Seminraski rad, rano brončano doba Dalmacie

8/13/2019 Seminraski rad, rano bronano doba Dalmacie

1/20

Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

SEMINARSKI RAD IZ BRONANOG DOBA JUGOISTONEEVROPE

Tema:

RANO BRONANO DOBA NA PROSTORU

DALMACIJE

Predmetni profesor: Student:Prof. dr. Adnan Kaljanac Mirza osovi

Sarajevo, 2014.


2/20

2

Sadraj

1. Eneolitski supstrat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2. Rano bronano doba Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.1 Sjeverna Dalmacija sa otocima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

2.2 Otoci srednjeg Jadrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

3. Rano bronano doba Dalmacije-Cetinska kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3.1 Prvi stupanj (1) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

3.2 Drugi stupanj (2) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

3.3 Trei stupanj (3) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133.4 Oruje i orue . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143.5 Pogrebni obiaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 16

3.6 Geneza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 17

4. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18


3/20

3

1. Eneolitski supstrat

1. Eneolitski supstrat

Prije nego se krene na izlaganje o ranom bronanom dobu Dalmacije, potrebno je objasniti iremizirati podatke o prethodnom eneolitskom periodu kao i objasniti poloaj Dalmacije,tokom eneolita i bronanog doba. Naime, prema etvrtom tomu Prahistorije jugoslavenskihzemalja koji obrauje bronano doba na prostoru bive Jugoslavije, Dalmacija sa otocima jesvrstana u iru jadransku-zapadnobalkansku regiju. Ova regija obuhvata podruja kojagravitiraju Jadranskom moru, kao i susjedni, sredinji dio dinarske oblasti.

U treempoglavlju PJZ-a koji se bavi eneolitskim periodom, istaknuto je da eneolitski periodove regije jo uvijek nije dovoljno istraen, te da je stoga vrlo teko prikazati kulturni razvoj uhronolokom smislu. Uprkos tome, neki zakljuci na osnovu dosadanjih istraivanju sudonijeti, pa tako po miljenju veine arheologa najstarija kulturna grupa koja bi se mogla

pripisati ranom eneolitu ove regije, jeste protonakovanska kultura, koja je nastala simbiozom

kasnohvarskih i kasnovinanskih elemenata. Na nju se tokom srednjeg eneolita nadovezujenakovanska kultura kao njen prirodni produetak.Nakon ovog stupnja, po dosadanjimnalazima, izvjesno je da dolazi do prodora kontinentalnog eneolita i to u obliku lasinjske

kulture, koja se moe prepoznati u stratumu VI peine Odmut. Nakon toga dolazi i do drugogprodora koji se oituje sputanjem vuedolske populacije iz BiH ka jugu, te krajem eneolita,rasprostiranjem jadranskog tipa ljubljanske kulture du Jadrana1, s tim to jadranski tip izlaziiz hronolokih granica eneolita, te se smatra eneolitskom tradicijom ranog bronanog doba.Ovaj tip ljubljanske kulture e dobrim dijelom biti paralelan sa cetinskom kulturom, o kojoje kasnije biti rijei, s tim to se ljubljanska kultura drala uskog obalnog dijela, a cetinskaunutranjosti.

Veliki uticaj na keramiku eneolitskih kultura (posebno nakovanske) je ostvarila badenskakultura. Iako prodiranje badenske populacije u ovu regiju nije ilo dalje od njenih sjevernih

periferija, njeni stilski dometi su se proirili sve do dalmatinske obala i otoka. Uticaj se uprvom redu ogledao u nainu ukraavanje posuda, tj. kaneliranju koje je tipinoza badenskukulturu, kao i u nekim tipovima zdjela.

Takoer tokom trajanja nakovanske kulture, prepoznati su i sukcesivni prodori i jo nekihstranih elemenata koji se mogu povezati s procesom irenja stepskih populacija. Prvi prodorkoji se desio vjerojatno jo u vrijeme protonakovanske kulture indicira ostava kremenihnoeva iz Lastve kod Trebinja, iako to jo uvijek nije dovoljno istraeno. Sljedei prodornajlake je prepoznati prisustvom vrpaste keramike, koja je dobro zastupljena u stratumu VI

peine Odmut. Bitno je naglasiti da u ovo vrijeme vrpasta keramika ne nastupa samostalnove u okviru jedne sloenije keramike grupe, koja prepoznaje i druge vidove ukraavanja kaoto su lijebljenje i igosanje. Pored ovih pojava bitno je istai i jo trinove pojave, a to su ;zdjele sa proirenim obodom, grubu keramiku ukraenu plastinim trakama te posude s

prstenastim zadebljanjima. Sve ove nove pojave koje se javljaju na irokom pojasu ove regije,bitno su promijenile fizionomiju zrelog eneolita. Autohtona nakovanska kultura se pretenimdijelom utapa u taj kompleks, iako neke njene odlike i dalje nastavljaju da postoje.

Najzad ovaj proces prodora i uticaja, kao to je ve navedeno, zavrava krajem eneolitaprodorom ljubljanske kulture due obala ove regije.

