I. TEKSTUALNI DIO - Guerilla · 2016. 9. 8. · TEKSTUALNI DIO . P r o s t o r n i p l a n u r e đ...

P r o s t o r n i p l a n u r e đ e n j a O p ć i n e N o v a R a č a I. i z m j e n e i d o p u n e I. T e k s t u a l n i d i o

_____________________________________________________________________________________________________

Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije

I.

TEKSTUALNI DIO


_____________________________________________________________________________________________________

Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

(pročišćeni tekst)


_____________________________________________________________________________________________________

Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 1

Napomena:

Ove Odredbe za provođenje počinju sa člankom 4. zbog usklađenja sa brojevima članaka Odredbi za provođenje u Odluci o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nova Rača. 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE I UVJETA KORIŠTENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Članak 4.

I. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Nova Rača (u daljnjem tekstu Odredbi za provođenje "Planom") utvrđuje se podjela prostora Općine Nova Rača (u daljnjem tekstu "Općine") prema osnovnoj namjeni i uvjetima korištenja i zaštite prostora, prikazana u grafičkom dijelu Plana, te odredbe, smjernice i kriteriji za njihovo detaljno razgraničenje na katastarskim planovima odgovarajućeg mjerila.

Detaljno razgraničenje treba u pravilu provesti rubom katastarske čestice, rubom ili osi topografskog objekta ili granicom primjene određenog režima korištenja, osim ukoliko odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i posebnih propisa nije drugačije utvrđeno.

Članak 5.

Planom su u pravilu utvrđene površine osnovne ili dominantne namjene i uvjeta korištenja i zaštite. Detaljnim razgraničenjem se unutar područja osnovne namjene, a temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa, mogu utvrditi i površine druge namjene i uvjeta korištenja i zaštite, ali pod režimom osnovne, osim ukoliko odredbama ovog Plana i posebnih propisa nije drugačije utvrđeno.

Površine iz stavka 1. ovog članka mogu biti maksimalne veličine 0,2 ha unutar, odnosno 3,0 ha izvan granica građevinskih područja, osim ukoliko ovim Odredbama za provođenje nije drugačije utvrđeno.

Članak 6.

Detaljno razgraničenje površina unutar područja za koja se neće izrađivati planovi užih područja, utvrdit će se na katastarskim planovima odgovarajućeg mjerila lokacijskim dozvolama, građevinskim dozvolama, rješenjima o utvrđivanju građevne čestice, rješenjima o izvedenom stanju, rješenjima o promjeni namjene zgrade, odlukama, rješenjima i drugim aktima o proglašenju površina posebne namjene i zona zabrane izgradnje uz površine posebne namjene, vodnih dobara i inundacijskih pojaseva, zaštitnih šuma i šuma posebne namjene, zaštićenih prirodnih vrijednosti i područja ekološke mreže, kulturnih dobara i dobara, zaštite izvorišta, područja i dijelova ugroženog okoliša i drugih, a temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa.

Detaljno razgraničenje površina unutar područja za koja će se izrađivati planovi užih područja, utvrdit će se na katastarskim planovima odgovarajućeg mjerila planovima užih područja i/ili aktima iz stavka 1. ovog članka, a u skladu sa odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i posebnih propisa.

Članak 7.

Odluke, rješenja i drugi akti o proglašenju ili stavljanju izvan snage odluka, rješenja i drugih akata iz članka 6. ovih Odredbi za provođenje, doneseni nakon donošenja ovog Plana, a kojima se mijenja namjena ili uvjeti korištenja i zaštite površina utvrđeni ovim Planom, imaju prostornoplanski učinak izmjena i dopuna ovog Plana danom stupanja na snagu (ukoliko se objavljuju u „Narodnim novinama“) ili osmog dana od dana dostave upravnom tijelu Bjelovarsko-bilogorske županije nadležnom za poslove prostornog uređenja (ukoliko se ne objavljuju u „Narodnim novinama“).


_____________________________________________________________________________________________________


Članak 8.

Ovim Planom se u kartografskom prikazu broj 1 (Korištenje i namjena površina) i 2.a do 2.c (Infrastrukturni sustavi), na topografskoj karti mjerila 1:25.000, utvrđuje podjela prostora Općine prema osnovnoj namjeni, te položaji površina i koridora:

- površina za razvoj i uređenje prostora naselja; - građevinskih područja naselja, - površina i položaji površina i koridora infrastrukture, - prometne infrastrukture,

- cestovnog prometa, - zračnog prometa,

- ostale infrastrukture, - površina za razvoj i uređenje prostora izvan naselja; - površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene;

- vrijednog obradivog tla, - ostalog obradivog tla,

- površina ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta; - površina šuma isključivo osnovne namjene;

- gospodarskih šuma, - položaji površina i vodne površine;

- vodotoka, - vodnih površina (akumulacija/retencija, ribnjaka,G),

- površina i položaji površina i koridora za izgradnju izvan naselja; - izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, - za izgradnju izvan građevinskih područja;

- gospodarske namjene, - uzgajališta (akvakulture),

- sportsko-rekreacijske namjene, - vodeni sportovi, - izletnička rekreacija, - kopneni sportovi,

- prometne infrastrukture, - cestovnog prometa, - zračnog prometa,

- infrastrukturnih sustava,

s tim da zbog karaktera i mjerila Plana u pravilu nisu utvrđeni položaji površina i površine manje od 3,0 ha, a zbog nedostupnih i netočnih podataka, te neusklađenosti stvarnog stanja na terenu i topografskih karata, nisu utvrđene sve površine i položaji površina i koridora prometne i ostale infrastrukture, vodotoka,...

Planovima užih područja i odlukama, rješenjima i drugim aktima iz članka 6. ovih Odredbi za provođenje mogu se utvrditi i druge namjene površina, a u skladu sa odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i posebnih propisa.

Površine i koridori podzemno i nadzemno vođene druge infrastrukture i površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (energetskih-ugljikovodika) nemaju značenje namjene površina, već posebnih ograničenja u korištenju, osim ukoliko grafičkim dijelom ili odredbama ovog Plana i posebnih propisa nije drugačije utvrđeno.

Članak 9.

Razgraničenje građevinskih područja jedanaest naselja na području Općine kao i njihovih izgrađenih i neizgrađenih dijelova, utvrđeno je ovim Planom i u kartografskim prikazima broj 4.a do 4.m (Građevinska područja naselja), na katastarskim planovima mjerila 1:5.000.

Građevinska područja naselja, razgraničena su i po osnovnoj namjeni na:

- stambenu namjenu,


_____________________________________________________________________________________________________


- mješovitu namjenu; - pretežito stanovanje 1, - pretežito stanovanje 2, - pretežito poljoprivredna gospodarstva, - pretežito stambeno-poslovna,

- gospodarsku namjenu; - proizvodnu-pretežito industrijsku, - proizvodnu-pretežito zanatsku, - poslovnu,

- javnu i društvenu namjenu, - sportsko-rekreacijsku namjenu, - javne zelene površine, - groblja, - infrastrukturne sustave,

s tim da zbog karaktera Plana, nedostupnih i netočnih podataka, te neusklađenosti stvarnog stanja na terenu i katastarskih podloga, u pravilu nisu izdvojene površine infrastrukturnih sustava, vodotoka, manjih javnih zelenih površina,...

Iznimno, ukoliko je dio građevinskog područja naselja (najviše tri vlasnika građevnih parcela) kojemu je ovim Planom utvrđena mješovita namjena-pretežito poljoprivredna gospodarstva, od ostalog građevinskog područja naselja udaljen 200 m i više, te ukoliko su svi vlasnici građevnih parcela suglasni, isto se može prostornoplanski tretirati kao površina gospodarske namjene ili sportsko-rekreacijske namjene.

Planovima užih područja i odlukama, rješenjima i drugim aktima iz članka 6. ovih Odredbi za provođenje mogu se utvrditi i druge namjene površina, a u skladu sa odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i posebnih propisa.

Članak 10.

Razgraničenje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, kao i njihovih izgrađenih i neizgrađenih dijelova, utvrđeno je ovim Planom u kartografskim prikazima 4.a do 4.m. (Građevinska područja), na katastarskim planovima mjerila 1 : 5.000.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja razgraničena su i po osnovnoj namjeni na:

- gospodarsku namjenu, - proizvodnu-pretežito industrijsku, - proizvodnu-energetsku,

- groblja, - infrastrukturne sustave.

Članak 11.

