8/12/2019 SFUMATO Koncept Za PPTweb2

1/5

SFUMATORSR (1979.), Klai:Sfumato tal. u slikarstvu nejasno, mutno, s postepenim prijelazima; osjenanoMerriam-Webster:Nain slikanja bez o tre obrisne linije, pri emu se !"a tona mije aju je!an s !ru#im;pr"a poznata uporaba rijei$ %&'&.; nastanak o! tal. sfumare is(lapitiDictionary.com:Fina i minu)iozna #ra!a)ija tona i boje, koja se koristi !a se zamute ili pokriju obrisioblika u slikarst"u; pr"a uporaba rijei %*+'. -'.;Encyclo ae!ia "ritannica:iz talijansko# sfumare , /ubla0iti/ ili /ispara"ati poput !ima/1, u slikarst"u ili )rtanju,2no sjenanje koje st"ara mekane, neprimjetne prijelaze izme3u boja i tono"a.Naje 4e se po"ezuje s ra!om 5eonar!a !a 6in)ija i nje#o"i( slje!benika, koji jera!io suptilne #ra!a)ije, bez )rta ili #rani)a, o! s"ijetli( !o tamni( po!ruja; te(nika

je kori tena za iluzionistiki prikaz li)a, kao i za prikaz atmosferski( utje)aja.7S"jetlo i sjena bi se trebali mije ati bez )rta i #rani)a, u maniri !ima8

5eonar!o

#o$i%est s&'mataeon "attista lberti%e$a Della pittura %+9-. %+9:.1 je pr"a mo!ernastu!ija traktat1 o slikarst"u, na koje# se u s"ojoj i teoriji i praksi naslanjajuiero !ella Fran)es)a, 5eonar!o,

8/12/2019 SFUMATO Koncept Za PPTweb2

2/5

8/12/2019 SFUMATO Koncept Za PPTweb2

3/5

otkri"a i!eju !a je s"e sa s"im po"ezano. Blimina)ija o tri( opisni( )rta i!a"anje primata meki( i ne!e2niranim prijelazima tako rasplinjuje i i!eju !a

je s"e e#zaktno i nepromjenji"o i samo za sebe.Cao i Alberti, i 5eonar!o pro0ima s"oja znanst"ena istra0i"anja s onimumjetnikim. U je!nom pokusu primijetio je kako se lju!sko oko pri"ika"a natamu, i !a je nakon kratko# "remena u stanju razliko"ati puno "i e tono"a upolutami, ne#o ka! je izlo0eno !irektnom s"jetlu. Nasuprot =enninije"omsusta"u, 5eonar!o u"o!i )rni pi#ment za st"aranje sjene i to s posebnompozorno 4u !ok slika prijelaz izme3u plo(e u sjeni i one koja je os"ijetljena.O"aka" nain slikanja promatrau ne !aje mo#u4nost !e2niranja to je usjeni, a to je na s"jetlu, jer se s"jetlost, o!nosno sjena rasipa iz je!no# u!ru#o, i s"e je u s"emu prisutno, u razliitoj koliini. Cao slikar i teoretiarslikarst"a, 5eonar!o se izrazito suprotsta"ljao slikanju istom bojom, pa ak ika! se ra!i u slikanju najjae# s"jetla ili naj!ublje tame. Nje#o"a t"r!nja !a

s"aki ton i s"aka boja mora u sebi sa!r0a"ati barem maleni !io s"ojesuprotnosti, na"o!i nas na kli)u "rlo mo!erno# s("a4anja slikarst"a, ono#komplementarno#, iako je bilo potrebno pet stotina #o!ina !a se ono i!o#o!i.

Sli arst$o la 'ra5eonar!u se u popularnoj kulturi pripisuje !a je jako !u#o slikao s"oje slike,to nije ni ta neobino za to "rijeme, jer u renesansi, pa s"e !o sre!ine

%&.stolje4a, slika nastaje o! "eliko# broja pro"i!ni( ili prozirni( sloje"a

uljano# me!ija, koji se moraju osu iti a !a bi se nanio no"i sloj. Uljanoslikarst"o se pripisuje ranorenesansnim slikarima sje"era, bra4i 6an BD)k,iako #a oni nisu izmislili, ne#o sam primijenili i usa"r ili. Eo ta!a se,

je!nosta"an oblik uljani( boja, koristio za oslika"anje !r"eni( statua. Nji(o"aprimjena u slikarst"u ot"ara "rata enormnim mo#u4nostima izra0a"anja,posebi)e mo#u4nosti !u0e# ra!a na o!re3enoj plo(i i puno lak oj iz"e!biprijelaza tono"a. riprema !r"ene ploe ili platna, tako3er iz nekoliko sloje"a,za(tije"ala je i !o nekoliko #o!ina !a se osu i uljna prepara)ija1, a on!a teklazure, koje su tra0ile i mjese)e pauze, !ok nisu spremne za no"i sloj.Najno"ije istra0i"anje na 5eonar!o"im slikama, koje je pro"eo fran)uski5aboratorij za istra0i"anje i restaura)iju u sura!nji s Muzejom 5ou"re (ttp$@@p(Ds.or#@ne s%&*+G-+'-.(tml 1, !etaljno analizira 5eonar!o"o !jelo i!olazi !o e#zaktni( spoznaja u te(nolo#iji 5eonar!o"o# slikarst"a. >spitana je"e4ina 5eonar!o"i( slika i u ko! s"i( je !okazana ista ili "rlo slinate(nolo#ija.