1S. Dimitrijevi, 1979a, 367, 379


4/20

4

2. Rano Bronano doba Dalmacije

2.1 Sjeverna Dalmacija sa Otocima

Ovo podruje kao to i ime samo sugerira, obuhvata sjeverni dio Dalmacije, izmeu rijeka

Zrmanje i Krke, teje bilo naseljeno jo od neolitskog perioda. to se tie eneolitskog perioda,on je naalost jo uvijek slabo istraenali se moe konstatovati njegovo postojanje na nekimnalazitima, kao to su nalazita Tradanj kod ibenika, Lastvine kod Benkovca, gradina uJagodnji Gornjoj kod Zadra

Iako ovaj dio Dalmacije, to se tie ranog bronanog doba,jo uvijeknije dovoljno istraen,materijal koji je skupljen sa manjih zatitnih i sondanih iskopavanja, te sluajnim

povrinskim nalazima, je dovoljno karakteristian da bi se kao pouzdani lokaliteti ovogperioda mogli navesti gradinska naselja

Mala gradina i Rebac kod sela Stankovci, te

peina Stubica u blizini ibenika. Ovdje jotreba dodati da e u ovom dijelu bitiobraeni samo lokaliteti koji ne sadrecetinske elemente, oni e naknadno bitiobraeni u dijelu o cetinskoj kulturi. Svigore nabroji lokaliteti ranog bronanogdoba ove regije su dali kulturno veoma

homogen materijal. Tako se meu grubomkeramikom pojavljuju jednostavni vei

lonci bez izdvojenog vrata, ukraeniudubljenima izvedenim prstom po obodu, i

po horizontalnim plastinim trakama,a naisti nain se javljaju ukraene potkoviasteruke. Nadalje, oblik koji dominira meu srednjom i finom keramikom je jednostavni pehar s trakastim drkama te s produecima na obodu iznad drkekoji mogu biti raznog oblika (malaovalna ploica, prizmatina ploica, pravi sjekirasti produetak). Od ostalih oblika mogu se

jo konstatovati duboke zdjele koje mogu imati otro profilisan, prema vani izbaen obod, tejednostavnije polu loptaste zdjele sa zadebljanim ravnim obodom. Od ostalih nalaza jo je

bitno spomenuti dva primjerka fino, glaane keramike tankih zidova. Prvi je iz Stubice, sivocrne glaane povrine, drugi je iz Stankovaca, s nizom igosanih trokutova i ukrasombradaviastih ispupenja unutar krunog lijeba.

Gotovo svi gore navedeni oblici, ukrasi i detalji imaju veoma bliske analogije u oblastima

srednjeg Jadrana i njegovog ireg zalea, to potvruje povezanost ova dva prostora tokomranog bronanog doba. Takoer ornament na peharu iz Stankovaca indicira tranzitni karakterove regije, s obzirom da je bradaviasti ukras prepoznat u Istri i Lici, pri emu bise ti uticaji,sa srednjeg Jadrana preko sjevernog Jadrana, irili dalje po sjeveru.

Slika1. Geografski prikaz sjeverne Dalmacije


5/20

5

2. Rano bronano doba Dalmacije

Slika2. Tipovi ukrasa i vrste ruki na keramici sjeverne Dalmacije


6/20

6


2.2 Otoci srednjeg Jadrana

Grupa otoka srednjeg Jadrana, meu kojima su najvaniji Vis, Bra, Hvar i Korula, bili su ajesu i danas, svojom veliinom, prirodnim bogatstvima oduvijek privlani ljudima, pa tako iljudima bronanog doba. Iako postoje podaci o naseljenosti ovih otoka, uslijed slabeistraenosti trenutno se ne mogu donositi konani zakljuci o intenzitetu naseljavanja, kao nio uem karakteru kulture.

Ipak se ne moe rei da odreenihistraivanja nije bilo. Naprotiv, nakondrugog svjetskog rata ona su

intenzivirana, da bi vrhunac bio tokom

60-tih i 70-tih godina prolog stoljea

pod vodstvom arheologa G. Novaka i B.euka. Rezultati tih istraivanja,

posebno u Grapevoj i Markovoj piljina Hvaru, objavljeni su iscrpno, ali je

tada nalazima iz bronanog dobaposveena manja panja nego onima izstarijih perioda. Isto tako, nije izvrenoni stratigrafsko odvajanje eneolitskog i

bronanodobnog materijala.Za ostala peinska nalazita, za koja se moepretpostaviti da susadravala i materijal iz bronanog doba, postoje uglavnom fragmentiraninalazi. Problem priinterpretaciji ovih nalaza to imamo je i to to keramika iz ovog vremena uglavnom nijeukraena, a malo je i primjeraka finije keramike specifinih formi koje bi se lako daleidentifikovati. to se tie tumula i tu je situacija vrlo slina, nalazi su vrlo rijetki, metalninalazi iz ranog bronanog doba su izuzetno rijetki i nedovoljni za bilo kakvu interpretaciju.

U takvoj situaciji vrlo je teko izdvojiti i pronai arheoloki materijal iz ranog bronanogdoba, te ga ispravno kulturno determinirati, ipak, najvie mogunosti za to nam daju Markovai Grapeva peinana Hvaru. U Markovoj peini izdvojio je G. Novak davne 1957. dio za kojinavodi da pripada bronzanom dobu. Takav sloj on konstatuje i 60-tih godina prolog stoljea,

meutim za sve slojeve mlae od neolita tvdi da su beznaajni i nalaze iz tih slojeva neobjavljuje. Ipak odreeni nalazi iz bronanog sloja su poznati. Pa tako ovom dobu bi se mogliprepisati jedan ulomak sa bijelom inkrustacijom, koji je vjerovatno dio nekog cetinskog vra,trakasta drka, ulomci oboda, uglavnom fragmentirani materijal. I sa nalazima iz Grapeve

peine postoje odreene indicije o njihovoj povezanosti sa prostorom zapadne Hercegovine teDalmacije, meutim bez daljih istraivanja to nee moi biti potvreno.