Ovim Planom se u kartografskim prikazima broj 3.a i 3.b (Uvjeti korištenja i zaštite prostora), na topografskoj karti mjerila 1:25.000, utvrđuje podjela prostora Općine prema osnovnim uvjetima korištenja i zaštite, odnosno površine i položaj površina:

- posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju; - posebnih uvjeta korištenja;

- ekološke mreže (Natura 2000), - kulturnih dobara, - dobara (lokalnog značaja),

- posebnih ograničenja u korištenju; - područja najvećeg intenziteta potresa, - sizmotektonski aktivnih područja, - pretežito nestabilnih područja, - aktivnih ili mogućih klizišta ili odrona, - vodotoka-planirane vrste vode,


_____________________________________________________________________________________________________


- uređenja i zaštite ugroženih područja; - oštećenih seoskih cjelina, - napuštenog odlagališta otpada „Kozarevac“, - napuštenih eksploatacijskih polja,

- primjene planskih mjera zaštite; - obuhvata obvezne izrade prostornog plana užeg područja. - rezervata za izgradnju naselja u postplanskom razdoblju,

Granice rezervata za izgradnju naselja u postplanskom razdoblju i obuhvata obvezne izrade prostornih planova užeg područja, dane su i u kartografskim prikazima broj 4.b i 4.h, a prostorne međe kulturnog dobra i u kartografskim prikazima broj 4.g i 4.h (Građevinska područja naselja), na katastarskim planovima mjerila 1:5.000.

Planovima užih područja i odlukama, rješenjima i drugim aktima iz članka 6. ovih Odredbi za provođenje, mogu se utvrditi i površine drugih osnovnih uvjeta korištenja i zaštite, a u skladu sa odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i posebnih propisa.

Članak 12.

U slučaju sumnje ili spora o namjeni i uvjetima korištenja i zaštite neke površine, istu treba utvrditi temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa, a razgraničenje provesti u korist javne i društvene namjene, sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine ili površine infrastrukturnog sustava, odnosno zaštite prostora. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 13.

Građevine od važnosti za Državu utvrđene su prema značaju za prostorno uređenje i razvoj pojedinih dijelova i cjeline Države, a sukladno odredbama posebnih propisa, Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Građevine od važnosti za Županiju utvrđene su prema značaju za prostorno uređenje i razvoj pojedinih dijelova i cjeline Županije, a sukladno odredbama posebnih propisa i Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije.

Uvjeti za uređenje koridora i površina građevina od važnosti za Državu i Županiju utvrđeni su u odnosnim poglavljima ovih Odredbi za provođenje.

Članak 14.

Ovim Planom utvrđene su površine i položaji površina i koridora slijedećih građevina od važnosti za Državu:

- postojeće državne ceste D 28 Vrbovec (D 41)-Bjelovar-V. Zdenci (D 5), - planirane brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Virovitica, - planirane GSM bazne stanice Nova Rača i Orlovac, - planiranog 110 kV dalekovoda Mlinovac (Bjelovar)-Daruvar, - postojećeg regionalnog plinovoda Bjelovar-Daruvar sa spojem na MRS Nova Rača, - postojeće blok stanice i MRS-a Nova Rača.

Članak 15.

Ovim Planom utvrđeni su površine i položaji površina i koridora slijedećih građevina od važnosti za Županiju:

- postojeće županijske ceste Ž 3029 (Ž3027 – Kašljavac – Severin – Dautan – Međurača – St. Plošćica – N. Plošćica – Ž3090),


_____________________________________________________________________________________________________


- postojeće županijske ceste Ž 3282 (Orlovac (Ž3092) – Dražica – Pavlovac (Ž3133)), - postojeće županijske ceste Ž 3090 (D28 – N. Rača – V. Trnovitica – Veliki Pasijan (D26)), - postojeće županijske ceste Ž 3092 (Ž3090 – Orlovac – Slovinska Kovačica – D. Kovačica – V.

Grđevac (D28)), - postojeće županijske ceste Ž 3280 (Nova Rača (Ž3090) – Drljanovac (D28)), - postojeće županijske ceste Ž 3089 (St.Rača (L 37080)-Ž 3090), - postojeće županijske ceste Ž 2232 (Budančevica (D2) – Suha Katalena – Šandrovac –

Bulinac (D28)), - postojeće županijske ceste Ž 3091 (Ž2232 – Babinac (L37082)), - postojeće županijske ceste Ž 3045 (A.G. Grada Bjelovara – Nevinac (Ž3029)), - postojeće lokalne ceste L 37083 (Bedenička – Ž4002) - postojeće lokalne ceste L 37084 (D28 – Mala Pisanica – Slovinska Kovačica (Ž3092)) - postojeće lokalne ceste L 37079 (A.G. Grada Bjelovara – Dautan (Ž3029)) - postojeće lokalne ceste L 37081 (Bedenik (Ž3091) – Ž4002) - postojeće lokalne ceste L 37078 (Nova Rača (Ž3090) – Slovinska Kovačica (Ž3092))) - postojeće lokalne ceste L 37080 (Ž3029 – Stara Rača – L37074) - postojeće lokalne ceste L 37074 (L37070 – Međurača – Ž3090) - područja smještaja planiranih samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacijske

infrastrukture u Novoj Rači i Orlovcu, te dijela područja smještaja planiranog samostojećeg antenskog stupa elektroničke komunikacijske infrastrukture sa središtem u Severinu,

- postojećeg poštanskog ureda u Novoj Rači i Bulincu, - postojeće mjesne centrale u Novoj Rači, Bulincu i Nevincu, - planirane mjesne centrale u Orlovcu, - postojećih i planiranih svjetlovoda, - postojećeg radio relejnog koridora, - letjelišta kod Nove Rače, - planiranog 110 kV dalekovoda Mlinovac (Bjelovar)-Daruvar, - postojećeg 35 kV dalekovoda Bjelovar-Daruvar i TS 35/10 kV Bulinac, - planiranog magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Bjelovar-Daruvar sa odvojkom za

Garešnicu i MRS-ovima Bulinac, Drljanovac i Međurača, - postojećeg vodocrpilišta kod Nove Rače, - planiranog uređaja za pročišćavanje kod Nove Rače, - planirane (dio površine na prostoru Općine) akumulacije Bedenička.

2.2. OPĆI UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 16.

Prostori unutar granica obuhvata planova užeg područja uređuju se temeljem odredbi, smjernica i kriterija planova užeg područja i posebnih propisa, a svi ostali prostori temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa.

Članak 17.

Ovi opći uvjeti za uređenje primjenjuju se za sve postojeće i buduće građevne parcele, osim ukoliko ovim Odredbama za provođenje, planovima užih područja ili posebnim propisima nije drugačije utvrđeno.

Članak 18.

Zgrade i građevine izgrađene sukladno dozvolama propisanim posebnim propisima ili prije stupanja na snagu ovog Plana, a namjenom sukladne ovim Planom planiranoj namjeni, mogu se “izgraditi” i/ili rekonstruirati i u slučaju kada odstupaju od pojedinih odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana u pogledu:

- koeficijenta izgrađenosti (do 30%), - koeficijenta iskoristivosti (do 30%),


_____________________________________________________________________________________________________


- postotka ozelenjenog dijela građevine čestice (do 30%), - etažnosti (za jednu etažu), - položaja građevinskog pravca (ali tako da njegova udaljenost od osi ulice/ceste ne bude

manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog temeljem članka 92. ovih Odredbi za provođenje), - udaljenosti od međa građevne čestice i drugih građevina (do 20%),

ali tako da se ta odstupanja ne povećavaju.

Članak 19.

Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovim Odredbama za provođenje imaju slijedeće značenje:

- osnovne građevine; građevine u ili na kojima se odvija osnovna djelatnost na građevnoj čestici,

- stambene zgrade;

- jednoobiteljske zgrade;

- vikendice; zgrade namijenjene isključivo povremenom stanovanju, sa najviše jednom stambenom jedinicom i dvije nadzemne etaže plus suteren,

- obiteljske kuće; zgrade namijenjene isključivo stanovanju, razvijene građevne (brutto) površine do 400 m2, sa najviše dvije stambene jedinice i dvije nadzemne etaže plus suteren,

iznimno unutar suterena ili prizemlja zgrade može se riješiti do 30 m2 neto korisne površine proizvodnog (isključivo za tihe i čiste djelatnosti), poslovnog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora,

- stambene zgrade; zgrade namijenjene isključivo stanovanju, razvijene građevne (brutto) površine veće od 400 m2, sa najviše dvije stambene jedinice i tri nadzemne etaže plus suteren,

iznimno unutar suterena ili prizemlja zgrade može se riješiti do 20% ukupne neto korisne površine proizvodnog (isključivo za tihe i čiste djelatnosti), poslovnog, ugostiteljsko-turističkog i/ili javnog i društvenog prostora, odvojenog od stambenog prostora,

- stambeno-poslovne; zgrade namijenjene pretežito stanovanju, sa najviše dvije stambene jedinice i tri nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti do 50% ukupne neto korisne površine proizvodnog (isključivo za tihe i čiste djelatnosti), poslovnog, ugostiteljsko-turističkog i/ili javnog i društvenog prostora, odvojenog od stambenog prostora,

- višeobiteljske zgrade;

- višeobiteljske stambene; zgrade namijenjena isključivo stanovanju, sa više od dvije i maksimalno šest stambenih jedinica i najviše četiri nadzemne etaže plus suteren,

iznimno unutar zgrade može se riješiti do 20% ukupne neto korisne površine poslovnog, ugostiteljsko-turističkog i/ili javnog i društvenog prostora, odvojenog od stambenog prostora,

- višeobiteljske stambeno-poslovne; zgrade namijenjene pretežito stanovanju, sa više od dvije i maksimalno šest stambenih jedinica i najviše četiri nadzemne etaže,

unutar zgrade može se riješiti do 50% ukupne neto korisne površine poslovnog, ugostiteljsko-turističkog i/ili javnog i društvenog prostora, odvojenog od stambenog prostora,


_____________________________________________________________________________________________________


- višestambene zgrade;

- višestambene; zgrade namijenjena isključivo stanovanju, sa više od šest stambenih jedinica i najviše četiri nadzemne etaže plus suteren,

iznimno unutar suterena ili prizemlja zgrade može se riješiti do 20% neto korisne površine poslovnog, ugostiteljsko-turističkog i/ili javnog i društvenog prostora, odvojenog od stambenog prostora,

- višestambeno-poslovne; zgrade namijenjene pretežito stanovanju, sa više od šest stambenih jedinica i najviše četiri nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti do 50% ukupne neto korisne površine poslovnog, ugostiteljsko-turističkog i/ili javnog i društvenog prostora, odvojenog od stambenog prostora,

- gospodarske građevine;

- poljoprivredne zgrade;

- spremišta alata; zgrade koje se grade u vinogradima i voćnjacima, a služe spremanju alata i poljoprivrednih proizvoda, sa najviše jednom nadzemnom etažom plus suteren,

- kljeti; zgrade koje se grade u vinogradima i voćnjacima, a služe spremanju alata i poljoprivrednih proizvoda, te sklanjanju i kraćem boravku ljudi, sa najviše dvije nadzemne etaže (plus suteren) i najviše 50% ukupne neto korisne površine namijenjene sklanjanju i boravku ljudi,

- zakloni; zgrade koje se grade na pašnjacima i livadama, s služe spremanju alata i stočne hrane, te sklanjanju ljudi i stoke, sa najviše jednom nadzemnom etažom plus suteren,

- zgrade za uzgoj životinja; štale, svinjci, kunićnjaci, peradarnici, pčelinjaci, tovilišta i druge zgrade za smještaj i uzgoj životinja sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti do 50% ukupne neto korisne površine proizvodnog, spremišnog (skladišnog) i/ili poslovnog prostora u funkciji osnovne djelatnosti

- zgrade za uzgoj bilja; staklenici, plastenici i druge zgrade za smještaj i uzgoj biljaka sa najviše jednom nadzemnom etažom plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti do 30% ukupne neto korisne površine proizvodnog, spremišnog (skladišnog) i/ili poslovnog prostora u funkciji osnovne djelatnosti

- spremišta poljoprivredne mehanizacije sa najviše jednom nadzemnom etažom plus suteren,

- spremišta poljoprivrednih proizvoda sa najviše jednom nadzemnom etažom plus suteren, (izuzev silosa, sušara, rezervoara i sličnih zgrada)

- proizvodne zgrade;

- proizvodne; zgrade i prostori u funkciji proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren (izuzev silosa, sušara, rezervoara i sličnih zgrada),

unutar zgrade može se riješiti do 30% ukupne neto korisne površine spremišnog (skladišnog), poslovnog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora u funkciji osnovne djelatnosti

- energetske građevine;

- energetske; građevine i prostori u funkciji proizvodnje električne energije sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren (izuzev silosa, sušara, rezervoara i sličnih zgrada),

- spremišta (skladišta);

- spremišta (skladišta); zgrade i prostori za spremanje (skladištenje) materijala, proizvoda i alata, sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren (izuzev silosa, sušara, rezervoara i


_____________________________________________________________________________________________________


sličnih zgrada) i hladnjače

unutar zgrade može se riješiti najviše 30% ukupne neto korisne površine proizvodnog, poslovnog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora u funkciji osnovne djelatnosti

- poslovne zgrade;

- uslužne: zgrade i prostori u funkciji uredskih, financijskih, intelektualnih i drugih uslužnih djelatnosti, sa najviše četiri nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti najviše 40% ukupne neto korisne površine proizvodnog (samo za tihe i čiste djelatnosti), trgovačkog, komunalno-servisnog, ugostiteljsko-turističkog prostora, javnog i društvenog prostora i/ ili stambenog prostora,

- trgovačke; zgrade i prostori u funkciji trgovačkih/prodajnih centara, sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti najviše 30% ukupne neto korisne površine proizvodnog (samo za tihe i čiste djelatnosti), uslužnog, komunalno-servisnog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora,

- komunalno-servisne; zgrade i prostori u funkciji komunalnih, servisnih, sajmišnih i drugih sličnih djelatnosti, te prometa i parkiranja/garažiranja sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti najviše 30% ukupne neto korisne površine proizvodnog (izuzev za potencijalno opasne djelatnosti), uslužnog, trgovačkog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora,

- ugostiteljsko-turističke zgrade;

- ugostiteljsko-turističke zgrade; zgrade i prostori u funkciji ugostiteljskih i turističkih djelatnosti sa najviše četiri nadzemne etaže plus suteren,

unutar zgrade može se riješiti najviše 30% ukupne neto korisne površine poslovnog i/ili sportsko-rekreacijskog prostora,

unutar svih gospodarskih zgrada izuzev poljoprivrednih može se riješiti jedan stambeni prostor po građevnoj čestici,

- javne i društvene zgrade;

- javne i društvene zgrade; zgrade i prostori u funkciji obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture i tehničke kulture, uprave i administracije, vjerskih zajednica, sporta i rekreacije, javnog prometa i parkiranja/garažiranja, sa najviše četiri nadzemne etaže plus suteren (izuzev crkvi i sličnih zgrada),

unutar zgrade može se riješiti najviše 30% ukupne neto korisne površine proizvodnog (samo za tihe i čiste djelatnosti), uslužnog, trgovačkog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora, te jedan stambeni prostor po građevnoj čestici,

- športsko-rekreacijske građevine;

- športsko-rekreacijske građevine; građevine, zgrade i prostori u funkciji športa i rekreacije (dvorane, igrališta, paintball poligoni, golf vježbališta, bazeni, sportski ribnjaci, višenamjenske akumulacije,...) sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren (izuzev čeka, vidikovaca i sličnih zgrada),

unutar zgrade može se riješiti najviše 30% ukupne neto korisne površine proizvodnog (samo za tihe i čiste djelatnosti), uslužnog, trgovačkog i/ili ugostiteljsko-turističkog prostora, te jedan stambeni prostor po građevnoj čestici,

- manje gospodarske zgrade; gospodarske zgrade i športsko-rekreacijske građevine koje se grade na građevnoj čestici osnovne građevine ili na zasebnoj građevnoj čestici uz osnovnu građevinu, istovremeno i/ili nakon izgradnje osnovne građevine i na koju su vlasnički vezane,


_____________________________________________________________________________________________________


- pomoćne građevine; manje građevine koje se u pravilu grade na građevnoj čestici osnovne građevine ili manje gospodarske zgrade, istovremeno i/ili nakon izgradnje osnovne građevine ili manje gospodarske zgrade i na koju su funkcionalno i vlasnički vezani,

- uz stambene zgrade; bunari, cisterne za vodu, septičke jame, garaže, natkrivena parkirališta, spremišta, spremnici goriva, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, bazeni, vanjske sanitarije, ljetne kuhinje, sušare i druge građevine sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren,