http://phys.org/news198425405.htmlhttp://phys.org/news198425405.html

8/12/2019 SFUMATO Koncept Za PPTweb2

4/5

Te(nikom uorescentne spektrometrije otkri"eno je !a se 5eonar!o"e slikesastoje o! !"a!eset !o etr!eset lazurni( sloje"a, !ebljine % !o G HmmikrometarI%.'''.''' !io metra, ili !esetina "isine kapi ma#le1, i !a jeukupna !ebljina sloja #oto"e slike ne "e4a o! +' Hm, o!nosno J mm. O "ak"aza"i!na "je tina slikanja mo#la je biti moti"irana 0eljom za st"aranjem7sa"r eno#a prijelaza8 iz je!no# tona u !ru#i. Uz istra0i"anje lju!skeanatomije ono#a to se nalazi ispo! pla ta ko0e1 i njezine primjene uslikarst"u, 5eonar!o"e slike imaju naturalistiki iz#le!, prozranost iak)entiraju prostornost. >ako na rubu urbane le#en!e, i pria o 7tajniosmje(a8 Mona 5ize rezultat je preklapanja "eliko# broja lazura u sloje"ima.

tmos&ers a ers e ti$aUz otkri4e #eometrijske perspekti"e nu0no se "e0e i atmosferska perspekti"a,tako3er no"o otkri4e renesanse. U s"ojim opse0nim spisima koje je "o!iotijekom 0i"ota, a koji su nakon nje#o"e smrti "remenom prerasli u )jelo"ito!jelo 7Traktat o slikarst"u8, 5eonar!o !etaljno bilje0i s"e spoznaje s"oji(znanst"eno umjetniki( istra0i"anja. 5eonar!o je primijetio !a objekti na"e4oj u!aljenosti ne samo !a #ube s"oje "rste obrise, ne#o i !a im semijenja boja. Cao i znanst"enik, o"aj fenomen je pripisao obojeno 4u zraka,

jer, kako je zakljuio, zrak nije u potpunosti proziran i ne"i!lji", ne#o !a jepla"iaste boje. Ta pla"a nijansa je naj"i!lji"ija u objektima koji su nam jakou!aljeni, poput planina i #ra!o"a na (orizontu. O"aj fenomen je ilustrirao na"e4ini s"oji( slika, u"ijek slikaju4i i pejza0 priro!u1 i lju!sku 2#uru zaje!no,

kao ne!jelji"u )jelinu. Matematika tonost razra3eni( plano"a prostora slike,a koja je nastala kori tenjem spoznaja (orizontalno polo0ene pirami!e#eometrijske perspekti"e, samo je pojaana pla"im nijansama naju!aljeniji(objekata o! oka slikara promatraa1. Kato 5eonar!o u"ijek o!abire irok i!ubok pejza0, !a bi prikazao s"u sloje"itost plano"a i na njima primijeniozakonitosti sfumata i atmosferske perspekti"e.Sfumato je je!an o! etiri slikarska mo!usa renesanse, uz Mi)(elan#elo"*an iantismo , koji ne koristi )rnu za st"aranje sjena, ne#o u boju sjene!o!aje "rlo esto1 komplementarnu boju lokalno#a tona i /nione

8/12/2019 SFUMATO Koncept Za PPTweb2

5/5

pore! /ori#inalne/ Mona 5ise je i je!na !osta arena; to nije kopija, kako se!o ne!a"no mislilo, ne#o ra! 5eonar!o"o# uenika. Lilo je uobiajeno !auenik kopira majstoro"o !jelo, po tono za!anom kanonu. Copija je nastala utijeku pro)esa slikanja pra"e Mona 5ise i "a0na je jer pokazuje kako je Mona5isa iz#le!ala u je!nom trenutku, prije ne#o li ju je 5eonar!o /umoio/ u s"ojsfumato. Canon kopiranja jasno nala0e !a kopija ne smije biti i!entinaori#inalu, ne#o se !osta elemenata osta"lja ne!o"r enim, iz po to"anjaprema majstoru. One !"ije "erzije /Ma!one me3u stijenama/ lije"o je ona u 5on!onu, "i era! 5eonar!o"i( uenika ne#o samo# majstora; !esno je ona iz 5ou"rea,oi#le!no 7leonar!o"skija8 o! one en#leske "erzije. Onaj iz!"ojeni !etaljrupa u stijeni1, st"ara oblik nalik na siluetu pti)e #rablji"i)e, a nji( !"ije serazlikuju. O"o je primjer kako se mo0e !etektirati falsi2kat, jer pla#ijatoriesto ne "o!e bri#u o /ne#ati"nom/ prostoru slike.

6ermeer i Otto