Slika3. Otoci srednjeg Jadrana


7/20

7


3. Cetinska kultura

Istraivanja koja su kao rezultat dala otkrie nove kulture, poslije nazvanu cetinskom,zapoela su najprije orijentacionim iskopavanjima 1953. godine, a nastavljena sistemskim1954, 1958, 1966. i 1968. godine. iskopavanjima kamenih gomila oko rijeke Cetine koja je

vodio I. Marovi. Premda su rezultati na poetku bili vrlo skromni, oni su omoguili da sematerijali sa drugih lokaliteta iz Dalmacije i iz BiH sa sigurnou postave u ispravanhronoloki okvir. Otprilike dok su trajala iskopavanjima na tumulima, otkrivene su i prve

peine u kojima su ivjeli nosioci cetinske kulture.U prvom redu to su: karin samograd uMiriloviu, te Gudnja na poluotoku Peljecu, o kojima e poslije biti jo govora.

Najbrojniji ostaci cetinski kulture dosad su registrirani u Dalmatinskoj Zagori, u zaleujadranske obale, i to oko izvora rijeke Cetine, po kojoj je i cijela kultura dobila ime. Kao

ralitvno krajnje take kulture se mogu pratiti; na svjeveroistoku to bi bili Gradac kod Kotorca

i Glasinac, na istoku podruje oko Bilee i Trebinja, najugoistoku peina Gudnja na Peljecu,te na jugu peine na Hvaru. 2 Ove take cetinske kulture danas treba uzimati samoorijentaciono s obzirom na injenicu da su u prolih 30 godina otkriveni lokaliteti sa nalazimaove kulture u Italiji, Grkoj, Albaniji.

Meu nalazita cetinske kulture koja su dosad dala najvei broj podataka i najvrjednije nalazespadaju nekropole sa kamenim gomilama oko vrela Cetine, u selima: Cetina (Rudine,

parevine, Lukovaa) i itluk (Velike gomile, Gomile vie lada, Gomile iznad ogradica),zatim nalazita na podruju sela Biteli itd. Svakako jednog od najvanijih lokaliteta za ovukulturu je peina karin samograd u Miriloviu, zapadno od Uneia. U toj peini je izdvojenstratum cetinske kulture debljine oko metar i 30 centimetara.

S obzirom da je za podjelu cetinske kulture na tri stupnja, te posebno izdvajanju prvog

stupnja, najvaniju ulogu imao keramiki materijal,3 ti stupnjevi e biti obraeni samo uokviru tog keramikog fundusa, a oruje i orue e biti naknadno obraeno. Tako da naosnovu dosadanjih istraivanja na preko 100 tumula, kao i na osnovu nalaza iz peine karinsamograd, mogue je razluiti tri stupnja cetinske kulture, te ih determinirati premaReineckenovoj hronologiji:

1. Prvi stupanj (1)- Br A12. Drugi stupanj(2)- Br A1-A23.Trei stupanj(3)-Br A2-B1

2I. Marovi, B. ovi, 1983, 192

3B. Marijanovi, Cetinska kultura, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika, 2


8/20

8

2. Sahranjivanje kod neandertalaca

Slika4.Nalazita cetinske kulture


9/20

9

2. Ranobronano doba Dalmacije

3.1 Prvi stupanj (1)

Prvom stupnju pripada najstariji horizont u okviru sloja cetinske kulture u karinu samogradu,te vei broj tumula, kao to su tumuli iz Ograa, tumuli u blizini sela itluci, te nalazi izRevlia peine.

U spomenutom horizontu karina samograda brojni su kasnoeneolitiki elementi za koje semogu nai sigurne analogije iz eneolitikih horizonata Velike Gradine u Varvari, peineodmut, te drugih eneolitikih nalazita u Dalmaciji i Hercegovini. Zatim su zastupljeni

primjerci ukraene keramike koja je ukraena tipinim ornamentima za jadranski tipljubljanske kulture. Uz ove elemente javljaju se i prvi specifino cetinski oblici, uglavnom bezukrasa, ili sa nekim jednostavnim grubljim ukrasima.

to se tie keramike svih stupnjeva cetinske kulture, autori PJZ-a bronzano doba su je radi

odreenih karakteristika podijelili na neseobinsku keramiku te keramiku iz tumula.

Meugrubom, masivnom keramiku iz naseobina nalaze se duboke, loncima sline, terine skratkim, izdvojenim vratom, izrazito eneolitikog oblika, te razni drugi oblici lonaca. U grupufine keramike spadaju najveim dijelom terine i pehari. Ovdje su pak najbrojnije terinerazliitih oboda kojima je gornja ploha neto ira, horizontalna ili malo ukoena. Od ukraeneneseobinske keramike ovog horizonta valja istaknuti jedan dio kuglaste smee posude dobrouglaane sa zonalnim cik cak ornamentom. Taj ukras bi mogao biti nasljee ili rezultatuticaja kulture zvonastih pehara. Pored ovih uticaja, u ornamentima raenim pomou kotaiamogue je prepoznati i uticaje jadranskog tipa ljubljanske kulture.

Od keramike iz tumula treba na prvom mjestu izdvojiti ulomke pehara koji imaju prstenastoojaanje s vanjske strane usta. U najmlaim tumulima ovogstupnja ve je mogue prepoznatiklasinu cetinsku formu, kao i prve cetinske ornamentisane pehare. Gruba keremika je rjeezastupljena u tumulima ovog stupnja.