- uz poljoprivredne zgrade; bunari, cisterne za vodu, septičke jame, garaže, natkrivena parkirališta, spremišta i skladišta (poljoprivrednih proizvoda, mehanizacije i alata), spremnici goriva, silosi, hladnjače, sušare, kompostane, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, portirnice, vanjske sanitarije, svlačionice i druge građevine sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren (izuzev silosa i sličnih zgrada),

- uz ostale zgrade; bunari, cisterne za vodu, septičke jame, garaže, natkrivena parkirališta, spremišta i skladišta, spremnici goriva, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, bazeni, portirnice, vanjske sanitarije, svlačionice i druge građevine sa najviše dvije nadzemne etaže plus suteren (izuzev silosa i sličnih zgrada),

- prateće građevine i elementi uređenja čestice;

- uz stambene zgrade; kolni i pješački pristupi, parkirališta, interna infrastruktura, vrtne sjenice, otvoreni bazeni, igrališta i manji ribnjaci za osobnu upotrebu, zidani i montažni roštilji, ograde, potporni zidovi,G

- uz poljoprivredne građevine; kolni i pješački pristupi, parkirališta, manipulativne površine, interna infrastruktura, manji ribnjaci za nekomercijalnu upotrebu, reklamni panoi, ograde, potporni zidovi,G

- uz ostale građevine; kolni i pješački pristupi, parkirališta, manipulativne površine, interna infrastruktura, vrtne sjenice, otvoreni bazeni, igrališta i manji ribnjaci za nekomercijalnu upotrebu, reklamni panoi, ograde, potporni zidovi,G

- čiste i tihe djelatnosti; gospodarske i druge djelatnosti pri obavljanju kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i/ili tla, te stoga ne utječu negativno na druge korisnike prostora,

- bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja; gospodarske i druge djelatnosti pri obavljanju kojih se javlja buka, zagađenje zraka, vode i/ili tla, te stoga bitno negativno utječu na druge korisnike prostora,

- potencijalno opasne djelatnosti; gospodarske i druge djelatnosti pri obavljanju kojih su vjerojatnoća i posljedice eventualnog akcidenta bitno veći nego kod ostalih djelatnosti, ili je njihov utjecaj na zdravlje ljudi nepoznat (kao na primjer bazna, kemijska, metalska industrija, postrojenja za obradu opasnog otpada, velike trafostanice i benzinske crpke, ali ne i gradske benzinske crpke), te stoga bitno negativno utječu na druge korisnike prostora,

- otvorima na zgradi ne smatraju se; prozori proizvodne veličine do 120 x 60 cm ostakljeni neprozirnim staklom i s otvaranjem oko horizontalne osi prema unutra, ventilacijski otvori za prirodnu ventilaciju svijetlog promjera do 15 cm odnosno svijetle dijagonale do 20 cm, dijelovi zidova od staklene opeke ili kopilit stakla i ležeći krovni prozori u krovovima nagiba do 450,

- obvezni građevinski pravac; pravac na kojem (ili maksimalno 50 cm iza kojeg) mora ležati ovim Planom i/ili planovima užih područja utvrđen postotak uličnog pročelja osnovne građevine i manje gospodarske građevine koja se gradi na zasebnoj čestici,

- uvjetno grlo; životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kg.

Članak 20.

Vrsta osnovnih i manjih gospodarskih građevina za koje se mogu formirati građevne čestice, odnosno vrsta i broj osnovnih i ostalih građevina koje se mogu graditi na jednoj građevnoj čestici propisni su ovim Odredbama za provođenje za svaku osnovnu namjenu površina posebno.


_____________________________________________________________________________________________________


Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, formiranje građevnih čestica i građenje građevina prometne i ostale infrastrukture, te formiranje čestica javnih zelenih površina može se odobriti na svim osnovnim namjenama površina.

Članak 21.

Pomoćne građevine, prateće građevine i elementi uređenja čestice mogu se graditi na građevnim česticama svih namjena, istovremeno i/ili nakon izgradnje osnovne građevine odnosno manje gospodarske zgrade, a građevine ostale infrastrukture za koje se ne mora formirati posebna građevna čestica, te reklamni panoi i druge posebnim propisima određene građevine i prije izgradnje osnovne građevine.

Iznimno, u slučaju nepovoljnih lokalnih uvjeta (nagib terena preko 20%, tradicijska veličina i oblik građevnih čestica neodgovarajući današnjim potrebama,...), te uz sportsko-rekreacijske građevine, građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i na građevnoj čestici u neposrednoj blizini građevne čestice na kojoj je izgrađena ili se gradi osnovna građevina. 2.2.1. Oblik i veličina građevne parcele

Članak 22.

Zemljište unutar građevinskog područja i građevinsko zemljište izvan građevinskog područja može se parcelirati isključivo radi formiranja građevnih čestica i čestica drugih namjena, utvrđenih ovim Planom, planovima užih područja, lokacijskim dozvolama i rješenjima, a temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa.

Prilikom formiranja čestica iz 1. stavka ovog članka, te utvrđivanja uvjeta uređenja istih, posebno se mora voditi računa o osiguravanju površina potrebnih za izgradnju, normalno funkcioniranje i održavanje postojeće ili planirane prometne i ostale infrastrukture, vodnih dobara, te manjih javnih zelenih površina.

Članak 23.

Građevna čestica mora imati veličinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i posebnih propisa.

Članak 24.

Građevna čestica mora se formirati tako da cijela bude unutar granica građevinskog područja osim iznimno:

- kada se građevna čestica formira za građevine koje se temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa mogu graditi i izvan građevinskog područja,

- kada granica postojeće katastarske čestice odstupa od granice građevinskog područja do maksimalno 15 m.

Smatrat će se da je građevna čestica unutar granica građevinskog područja i kada je očigledno da je namjera izrađivača Plana bila da je obuhvati granicama građevinskog područja, ali je zbog neusklađenosti stvarnog stanja na terenu i katastarskih podloga došlo do izmicanja granica u odnosu na stvarno stanje na terenu.

Članak 25.

Građevna čestica mora se formirati tako da cijela bude unutar granica jedne osnovne namjene površina osim iznimno:

- kada se građevna čestica formira za građevine koje se temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa mogu graditi na obje osnovne namjene površina unutar kojih se nalazi građevna čestica,


_____________________________________________________________________________________________________


- kada granica postojeće katastarske čestice odstupa od granice osnovne namjene do maksimalno 15 m.

Smatrat će se da je građevna čestica unutar granica određene osnovne namjene površina i kada je očigledno da je namjera izrađivača Plana bila da je obuhvati istima, ali je zbog neusklađenosti stvarnog stanja na terenu i katastarskih podloga došlo do izmicanja granica u odnosu na stvarno stanje na terenu.

Članak 26.

Građevna čestica unutar granica građevnog područja naselja može se formirati i dubine manje od grafičkim dijelom ovog Plana utvrđene dubine građevinskog područja, a ukoliko zadovoljava sve ostale odredbe, smjernice i kriterije ovog Plana i posebnih propisa.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, površina između pozadinske međe tako formirane građevne čestica i grafičkim dijelom ovog plana utvrđene granice građevinskog područja prostornoplanerski se neće tretirati kao građevinsko područje već kao površina namjene utvrđene za površinu iza granice građevinskog područja.

Članak 27.

Kada je za postojeću osnovnu i/ili manju gospodarsku građevinu za koju nije utvrđena građevna čestica potrebno utvrditi zemljište nužno za redovnu uporabu, oblik i veličinu te građevne čestice treba utvrditi tako, da se temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana, plana užeg područja i posebnih propisa na njoj može izgraditi takva osnovna građevina i sve postojeće pomoćne i prateće građevine i elementi uređenja čestice, izuzev priključaka na prometnu i ostalu infrastrukturu.

Iznimno, ukoliko zbog lokalnih uvjeta oblik i veličinu građevne čestice nije moguće utvrditi na način iz stavka 1. ovog članka, oblik i veličinu iste treba utvrditi tako da:

- građevna čestica ima pristup na javnu prometnu površinu, - nijedan podzemni ili nadzemni dio osnovne i/ili manje gospodarske građevine i svih pomoćnih

i pratećih građevina i elemenata uređenja čestice, izuzev priključaka na prometnu i ostalu infrastrukturu i ispusta krovova prema javnim prometnim i zelenim površinama, ne prelazi među građevne čestice,

- udaljenosti građevina od međa građevne čestice budu usklađene sa smjernicama i kriterijima ovog Plana, plana užeg područja i posebnih propisa.

