, krenuo ipak krivim tragom. Bacio se u potjeruza tajnikom Stangersonom, koji s tim zloinom ima ba toliko vezekoliko i moja pokojna baka. Nesumnjivo ga je do sada ve i uhvatio.

Ova je pomisao Gregsona toliko drakala da ce zacijenio odsmijeha.

A kako ste vi rijeili ovu zagonetku?

Ah, ispriat u vam sve. Naravno, doktore Watsone, ovo jestrogo meu nama. Prva tekoa koju smo morali prebroditi bila je dase utvrdi to je Amerikanac radio prije ovog sluaja. Netko bi ekaodok ne dobije odgovor na svoje oglase, ili dok se same stranke ne

pojave i dobrovoljno ne daju obavjetenja. Ali, tako ne radi TobiasGregson. Sjeate li se eira koji se nalazio kraj mrtvaca?


57/252

PRAETORIOUS

57

Sjeam ree Holmes. Kupljen kod John Underwooda &sinova iz Cambervvell Roada broj 129.

Gregson se odjednom snudi.

Nisam znao da ste i vi to zapazili ree on. Jeste li bili

ondje? Nisam.

Ha! povika Gregson glasom, pa kome se osjealo da mu jelaknulo. Nikada ne proputajte priliku, ma kako da je beznaajna.

Veliki duh nita ne smatra beznaajnim! primijeti Holmesaforistiki.

I tako, poao sam do Underwooda i zapitao ga da li je prodaoneki eir te veliine i oblika. Pregledao je svoje knjige, te je odmahnaiao na njega. Taj eir je bio poslao nekom gospodinu Drebberukoji je stanovao u Charpentierovu pansionu u ulici Torquay Terrace.Tako sam doao do njegove adrese.

To vam je dobro, vrlo dobro promrmlja Sherlock Holmes.

Potom sam otiao do gospoe Charpentier nastavi detektiv. Kad sam doao k njoj bila je vrlo blijeda i zastraena. U sobi joj senalazila i kerka, vrlo zgodna djevojka, ali kad sam joj se obratio, nijemi promaklo da ima uplakane oi i da joj podrhtavaju usne. Poinjaosam da kuim stvar. Vi poznajete taj osjeaj, gospodine Holmes. Kadase naie na pravi trag, ivci nekako kao da zatrepere. Upitao sam:Jeste li uli za tajanstvenu smrt vaeg biveg stanara, gospodina

Enocha Drebbera?Majka potvrdno kimnu glavom. inilo se kao da nije u stanju

progovoriti ni rijei. Kerka brinu u pla. Sad mi je odmah bilopotpuno jasno da o svemu tome neto znaju. Zapitao sam: U kolikoje sati gospodin Drebber napustio vau kuu i poao na vlak?

U osam sati, odgovori ona, progutavi pljuvaku da bi svladala

svoje uzbuenje. Njegov sekretar g

Sir Arthur Conan Doyle - 1 - Znak Cetvorice

Documents

Transcript of Sir Arthur Conan Doyle - 1 - Znak Cetvorice