Na kraju se moe zakljuiti da je vei dio keramike ovog stupnja neukraen, kao i da se prviput javljaju prva keramika sa specifinim cetinskim stilom (posuda tipa Kotorac). Takoer svakeramika se moe podijeliti na onu sa eneolitskom tradicijom i na onu koja predstavlja novicetinski stil.


10/20

10


Slika5. Cetinska kultura, keramika sa eneolitskom tradicijom

Slika6. Cetinska kultura, novi cetinski stil


11/20

11


3.2 Drugi stupanj (2)

Drugom stupnju pripada srednji horizont sloja cetinske kulture u karinu samogradu. Taj jesloj po svojoj debljini, kao i bogatstvu nalaza, najizrazitiji. U ovom sloju je keramika sa

eneolitskim naslijeima vrlo malobrojna, to dokazuje tezu da ono odumire, a dominirajuukrasi i oblici koji su karakteristini za cetinsku kulturu.

Ovom stupnju pripada veina do sada istraenih tumula oko rijeke Cetine, tanije okonjezinog izvora. Pored ovih lokaliteta, u ovaj stupanj se jo mogu svrstati i tumul iz Ervenikakod Knina, tumul na Kosi kod Mula, jedan tumul u selu Orah kod Bilee, dva u ljubomirskom

polju kod Trebebinja(br. I, te broj XI, mlai stratum ukopavanja)4a, iako ne sa sigurnoualise moda ovom stupnju mogu pripisati i nalazi cetinske kulture sa glasinakog podruja.5

Stupanj 2 se naravno razvija iz prethodnog prvog stupnja, s tim to u ovom stupnju cetinska

kultura, po bogatstvu, razvijenosti oblika, ukrasa, kao i po broju tumula, dostie svoj vrhunac.

to se tie keramike, u ovom stupnju, kao to je ve prethodno reeno, dolazi do potpunogzamiranja eneolitskih elementa, te razvijanja tipinih cetinskih oblika i ukrasa. U okviru grubenaseobinske keramike najei oblik su bikonino zaobljeni ili jajasti lonci, bez vrata ili saneznatno naglaenim vratom. Te posude su veinom ukraene udubljenima izvedenim

prstima kao i obraenim plastinim trakama.U okviru fine glaane naseobinske keramike vrlosu brojne terine s proirenim obodom razliitih profilacija, vei dio tih posuda je neukraen, aone ukraene nose tipine ornamente cetinske kulture. Takoer u ovom stupnju se javljaju iklasini cetinski pehari, a pronaeno je i nekoliko posuda tipa Kotorac. Pored ovih keramikihoblika jo je utvreno gotovo redovna primjena bijele inkrustacije.

Kao u tumulima prolog stupnja i ovdje se gruba keramika nalazi vrlo rijetko i u pitanju su tekponeki pojedinani nalazi, obino dijelovi grubljih lonaca. Finija keramika je brojnozastupljena. Najei obliku su opet terine s razliito profiliranim obodom, dublje ili plie.Meu njima se posebno istiu kao specifina cetinska forma, terine sa stopom. Ovdje trebarei jo da u ovom stupnju ove terine poprimaju svoj klasini cetinski izgled: vrat je u praviluizrazito ravan, cilindrian, sa iskoenim obodom koji je od vrata uvijek odijeljen udubljenomlinijom, a tijelo im je sferino ili blago bikonino. Po broju nalaza, iza ovih pehara dolaze

posude tipa Kotorac. Ukraavanje finije keramike izvodi se udubljivanjem i igosanjem uzprimjenu bijele inkrustacije. Terine gotovo uvijek imaju na vanjskoj strani, ispod oboda,

horizontalnu udubljenu liniju. Na bogatije ukraenim primjercima nalaze se razliite

kombinacije igosanih trokutova, izmeu kojih ostaje plastina cik cak traka. Na posudamatipa Kotorac je prepoznato najvie tipinih predstavnika klasinog cetinskog stila ukraavanja.

Na ovim posudama se jasno zapaaju tri ornamentalne zone, a najei motivi na njima su cikcak i V trake, trokuti i rombovi ispunjeni obodima, najee trokutastim. Posuda koje bi

bila ukraene sa ljubljanskim ili ornamentima kulture zvonastih pehara vie nema.

4

B. ovi, 1980, 365B. ovi,1970, 15-17 T, I, II. Ovo bi trebalo uzeti sa rezervom s obzirom da bi ti nalazi mogli biti i stariji uslijed

geneze cetinske kulture.


12/20

12


Slika5. Cetinska kultura, 2. stupanj

Slika6. Cetinska kultura, klasini oblici 2.stupnja


13/20

13


3.3 Trei stupanj (3)

Treem, odnosno, zavreno stupnju ove kulture pripada najmlai (gornji) horizont sloja ukarinu samogradu, kao i dio grobnih tumula na podruju Cetine. U ovom sloju je uoeno

smanjenje broja predmeta sa klasinom cetinskom formom i ornamentom, a isto takouoenoje poveanje broja predmeta sa ukrasima i oblicima koji pripadaju kulturnim grupamaHercegovine i centralne Bosne (Trostruka gradina u Soviima, Varvara A-3).6Broj tumulakoji se mogu opredijeliti za ovaj stupanj je puno manji u odnosu na drugi stupanj kulture,

takoer koliina nalaza je puno manja. Sve ovo uz veoma mali broj istraenih tumula,onemoguuje precizno utvrivanje trajanja ovog stupnja, a posebno je teko utvrditit njegovzavretak. Mlai ukop iz ivaljevog tumula, koji bi oznaavao poetak ovog stupnja, moesena osnovu velikog triangularnog bodea, determinirati u kraj ranog bronanog doba. Ovi

podaci bi ukazivali na relativno kratko trajanje ovog stupnja, meutim ipak treba raunati stim da ovaj stupanj traje i due u srednje bronano doba, s obzirom da je za neke nalaze iornamente iz karina samograda (koji pripadaju ovom stupnju) utvreno da se nastavljaju i usrednje bronano doba.