Ukoliko zbog lokalnih uvjeta, oblik i veličinu građevne čestice nije moguće utvrditi na načine iz stavka 1. i 2. ovog članka, oblik i veličinu iste treba utvrditi tako da:

- građevna čestica ima pristup na javnu prometnu površinu, - nijedan podzemni ili nadzemni dio osnovne i/ili manje gospodarske građevine i svih pomoćnih

i pratećih građevina i elemenata uređenja čestice, izuzev priključaka na prometnu i ostalu infrastrukturu i ispusta krovova prema javnim prometnim i zelenim površinama, ne prelazi među građevne čestice.

2.2.2. Položaj građevina na građevnoj čestici

Članak 28.

Građevne čestice za izgradnju jednoobiteljskih zgrada se u pravilu po dubini dijele i sastoje od:

- predvrta odnosno prostora između ulične međe čestice i građevinskog pravca, - pojasa izgradnje osnovnih građevina (i manjih gospodarskih zgrada za čiste i tihe djelatnosti)

odnosno prostora iza građevinskog pravca dubine do 20,0 m, ili iza ulične međe čestice dubine do maksimalno 30,0 m,


_____________________________________________________________________________________________________


- gospodarskog dvorišta odnosno pojasa izgradnje pomoćnih građevina (i manjih gospodarskih zgrada za čiste i tihe djelatnosti), odnosno prostora između pojasa izgradnje osnovnih građevina i negradivog pojasa,

- negradivog pojasa odnosno prostora 1,0 m udaljenog od zadnje međe. - po potrebi i pojasa izgradnje manjih gospodarskih zgrada za bučne djelatnosti i/ili djelatnosti

sa izvorima zagađenja i potencijalno opasne djelatnosti, odnosno prostora udaljenog najmanje 5,0 m od izgrađene stambene zgrade na odnosnoj čestici i pojasa izgradnje osnovnih građevina susjednih građevnih čestica.

Građevne čestice za izgradnju ostalih građevina (osim infrastrukturnih) i zgrada se u pravilu po dubini dijele i sastoje od:

- predvrta odnosno prostora između ulične međe građevne čestice i građevinskog pravca, - pojasa izgradnje, odnosno prostora između građevinskog pravca i negradivog dijela, - negradivog pojasa odnosno prostora 1,0 m udaljenog od zadnje međe.

U predvrtu sa mogu graditi i manje gospodarske građevine veličine do 15,0 m2, te bunari, cisterne za vodu, septičke jame, natkrivena parkirališta, garaže, spremnici goriva, portirnice, a u pojasu izgradnje osnovne, manje gospodarske i pomoćne građevine. Prateće građevine i elementi uređenja građevne čestice se mogu graditi po cijeloj građevnoj čestici.

Iznimno, ukoliko namjena osnovne građevine, konfiguracija terena, mala dubina građevinskog područja ili tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju takvu organizaciju čestice, ista se može prilagoditi namjeni osnovne građevine i lokalnim uvjetima. U tom slučaju organizacija susjednih građevnih čestica, ukoliko lokalni uvjeti dozvoljavaju, treba biti postavljena zrcalno.

Članak 29.

Vikendice se grade isključivo na samostojeći način, a sve ostale osnovne građevine u pravilu na samostojeći način, osim ako je ovim Odredbama za provođenje drugačije utvrđeno.

Izgradnja osnovnih građevina na dvojni način mora se utvrditi za građevne čestice koje sjevernom (sjeveroistočnom ili sjeverozapadnom) stranom graniče sa građevnim česticama širine od 10,0 do 12,0 m na kojima se temeljem ovih Odredbi za provođenje ne može odobriti izgradnja na samostojeći način, a širina im se ne može povećati na račun prvih susjednih čestica.

Izgradnja osnovnih građevina na dvojni način može se utvrditi i kada to suglasno zahtijevaju vlasnici dviju susjednih građevnih čestica, a lokalni uvjeti i odredbe, smjernice i kriteriji ovog Plana i posebnih propisa to omogućavaju.

Izgradnja osnovnih građevina na skupni način mora se utvrditi kada su obadvije susjedne građevne čestice izgrađene ili im je utvrđena obveza izgradnje na skupni način.

Izgradnja osnovnih građevina na skupni način može se utvrditi i kada to suglasno zahtijevaju vlasnici triju ili više susjednih građevnih čestica, a lokalni uvjeti i odredbe, smjernice i kriteriji ovog Plana i posebnih propisa to omogućavaju.

Članak 30.

Manje gospodarske zgrade i pomoćne građevine se grade u pravilu na samostojeći način, ali se na zahtjev vlasnika građevne čestice može utvrditi i izgradnja na dvojni ili skupni način sa zgradama na vlastitoj građevnoj čestici, a ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe, smjernice i kriteriji ovog Plana i posebnih propisa.

Izgradnja manjih gospodarskih zgrada i pomoćnih građevina na dvojni ili skupni način sa zgradama na susjednim građevnim česticama može se utvrditi kada to suglasno zahtijevaju vlasnici susjednih građevnih čestica, a ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe, smjernice i kriteriji ovog Plana i posebnih propisa.


_____________________________________________________________________________________________________


Članak 31.

Prateće građevine i elementi uređenja čestice (izuzev ograda) grade se isključivo na samostojeći način.

Članak 32.

Obvezni građevinski pravac građevnih čestica za koje se utvrđuje izgradnja na samostojeći način je određen linijom postojeće izgradnje, od koje može odstupati, ako je na sjevernoj (sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj) strani čestice do 5,0 m, a ako je na južnoj (jugoistočnoj i jugozapadnoj) strani čestica ili uz državnu cestu do 10,0 m, ali uz uvjet da od ulične međe čestica bude udaljen manje od 15,0 m. Na obveznom građevinskom pravcu se mora izvesti najmanje 30% uličnog pročelja zgrade, a ostali dio može biti uvučen. Iznimno, odstupanje građevnog pravca od linije postojeće izgradnje i/ili udaljenost od ulične međe čestice može biti i veća, ali samo za građevne čestice za izgradnju vikendica, javnih i društvenih zgrada i sportsko-rekreacijskih građevina, u zonama gospodarske namjene-proizvodne, te za građevne čestice u rubnim neizgrađenim dijelovima naselja.

Obvezni građevinski pravci obiju građevnih čestica za koje se utvrđuje izgradnja na dvojni način utvrđuju se na način iz stavka 1. ovog članka, ali uz uvjet da obvezni građevinski pravci obiju građevnih čestica ne mogu međusobno biti izmaknuti više od 2,0 m. Iznimno, ako zajednička međa nije okomita na uličnu, izmicanje može biti i veće, ali uz uvjet da su obvezni građevinski pravci obiju građevnih čestica u prosjeku jednako udaljeno od ulične međe. Na obveznom građevinskom pravcu se mora izvesti najmanje 50% uličnog pročelja zgrade, a ostali dio može biti uvučen.

Obvezni građevinski pravac građevnih čestica za koje se utvrđuje izgradnja na skupni način je određen linijom postojeće izgradnje. Na obveznom građevinskom pravcu se mora izvesti najmanje 70% uličnog pročelja zgrade, a ostali dio može biti uvučen.

Ukoliko je linija postojeće izgradnje na uličnoj međi, obvezni građevinski pravac može biti i na njoj, ali uz uvjet da njegova udaljenost od osi ulice/ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog temeljem članka 93. ovih Odredbi za provođenje,.

Erkeri, lođe, balkoni, natkriveni ulazi i prilazi, te nenatkrivene terase mogu se graditi i ispred obveznog građevinskog pravca, ali uz uvjet iz stavka 4. ovog članka.

Članak 33.

Osnovne i manje gospodarske zgrade koje se grade na samostojeći način moraju od jedne međe prema bočnoj susjednoj građevnoj čestici (u pravilu od jugoistočne, južne ili jugozapadne, ali pod uvjetom da ne remete slijed izgradnje u ulici), biti udaljene najmanje 3,0 m.

Građevine koje se grade na dvojni način moraju od međe prema jednoj bočnoj susjednoj građevnoj čestici biti udaljene najmanje 3.0 m, a drugom stranom moraju ležati na međi prema susjednoj građevnoj čestici.

Građevine koje se grade na skupni (ugrađeni) način sa obje strane moraju ležati na međama bočnih susjednih građevnih čestica.

Članak 34.

Sve građevine na jednoj građevnoj čestici (izuzev na građevnoj čestici za koju je utvrđena izgradnja na skupni način) moraju biti smještene tako da se do svake zgrade osigura neposredni pristup širine najmanje 3,0 m.

Članak 35.

Prostori u kojima se obavljaju bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja od svih međa prema drugim građevnim česticama moraju biti udaljene najmanje 5,0 m, (osim prema građevnim česticama gospodarske namjene-proizvodne i energetske, te javnih prometnih i zelenih površina i u pojasu iz stavka 1. alineje 5. i slučaju iz stavka 4. članka 28. ovih Odredbi za provođenje).


_____________________________________________________________________________________________________


Članak 36.

Nijedan podzemni ili nadzemni dio građevine, izuzev priključaka na prometnu i drugu infrastrukturu i ispusta krovova prema česticama javnih prometnih i zelenih površina, ne smije prelaziti među građevne čestice.

Članak 37.

Na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice (izuzev od čestica javnih prometnih i zelenih površina) se:

- ne smiju izvesti otvori, terase, balkoni, lođe i otvorena ili natkrivena stubišta s pogledom na susjednu građevnu česticu,

- moraju izvesti snjegobrani.

Ako se zgrada gradi na udaljenosti manjoj od 0,5 m od međe susjedne građevne čestice (izuzev od čestica javnih prometnih i zelenih površina), na toj strani se:

- ne smiju izvesti niti građevni elementi iz članka 19. stavka 1. alineje 12. ovih Odredbi za provođenje.

Ako se zgrada gradi na međi susjedne građevne čestice (izuzev na međama sa javnim prometnim i zelenim površinama), na toj strani se:

- zidovi moraju izvesti kao protupožarni, - krovište mora izvesti tako da se oborinske vode zbrinu na vlastitoj građevnoj čestici.

2.2.3. Uređenje građevne čestice

Članak 38.

Građevna čestica može se ograditi prema javnoj prometnoj ili zelenoj površini. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, u pravilu sa unutrašnje strane međe, ali uz uvjet da udaljenost vanjskog ruba ograde od osi ulice/ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog temeljem članka 95. ovih Odredbi za provođenje.

Ograda maksimalne ukupne prosječne visine 150 cm može imati betonsko ili zidano podnožje maksimalne prosječne visine 100 cm, te stupove i u pravilu transparentnu ispunu izvedenu od drveta, metala, plastike ili zelenog nasada (živice). Ulazna vrata u pravilu se moraju otvarati prema čestici, a iznimno, u slučaju pada terena prema javnoj površini, mogu se otvarati i prema istoj, ali tako da ne ometaju i ugrožavaju pješački i kolni promet.

Članak 39.

Građevna čestica može se ograditi i prema drugim susjednim česticama, a dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje ili se na njemu obavljaju djelatnosti sa izvorima zagađenja i/ili potencijalno opasne djelatnosti, mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz domaćih životinja izvan čestice i ulazak djece na česticu (osim građevinskih čestica izvan građevinskog područja). Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako ne gradi istovremeno sa susjedom, u pravilu s unutrašnje strane međe.

Ograda može biti maksimalne prosječne visine 200 cm, a strana okrenuta prema susjednoj čestici i mora biti odgovarajuće završno obrađena.

Članak 40.

Ne dozvoljava se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i elemenata ili uređaja koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje, izuzev u slučaju ograđivanje čestica i građevina posebne namjene i potencijalno opasnih djelatnosti.


_____________________________________________________________________________________________________


Članak 41.

Prateće građevine, elemente uređenja čestice (i hortikulture), te nivelaciju terena treba izgraditi, odnosno izvesti tako, da ne narušavaju izgled naselja i da negativno ne utječu na susjedne čestice i građevine.

Na svakoj građevnoj čestici mora se ozeleniti najmanje 40% površine negradivog dijela, ali ne manje od 20% ukupne površine građevne čestice (popločenja travnatim betonskim pločama ne smatraju se zelenom površinom). 2.2.4. Priključivanje na prometnu i drugu infrastrukturu

Članak 42.

Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu cestu ili drugu javnu prometnu površinu najmanje širine 3,0 m.

Ako se građevna čestica formira na raskrižju dvaju prometnica različitog razvrstaja, kolni prilaz mora se riješiti sa prometnice nižeg značaja, osim iznimno, ukoliko zbog nepovoljnih lokalnih uvjeta to nije moguće izvesti na tehnički i sigurnosno korektan način ili ukoliko to bitno nepovoljno utječe na mogućnosti organizacije čestice.

Iznimno, na građevnu česticu se mogu riješiti dva kolna prilaza (kada se garaža rješava u prednjem dijelu čestice, kada je to potrebno zbog tehnoloških ili protupožarnih datosti,...).

Članak 43.

Ako je u neposrednoj blizini građevne čestice izvedena javna kanalizacija i ako za to postoje tehnički uvjeti, sve zgrade u kojima je izvedena ili će se izvesti instalacija vodovoda moraju se priključiti na istu. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti vode, prije upuštanja u javnu kanalizaciju moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Ukoliko javna kanalizacija nije izvedena, otpadne vode se moraju upuštati u nepropusne sabirne jame odgovarajuće veličine, koje se prazne na način utvrđen posebnim propisima, ili riješiti na drugi, posebnim propisima dozvoljen način.

Članak 44.

Priključivanje građevina na prometnu i drugu infrastrukturu obavlja se na način propisan po nadležnim pravnim osobama sa javnim ovlastima. 2.2.5. Oblikovanje zgrada

Članak 45.

Horizontalni i vertikalni gabariti zgrada, oblikovanje pročelja i krovišta, upotrebljeni građevinski materijali, te elementi uređenja građevne čestice moraju biti usklađeni s ambijentalnim karakteristikama sredine, osim iznimno, u slučaju interpolacije metodom kontrasta.

Zgrade koje se izgrađuju na dvojni ili skupni način moraju činiti skladnu arhitektonsku cjelinu.

Članak 46.

Orijentacija sljemena krova zgrada koje se grade na građevinskom pravcu mora biti usklađena sa orijentacijom sljemena krovova okolnih zgrada.


_____________________________________________________________________________________________________


Iznimno, ako je jednoobiteljska zgrada koja se gradi na samostojeći ili dvojni način šira od 15,0 m, sljeme mora biti paralelno sa građevinskim pravcem, a zgrada se mora izmicanjem horizontalnih i vertikalnih gabarita raščlaniti, kako bi se prilagodila mjerilu okolne izgradnje.

Na terenu nagiba većeg od 15%, horizontalne i vertikalne gabarite, te orijentaciju sljemena krova zgrada širine i/ili dubine veće od 15,0 m treba utvrditi tako, da se zgrada kao cjelina u maksimalno mogućoj mjeri prilagodi lokaciji.

Članak 47.

Visina pomoćne i manje gospodarske zgrade koja se gradi na istoj građevnoj čestici sa jednoobiteljskom zgradom, mora biti manja od 5,0 m ili od visine jednoobiteljske zgrade. 2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Članak 48.

Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenih dijelova naselja i površine predviđene za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, kao i drugih djelatnosti koje se obzirom na namjenu mogu i/ili moraju obavljati izvan građevinskih područja naselja.

Granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja razgraničuju površine za izgradnju građevina koje se moraju graditi unutar građevinskog područja, ali se zbog karaktera djelatnosti i/ili neophodnih lokalnih uvjeta ne mogu obavljati unutar građevinskog područja naselja, od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se obzirom na namjenu mogu i/ili moraju obavljati izvan građevinskih područja.

Članak 49.

Građevinska područja su ovim Planom razgraničena na izgrađeni dio, neizgrađeni ali uređeni dio i neizgrađeni i neuređeni dio sa stanjem iz studenog 2014. godine i bez provjere legalnosti izgradnje. U slučaju promjene stanja u odnosu na Planom utvrđeno, te sumnje ili spora da li je neka površina izgrađeni ili neizgrađeni dio građevinskog područja, neizgrađenim dijelom će se smatrati:

- svaka neizgrađena površina veća od 5000 m2, - svaka dijelom izgrađena površina veća od 5000 m2, ako joj je zatečeni koeficijent

iskorištenosti manji od 20% planiranog, - svaka izgrađena površina veća od 5000 m2, ako su građevinama izgrađenim na istima

konstrukcijski dijelovi toliko oštećeni da ih je nerentabilno sanirati, - svaka u naravi izgrađena površina, ako je osnovna građevina izgrađena na njoj izgrađena

nakon stupanja na snagu ovog Plana, a bez dozvola zahtijevanih posebnim propisima. 2.3.1. Vrste i broj građevina na jednoj građevnoj parceli

Članak 50.