Naseobinsku Keramiku ovog stupnja karakteriu mnoge promjene u odnosu na prethodnestupnjeve. Gruba keramika je, dodue, uglavnom istih oblika i ukrasa kao i ona prethodnogstupnja, ali se znatne promjene uoavaju na finoj i glaanoj keramici. Posude tipa Kotorac

posve nedostaju, a rijetki su i ulomci ornamentiranih terina i pehera klasinog cetinskogtipa.Meu srednje glaanom keramikom najei su jednostavni pehari s kraim vratom, te sa

polukrunim, roastim sjekirastim produetcima na obodu. Promjene su takoer uoljive i unainu ukraavanja posuda. Tipini cetinski ornamenti polako nestaju, a najee jezastupljeno ukraavanje urezanim, popreno rafiranim trakama, u horizontalnom,

vertikalnom ili kosom poloaju.

to se tie keramike ovog stupnja iz tumula, ona je vrlo slabo istraena, pa se zbog toga i nemogu donositi sigurni zakljuci o razliitim tipovima, mada neke indicije postoje. Takonaprimjer, gruba keramika odgovara onoj iz karina samograda. Primjerci klasinih cetinskihvreva su izuzetno rijetki, a nije pronaena ni jedna posuda tipa Kotorac koja bi se sasigurnou mogla pripadati ovom stupnju. U dva tumula su pronaeni ulomci Litzen-keramike, a u druga dva kanelirana keramika.

Glinena plastika do sada nije otkrivena na nalazitima cetinske kulture

6B. ovi 1978, 57 i d; T. XXI, 1; T. XXII, 2; T. XXIV, 3: T. XXV, 2-4 itd.


14/20

14


3.4 Oruje i orue,

O oruju i oruuprvog stupnja cetinske kulture postoji vrlo malo podataka. Openitogovorei, pojava metala na ovom podruju, nije mogla odmah dovesti do naputanje starihmaterijala od kojeg je se izraivalo oruje i orue; kamena i kosti. U horizontu prvog stupnjau karina samogradu pronaeno je nekoliko kremenih noeva i noia, kao i jedna lijepouglaana alatka, nalik na bode. U tumulima ovog stupnja nisu pronaene alatke od kostijukao ni kremeni noii. U jednom tumulu (Bajagi, br. 8) je naena jedna kamena sjekira-eki, a i drugom tumulu iz parevine je pronaena polovica sline sjekire.7

U drugom stupnju cetinske kulture orue i oruje iz karina samograda ne pokazuje bitnijaodstupanja u odnosu na prvi stupanj. Kremeni noii su i dalje prisutni, ali u osjetno manjem

broju, to bi moglo biti posljedica veeg koritenja bronanih sjeiva. Ovu tvrdnju bi semoglo potkrijepiti, za nae prilike, ralativno velikim brojem nalaza bronanih sjeiva iz

tumula ovog stupnja. U tumulima ovog stupnja nema orua i oruja nainjenog od kamena ilikremena, ve samo iskljuivo od bronce. Ovom stupnju pripadaju; triangularni bode smetalnom ruicom iz dva dijela iz tumula br. 2 iz Obrenovca, kojem se odreene analogijemogu nai u istovremenim kulturama Apeninskog poluotoka 8 , bode iz tumula br. 1 uBiletiu, te jo tri razliita sjeiva bodea iz unitenih tumula oko Biletia, Bajagia i Sinja.Openito govorei svi ovi bodei pripadaju prijelazu iz stupnja A1 na A2 te preteno stupnjuA2 srednjoevropske periodizacije ranog bronanog doba.

U najmlaem, treem horizontu cetinske kulture u karinu samogradu nije pronaeno skoronikakvo oruje ili orue, to bi moglo biti posljedica realativno tankog sloja ili pak istesluajnosti. Isto tako u tumulima ovog stupnja nalazi su rijetki; jedan bode i dvije bojne

sjekire.

7I. Marovi, 1963, 12, sl. 4/3

8R. Peroni, 1971, 43; 252


15/20

15


Slika7. Cetinska kultura, oruje i orue, 2. stupanj

Slika8. Cetinska kultura, oruje i orue, 3..stupanj


16/20

16


3. 5 Pogrebni obiaji

Nosioci cetinske kulture, svoje mrtve su sahranjivali pod tumulima. U najveem brojusluajeva ti tumuli su bili nainjeni od prikupljenog kamena, postoji i nekoliko zemljanihtumula koji se mogu pripisati ovoj kulturi, ali oni su samo registrirani u Ljubomiru kod

Trebinja.

Pokapanje umrlih se obavlja na dva naina. Prvi je da se pokojnik sahranjuje u zgre nompoloaju, na desnom ili lijevom boku, u grobu koji je oblikovan u obliku krinje. Drugi nainje da se spaljeni ostaci pokojnika stavljaju u glinenu posudu, koja bi se onda smjestila u

sredinu tumula. Oba naina sahranjivanja su bila priblino jednako prisutna, stoga e unastavku biti iznesene odreenekarakteristike jednog i drugog obreda.