Vrsta osnovnih i manjih gospodarskih građevina za koje se mogu formirati građevne čestice, odnosno vrsta i broj osnovnih i ostalih građevina koje se mogu graditi na jednoj građevnoj čestici propisuju se za slijedeće osnovne namjene površina.

1. Stambena namjena

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna vikendica, obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, višeobiteljska stambena zgrada, višeobiteljska stambeno-poslovna zgrada, višestambena zgrada ili višestambeno-poslovna zgrada, te na istoj građevnoj čestici jedna manja gospodarska zgrada (isključivo za tihe i čiste djelatnosti) čija ukupna neto korisna površina ne može biti veća od 50,0 m2.


_____________________________________________________________________________________________________


Iznimno, ukoliko je u obiteljskoj kući ili stambenoj zgradi riješena samo jedna stambena jedinica, druga stambena jedinica se može riješiti i u potkrovlju pomoćne građevine.

2. Mješovita namjena

- pretežito stanovanje 1

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna vikendica, obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, višeobiteljska stambena zgrada, višeobiteljska stambeno-poslovna zgrada, javna i društvena zgrada ili športsko-rekreacijska građevina, te na istoj ili zasebnoj čestici manje gospodarske zgrade (izuzev za potencijalno opasne djelatnosti), uz uvjet da:

- građevna čestica sa gospodarskom zgradom ne može biti veća od 0,2 h, a zgrade za uzgoj životinja mogu biti kapaciteta do ukupno maksimalno 5 uvjetnih grla, a od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 2 uvjetna grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 1 uvjetno grlo.

Iznimno, na udaljenosti manjoj od 50 m od zgrada i građevina javne i društvene, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene ili groblja, izgrađenih temeljem odredbi prijašnjih prostornih planova ili planiranih ovim Planom, ne može se odobriti izgradnja:

- manjih gospodarskih zgrada za bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja izuzev zgrada za uzgoj životinja kapaciteta do ukupno maksimalno 3 uvjetna grla, a od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 1 uvjetno grlo, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 1 uvjetno grlo,

s tim da iste, ukoliko to lokalni uvjeti dozvoljavaju, moraju biti smještene uz udaljeniju među građevne čestice, od gore navedenih zgrada i građevina.

Iznimno, ukoliko je u obiteljskoj kući ili stambenoj zgradi riješena samo jedna stambena jedinica, druga stambena jedinica se može riješiti i u potkrovlju manje gospodarske zgrade ili pomoćne građevine.

Iznimno, unutar granica obuhvata planova užeg područja, te na Trgu Stjepana Radića i u Ulici Mateja Piškorića, na jednoj građevnoj čestici može se graditi i jedna višestambena ili višestambeno - poslovna zgrada.

- pretežito stanovanje 2

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna vikendica, obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, javna i društvena zgrada, športsko-rekreacijska građevina, te na istoj ili zasebnoj čestici manje gospodarske zgrade (izuzev za potencijalno opasne djelatnosti), uz uvjet da:

- građevna čestica sa manjom gospodarskom zgradom ne može biti veća od 0,5 h, a zgrade za uzgoj životinja mogu biti kapaciteta do ukupno maksimalno 10 uvjetnih grla, od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 5 uvjetnih grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 3 uvjetna grla.

Izuzetno, na udaljenosti manjoj od 50 m od zgrada i građevina javne i društvene, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene ili groblja, izgrađenih temeljem odredbi prijašnjih prostornih planova ili planiranih ovim Planom, ne može se odobriti izgradnja:

- gospodarskih zgrada za bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja izuzev zgrada za uzgoj životinja kapaciteta do ukupno maksimalno 5 uvjetnih grla, a od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 2 uvjetna grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 1 uvjetno grlo,



_____________________________________________________________________________________________________



- pretežito stambeno-poslovna

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, višeobiteljska stambena zgrada, višeobiteljska stambeno-poslovna zgrada, javna i društvena zgrada, više športsko-rekreacijskih građevina, poslovnih zgrada i ugostiteljsko-turističkih zgrada, te na istoj ili zasebnoj čestici manje gospodarske zgrade (izuzev za potencijalno opasne djelatnosti), uz uvjet da:

- građevna čestica sa poslovnom, ugostiteljsko-turističkom i manjom gospodarskom zgradom ne može biti veća od 1,0 h, a zgrade za uzgoj životinja mogu biti kapaciteta do ukupno maksimalno 10 uvjetnih grla, od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 5 uvjetnih grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 3 uvjeta grlo.

Iznimno, na udaljenosti manjoj od 50 m od ugostiteljsko-turističkih zgrada, javnih i društvenih zgrada, sportsko-rekreacijskih građevina i groblja, izgrađenih temeljem odredbi prijašnjih prostornih planova ili planiranih ovim Planom, ne može se odobriti izgradnja:

- manjih gospodarskih zgrada za bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja izuzev zgrada za uzgoj životinja kapaciteta do ukupno maksimalno 5 uvjetnih grla, a od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 2 uvjetna grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 1 uvjetno grlo,



- pretežito poljoprivredna gospodarstva

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna kljet, vikendica, obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, poslovna zgrada, ugostiteljsko-turistička zgrada, javna i društvena zgrada, športsko-rekreacijska građevina, te na istoj ili zasebnoj čestici manje gospodarske zgrade, uz uvjet da:

- građevna čestica sa manjom gospodarskom zgradom ne može biti veća od 0,5 ha, a zgrade za uzgoj životinja mogu biti kapaciteta do ukupno maksimalno 50 uvjetnih grla, od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 20 uvjetnih grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 10 uvjetnih grla,

Izuzetno, na udaljenosti manjoj od 50 m od zgrada i građevina javne i društvene, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene ili groblja, izgrađenih temeljem odredbi prijašnjih prostornih planova ili planiranih ovim Planom, ne može se odobriti izgradnja:

- manjih gospodarskih zgrada za bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja i potencijalno opasne djelatnosti, izuzev zgrada za uzgoj životinja kapaciteta do ukupno maksimalno 10 uvjetnih grla, od kojih;

- svinja, ovaca i koza ukupno maksimalno 5 uvjetnih grla, - peradi i ostalih sitnih životinja maksimalno 3 uvjetna grla,

s tim da iste, ukoliko to lokalni uvjeti dozvoljavaju, moraju biti smještene uz udaljeniju među građevne parcele, od gore navedenih zgrada i građevina,



_____________________________________________________________________________________________________


3. Gospodarska namjena

- proizvodna - pretežito industrijska

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više proizvodnih zgrada, energetskih građevina, te spremišta, poslovnih zgrada i ugostiteljsko-turističkih zgrada (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje na čestici, društvenog standarda korisnika čestice i prodaje pretežito proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na čestici ili na drugim česticama istog vlasnika, te proizvoda komplementarnih istima).

Solarne energetske građevine i vjetrogeneratori se ne mogu graditi kao osnovne građevine, izuzev ukoliko su planirane grafičkim dijelom Plana ili planom užeg područja.

- proizvodna - pretežito zanatska

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više proizvodnih zgrada, energetskih građevina, te spremišta, poslovnih zgrada i ugostiteljsko-turističkih zgrada (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje na čestici, društvenog standarda korisnika čestice i prodaje pretežito proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na čestici ili na drugim česticama istog vlasnika, te proizvoda komplementarnih istima).

Solarne energetske građevine i vjetrogeneratori se ne mogu graditi kao osnovne građevine, izuzev ukoliko su planirane grafičkim dijelom Plana ili planom užeg područja.

- proizvodna-energetska

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više energetskih građevina, te proizvodnih i poslovnih zgrada (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje na čestici i društvenog standarda korisnika čestice).

- poslovna

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna stambena i više poslovnih zgrada, ugostiteljsko-turističkih zgrada i sportsko-rekreacijskih građevina ili po jedna stambeno-poslovna zgrada i višeobiteljska stambeno-poslovna zgrada (samo za tihe i čiste djelatnosti).