Kod obrednog ukopavanja inhumacijom, tumuli su u pravilu ovalnog oblika, sa prenikom od

4 do 27 metara, te visinom od 3,5 metra. Broj grobova u tumulima varira od 1 do 4.Pojedinani grobovi su obino u sreditu tumula, a ako ih ima vie, grupisani su od sredita kaperiferiji. Zanimljiv je primjer tumula u Ograu, gdje su naena 4 groba postavljenameusobno prema stranama svijeta. 9 U grobovima je u pravilu sahranjen samo jedan

pokojnik, a vrlo rijetko se nau dva kostura, isto tako rijetki su i sluajevi da su kostipokojnika izvaene iz groba, a sam grob upotrjebljen za novu sahranu. Prilozi u tumulimaovog obreda su vrlo rijetki, a ukoliko ih i ima, to su veinom metalni ili kameni objekti(oruje, nakit).Prilikom samo obreda ukopavanja, oigledno je vren odreeni ritual koji je

podrazumijevao razbijanje vee koliine zemljanih posuda, iji bi dijelovi onda bili razbacanipo tumulu.

Kod obrednog ukopavanja incineracijom, tumuli su u pravilu isto ovalnog oblika, s tim to imprenik ne prelazi 16 metara, a visina 1,60 metara. Spaljeni ostacipokojnika su pohranjeni uzemljane posude koje su postavljene u bazu tumula ili u kameni nanos, obino u sredinutumula. Grobovi takoer po pravilu, ne sadre priloge, osim u sluaju jednog tumula, gdje je

pronaen jedan bronani bode i jedan kameni predmet. Isti ritual razbijanja posuda tenjihovog stavljanja u grub je prisutan i u tumulima ovog obreda, s tim tosu karakteristine

posude tipa Kotorac prisutne samo u ovim tumulima, isto tako posude s perforacijama su

pronaene u ovim tumulima, te se smatra da su one imale kultnu namjernu.

Na dosada najbolje istraenom podruju, oko izvora i gornjeg toka rijeke Cetine, mogle su se,na osnovu oba obreda i njihovog meusobnog odnosa, izdvojiti tri grupe nekropola. Prvu

grupu bi ine nekropole na kojima je prisutan iskljuivo obred inhumacije; Ograde kodMetkovia, Velike gomile u selu itluci, ivalji u Obrenovcu. Drugoj vrsti pripadajunekropole s iskljuivim spaljivanjem; Lukovaa u selu Cetina, Gomile iznad lada u seluitluci. U treu vrstu bi se moglo ubrojiti nekropolu u Rudinama gdje su zastupljena obaobreda.

9I. Marovi, 1980, 80, sl. 36.


17/20

17


3. 6 Geneza

Problem geneze cetinske kulture svodi se u osnovi na pitanje koji osnovni etniki slojevi injihovi kulturni elementi, i u kojoj mjeri, su uticali na formiranje prvog stupnja ove kulture

poetkom ranog bronanog doba.Ove teme su se dotakli mnogi arheolozi sa prostora biveJugoslavije, tako da e u ovom dijelu biti prvo prikazan kratak historijat njihovih razmiljanjai teza o ovoj temi.

P. Koreec je najprije ovu kulturu smatrala ogrankom vuedolske, da bi u slijedeem radu,nalaze iz cetinskih tumula uvrstila u jadransku grupu eneolita i ranog bronanog doba, istiuida je u nastajanju ove grupe sudjelovalo vie elemenata: kasni eneolitik hvarskog tipa,vuedolska kultura sa dva ogranka, te kultura zvonastih pehara.10A. Benac je isto tako isticaoveliki uticaj vuedolske kulture na tvorbu ranog stupnja cetinske kulture, kao i na nekeelemente lasinjske kulture, koje je on prepoznao u nekim ornamentima sa posuda iz tumula na

vrelu Cetine.

11

. Batovi je cetinsku kulturu smatrao predstavnikom prve faze jadranskogeneolitika.12B. ovi je ovu kulturu smatrao bronanodobnom, a njezine izvore, u prvomredu vezane za keramiku, je pripisivao vuedolskoj kulturi i neolitikim tradicijama. 13S.Dimitrijevi je smatrao cetinsku kulturu priblino istovremenom s jadranskim tipomljubljanske kulture, te je dosljedno hronologiji, cijelu stavlja u rano bronano doba.14

Razmatranje odnosa cetinske kulture prema, u prvom redu, eneolitskom supstratu o kojem je

na poetku ovog rada bilo rijei, mora se poeti sa najstarijom, nakovanskom kulturom. Ovakultura je bila zastupljena na itavom pojasu od ua Neretve do Krke, dakle, na prostoru nakojem nalazimo i prve tragove cetinske kulture. Na dva lokaliteta, u karinu samogradu i uRavlia peini, iznad sloja neolita slijedisloj koji pripada prvom stupnju nakovanske kulture,

a iznad njega slijedi sloj prvog stupnja cetinske kulture. Iako izmeu nakovanskog i cetinskogsloja nema nikakvog stratigrafskog prekida, u sloju koji ve sa sigurnou moemo pripisaticetinskoj kulturi, uope nema nakovanskih keramikih elemenata. Tako da se za sada, baremto se tie keramikog materijala, ne moe utvrditi ikakav uticaj nakovanske kulture na razvoj

prvog stupnja cetinske kulture.

Druga po hronolokom redoslijedu bila bi lasinjska kultura. Zbog geografske odvojenosti ovedvije kulture, uticaj lasinjske kulture je bio ogranien, ali kontakti su bili mogui, a uarheolokom materijalu postoje elementi koji mogu poduprijeti ovu tezu. U prvom redu tutreba ubrojiti ornament koncentrinih krugova (girlandi) optoenih nizom oboda, te spiralnekuke. Kao to se moe vidjeti iz priloenog, ovi uticaji nisu zanemarljivi, ali ipak nisu ni

toliko brojani da bi se moglo govoriti o bilo kakvom znaajnom uticaju ove kulture na razvojprvog stupnja cetinske kulture.

Odnos cetinske kulture prema vuedolskoj i obratno, je jedno od najkomplikovanijih pitanjakoja su vezana za genezu cetinske kulture, Ukratko, problem se svodi na odnos prema

geografski bliskim vuedolskim nalazitima. Juni rub rasprostiranja vuedolske kulture uoko

10P. Koroec, Rasprostranjenost slavonske kulturne grupe, GZM n. s XV/XVI, Sarajevo 1961, 142, 144

11A. Benac, 1964, 140-142

12

. Batovi, 1975, 10813B. ovi, 1976, 91-95

14S. Dimitrijevi, 1979, 328


18/20

18


zapadnoj i junoj Bosni i sjevernoj Hercegovini pribliava se ili dodiruje sa sjevernomgranicom cetinske kulture. Postojanje kontakata izmeu ove dvije kulture je utvreno namnogim nalazima u sloju A1 Velike gradine u Varvari.15Iako u keramikom materijalu prvogi drugog stepena cetinske kulture nema specifino vuedolskih oblika ili ukrasa, nekezajednike elemente, i to vie u ukraavanju nego u oblicima, je mogue uoiti. Od oblika je

mogue spomenuti trbuast i bikonini pehar s jednom ruicom i konine zdjele sazadebljanima obodom. Srodni oblici su karakteristini za vuedolsku kulturu. 16 Odornamentiranih tehnika zajednike su udubljivanje i igosanje, te primjena bijele inkrustacije,a na grubom posuu se uoava barbotin,za koji se smatra da mu je porijeklo vuedolsko.17U

pogledu kompozicije ukrasa postoji jedna znaaja srodnost; horizontalna podjela ukrasa nadvije ili tri zone, odnosno friza. Ova podjela je tipino karakteristina za vuedolsku kulturu,a pojavljuje se u cetinskoj krajem prvog stupnja. Jo jedna od zajednikih karakteristikaukraavanja posuda su i rombovi, koji se u cetinskoj kulturi javljaju u vidu sloenih motiva;ispunjeni ubodima, rafirani i koncentrini. U vuedolskoj kulturi, sloeni motiv romba je

jedan od najupeatljivijih motiva. Uzimajui sve gore navedeno u obzir, moe se rei da jevuedolska kultura dosta uticala na razvoj cetinskog ornamentalnog stila, ali da taj stil nije

nastao iz vuedolskog, nego da se radilo o preuzimanju nekih umjetnikih rjeenja tenjihovom prilagoavanju samoj cetinskoj kulturi. Za sada ne moe odgovoriti na pitanje da li

je i sama vuedolska populacija, posebno u graninim predjelima, sudjelovala u samomrazvoju cetinske kulture

Odnos izmeu cetinske kulture i kulture koja je odreena kao jadranski tip ljubljanske kulturebilo bi lake razrijeiti s obzirom da je sam jadranski tip bolje dokumentiran, te da ima veibroj istraenih grobnih cjelina. Za sada se moe rei da postoji odreeni paralelizam izmeuljubljanskog tipa i prvog stupnja cetinske kulture, te da elementi odreeni kao ljubljanski tipnesumnjivo uestvuju u genezi cetinske kulture, to je dobro dokumentovano u slojevimakarina samograda i Ravlia peine. Takoer se moe uzeti kao veoma vjerovatno da sunosioci jadranskog tipa u svom kretanju prema jugoistoku zali i u podruje na kojem secetinska kultura poela razvijati, te daje jedan njihovi dio i u biolokom smislu uestvovao unastajanju cetinske kulture. Jedno od vanijih pitanja vezanih za odnos ove dvije kulture jesvakako i pitanje prisutnosti elemenata kulture zvonastih pehara unutar cetinske kulture.

Naime, sam inventar ljubljanske kulture sadridosta elemenata kulture zvonastih pehara. S.Dimitrijevi je to objasnio tezom o simbiozi nosilaca vuedolske populacije Ljubljanskog

barja i novog (povratnog) vala nosilaca kulture zvonastih pehara iz Panonske nizije poetkombronanog doba.18Iznesena teza o povratnom valu sa istoka je vrlo teko odriva, barem naosnovu nalaza sa elementima kulture zvonastih pehara sa Ljubljanskog barja, naime jasno je

utvreno da su ti nalazi u ovom vremenu (rana bronca) na to podruje stigli za zapada, a ne sa

istoka. S obzirom na sve ovo, nemogue je ne postaviti pitanje da li je onda i na prostoristonog Jadrana, kultura zvonastih pehara mogla prodrijeti samostalno, nezavisno odljubljanske migracije? Ovo pitanja za sada ostaje bez konanog odgovora, do pojave novih

bogatijih i pouzdanijih nalaza.

15B. ovi, 1978, T. V, 2: T. X, 3; T. XI, 3-6 (vuedolski elementi) te T. III, 5, 6: T. V. 4, 5; T. III, 1, 2, 3, 5, 6; T. X, 4

(forme kakve su karakteristine za 1. stupanj cetinske kulture)16

J. Koroec, 1964, T. XVII, 6; Alihode - Zemaljski muzej Sarajevo, neobljavljeno.17B. Marijanovi, Cetinska kultura, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika, 6

18S. Dimitirjevi, 1967; isti, 1979, 326 - 327


19/20

19


U okviru keramikog materijala prvog stepena cetinske kulture vaan i brojan oblik ineterine i zdjele sa proirenim, zaravnjenim obodima razliite profilacije. Ti oblici veinom

prelaze i u drugi stupanj kao jedan od njenih najvanijih tipova. Za pitanje geneze cetinskekulture vano je konstatovati da ove terine, zajedno s nekim oblicima grubljih pehara i lonaca,te sa cijelom skupinom razliitih posuda koje imaju prstanasta zadebljanja oboda, spadaju

meu najee i najvanije oblike eneolitie keramike srednjeg i junog Jadrana.19Najblieanalogije ovih posuda u tipolokom smislu, nalazimo u kulturama sa vrpastom keramikom, uRumunjskoj i Bugarskoj. Mogue je, prema tome, pretpostaviti da su, u okviru opeg kretanjastepskih elemenata sa istoka prema zapadu, na ovo podruje dospjele terine navedenog tipa,vjerovatno skupa sa vrpastom keramikom koja je dobro dokumentovana i na nalazitimacetinske kulture.

Na kraju dolazimo do pitanja nastanka trakaste ornamentike u finoj keramici cetinske kulture.

Pokuaj da se ova ornamentika objasni kao naslijee iz neolitskih kultura danas je nemogue,s obzirom na bogat materijal koji imamo iz eneolitskoh perioda, a koji takav ukras ne

prepoznaje. Jo tokom osamdesetih godina prolog stoljea, arheolozi koji su se bavili ovim

pitanjem su ukazali na vrlo slino trakastu ornamentiku iz naselja Ezero u Trakiji. Danas sobzirom na jedan nalaz iz Hateljske peine III, za koji postoje vrlo dobro analogije u

pomenutom nalazitu u Trakiji, s velikom vjerojatnou se moe pretpostaviti uticajupravo tekulture u nastanku ove vrste ukrasa u cetinskoj kulturi. Meutim, taj uticaj je ostvaren znatno

prije formiranja klasine faze cetinske kulture, dakle u vrijeme razvijenog eneolita, pa, prematome, vie i ne predstavlja potpuno stranu pojavu, a u okviru cetinske kulture doista imaznaenje naslijea jadranskog eneolita.20

Ostavljajui ovdje po strani pitanje fizike prisutnosti, tonije opsega te prisutnosti, nositeljadrugih etnokulturnih manifestacija, zatim pitanje periodizacije eneolitika ovog podruja ukojem autori vide tri faze razvoja, te pitanje sudjelovanja lasinjske kulture u formiranju

cetinskog ukrasnog stila, o emu sam ve iznio svoje miljenje (a i sam B. ovi jeu vezi stim nedavno korigirao svoj stav),25 citirana interpretacija odraava stvarni karakter procesaformiranja cetinske kulture. Na prijelazu u rano bronano doba ona doista postaje posveoblikovana i koherentna kultura, ali u tom procesu, u stvari, izrasta iz razvijenog eneolitika,

vrlo sloenog i u etnikom i u kulturnom pogledu, iji sastavni dio predstavlja i ona sama.Tonije, rana faza cetinske kulture ni po emu se ne razlikuje od kulturnog sadraja drugihnalazita tog vremena, a tek na njegovu kraju i na poetku bronanog doba na jednom dijeluistonojadranskog prostora, onog oko toka rijeke Cetine, nastaje nova kulturna manifestacija,

jednako kao to u drugim podrujima istodobno nastaju druge kulture bronanog doba.21

19B. ovi, 1978, 16 i d; T. III, 5, 6; T. IV; T. VI, 4 itd; B. Marijanovi, 1981, T. XXVIII, 4, 7, 12; T. XXXIII, 1, 2; T.

XXXIV, 3 - 9; T. XXXV, 1, 2.20B. Marijanovi, Cetinska kultura, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika, 6

21B. Marijanovi, Cetinska kultura, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika, 7


20/20

20

5. Literatura

5. Literatura

1. Prahistorija jugoslavenskih zemalja - Bronzano doba

2. CETINSKA KULTURA - RANA FAZA, SAMOSTALNA KULTURA ILI

INTEGRALNI DIO ENEOLITIKA, Brunislav Marijanovi, Filozofski fakultet uZadru, UDK/UDC: 903"636/637"(497.5), Izvorni znanstveni lanak

Slika 1:

http://www.zambata.hr/include/images/karta/sjeverna_dalmacija.gif

Slika 2:

Prahistorija jugoslavenskih zemalja, T. XV

Slika 3:

http://www.apartments-mladen -

hvar.com/island%20hvar/sucuraj%20location/dalmatia/sucuraj_drvenik.jpg

Slika 4:

https://reader010.{domain}/reader010/html5/0621/5b2b445218550/5b2b445b36505.jpg

Slika 5:

Prahistorija jugoslavenskih zemalja, T. XXX

Slika 6:

Prahistorija jugoslavenskih zemalja, T. XXXI

Slika 7:

Prahistorija jugoslavenskih zemalja, T. XXXIII

Slika 8:

Prahistorija jugoslavenskih zemalja, T. XXXIV

Seminraski rad, rano brončano doba Dalmacie

Documents

Transcript of Seminraski rad, rano brončano doba Dalmacie