Na izdvojenim lokacijama može se riješiti do 30% ukupne bruto razvijene površine proizvodnog prostora (izuzev za potencijalno opasne djelatnosti

4. Javna i društvena namjena,

upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska, sportska

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više javnih i društvenih, te poslovnih i ugostiteljsko-turističkih zgrada ili po jedna stambeno-poslovna i višeobiteljska stambeno-poslovna zgrada (isključivo za tihe i čiste djelatnosti).

5. Sportsko-rekreacijska namjena

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više sportsko-rekreacijskih građevina i gospodarskih zgrada (samo u funkciji upravljanja, praćenja i upotpunjavanja sportsko-rekreacijske djelatnosti) i jedna jednoobiteljska zgrada.

6. Javne zelene površine

Na čestici javne zelene površine mogu se graditi spomenici, meteorološki i reklamni stupovi i panoi, te postavljati montažne zgrade poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene (isključivo za tihe i čiste djelatnosti), ali koje ukupno ne smiju zauzeti više od 15% parcele.

7. Infrastrukturni sustavi

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više infrastrukturnih građevina i gospodarskih zgrada (samo u funkciji upravljanja, praćenja i upotpunjavanja djelatnosti).


_____________________________________________________________________________________________________


8. Groblja

Na građevnoj čestici groblja mogu se graditi grobnice, kapelice, mrtvačnica i spomenici, te više poslovnih zgrada (samo u funkciji upravljanja, praćenje i upotpunjavanja djelatnosti na čestici) i parkirališta.

Iznimno, u slučaju nepovoljnih lokalnih uvjeta (nagib terena preko 10%, nemogućnost priključenja na niskonaponsku i vodovodnu mreže,...), kapelice, mrtvačnice i parkirališta iz podstavka prvog ove alineje, mogu se graditi i na susjednim česticama u građevinskom području mješovite namjene-pretežito poljoprivredna gospodarstva i javne i društvene namjene, te izvan granica građevinskog područja.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, formiranje građevnih čestica i građenje građevina prometne i ostale infrastrukture, te formiranje čestica javnih zelenih površina može se odobriti na svim naprijed navedenim osnovnim namjenama površina. 2.3.2. Stambena namjena, mješovita namjena- pretežito stanovanje 1, pretežito stanovanje 2,

pretežito stambeno-poslovna i pretežito poljoprivredna gospodarstva

Članak 51.

Veličina građevne čestice za izgradnju vikendice ne može biti manja od 250 m2 niti veća od 2500 m2, a maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,3.

Članak 52.

Minimalne veličine i maksimalni koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju: vikendica, jednoobiteljskih i višeobiteljskih zgrada, gospodarskih zgrada i manjih gospodarskih zgrada unutar zona stambene namjene i mješovite namjene - pretežito stanovanje 1, pretežito stanovanje 2 i pretežito poljoprivredna gospodarstva, a obzirom na način izgradnje i maksimalnu etažnost su:

NAČIN IZGRADNJE ETAŽNOST ŠIRINA (m) DUBINA (m) POVRŠINA (m2) KOEF. IZGR.

S ili P + Pk 12,00 20,00 350,00 0,40S ili P + 1 14,00 25,00 450,00 0,30S ili P + 1 + Pk 16,00 25,00 500,00 0,30S ili P + 2 18,00 30,00 600,00 0,30

S ili P + Pk 10,00 20,00 300,00 0,50S ili P + 1 12,00 25,00 400,00 0,40S ili P + 1 + Pk 14,00 25,00 450,00 0,40S ili P + 2 16,00 30,00 550,00 0,40

Skupni S ili P + 1 + Pk 6,00 20,00 150,00 0,60

Samostojeći

Dvojni

Maksimalne veličine i maksimalni koeficijenti izgrađenosti građevnih parcela za više od 20% većih od minimalnih, a obzirom na način izgradnje su:

NAČIN IZGRADNJE ETAŽNOST ŠIRINA (m) DUBINA (m) POVRŠINA (m2) KOEF. IZGR.

Samostojeći 50,00 3500,00 0,40Dvojni za sve etažnosti 25,00 70,00 1400,00 0,40Skupni 20,00 50,00 1000,00 0,40

Iznimno, kada je zbog izgradnje gospodarskih zgrada, te njihovih pomoćnih i pratećih građevina, zbog tehnoloških razloga i/ili zbog zatečene parcelacije (i pripajanja susjedne čestice koja se ne može parcelirati) neophodna veća širina i/ili dubina građevne čestice, iste mogu biti i veće.

Iznimno, kada je građevna čestica izrazito nepravilnog oblika, ili kada se zbog lokalnih uvjeta ne može postići uvjetovana dubina ili širina, minimalna i maksimalna veličina građevne čestice je određena samo površinom iz gornjih tabela.


_____________________________________________________________________________________________________


Članak 53.

Planom užeg područja dijelovi građevinskih područja pojedinih naselja (izuzev dijelova registriranih, preventivno zaštićenih ili evidentiranih kao kulturna dobra ili dobra) mogu se proglasiti zonama rezidencijalne izgradnje. U njima se mogu graditi samo jednoobiteljske zgrade i pomoćne zgrade na samostojeći način, te prateće građevine i elementi uređenja čestice.

Minimalna veličina građevne čestice za rezidencijalnu izgradnju je 2500 m2, maksimalna veličina je 10000 m2, a maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,2.

Članak 54.

Koeficijent izgrađenost građevnih čestica višestambenih i višestambeno-poslovnih zgrada ne može biti manji od 0,2 niti veći od 0,6. 2.3.3. Gospodarska namjena

Članak 55.

Unutar ovim Planom i planovima užeg područja utvrđenih površina gospodarske namjene-proizvodne za izgradnju poljoprivrednih i proizvodnih zgrada, energetskih građevina i spremišta:

- minimalna veličina građevne čestice je 1000 m2, minimalna širina je 20 m, a najveći omjer širine i dužine je 1 : 5,

- zgrade moraju biti udaljene od jedne međe susjedne čestice najmanje 6,0 m, - međusobna udaljenost zgrada na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 6,0

m, - do svake zgrade mora biti osiguran neposredni pristup širine najmanje 3,5 m, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne može biti veći od 0,6 izuzev građevne čestice

solarne energetske građevine gdje ne može biti veći od 0,8, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti manji od 0,1 niti veći od 1,2.

Zgrade za bučne djelatnosti i/ili djelatnosti sa izvorima zagađenja i potencijalno opasne djelatnosti od međa prema građevnim česticama drugih namjena, osim mješovite namjene-pretežito poljoprivredna gospodarstva, prometne i druge infrastrukture i javnih zelenih površina, ili prema pojasu iz stavka 1. alineje 4. i slučaju iz stavka 3. članka 28. ovih Odredbi za provođenje, moraju biti udaljene najmanje 10,0 m.

Članak 56.

Unutar ovim Planom utvrđenih površina gospodarske namjene-proizvodne za izgradnju poslovnih i ugostiteljsko-turističkih zgrada:

- minimalna veličina građevne čestice je 500 m2, - zgrade moraju biti udaljene od jedne međe susjedne čestice najmanje 3,0 m, - međusobna udaljenost zgrada na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0

m, - do svake zgrade mora biti osiguran neposredni pristup širine najmanje 3,5 m, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne može biti veći od 0,7, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 1,4.

Članak 57.

Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica gospodarske namjene-poslovne i ugostiteljsko turističke ne može biti manji od 0,2 niti veći od 0,6.


_____________________________________________________________________________________________________


2.3.4. Javna i društvena namjena

Članak 58.

Unutar ovim Planom utvrđenih površina javne i društvene namjene za izgradnju javnih i društvenih zgrada:

- minimalna veličina građevne čestice je 500 m2, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne može biti veći od 0,6, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 2,4.

2.3.5. Javne zelene površine

Članak 59.

Unutar ovim Planom utvrđenih javnih zelenih površina:

- koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne može biti veći od 0,15 (u izgrađeno zemljište ne računaju se kolnici i pješačke staze).

2.3.6. Sportsko - rekreacijska namjena

Članak 60.

Unutar ovim Planom utvrđenih površina sportsko-rekreacijske namjene za izgradnju sportsko-rekreacijskih građevina:

- minimalna veličina građevne čestice je 500 m2, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne može biti veći od 0,4, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8. - minimalno 50% negradivog dijela građevne čestice mora se ozeleniti.

2.4. IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 61.

Temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa, osim za građevine utvrđene grafičkim dijelom ovog Plana, izvan građevinskog područja može se odobravati formiranje građevnih čestica i građenje:

- na površinama vrijednog obradivog tla; - prometne infrastrukture, - druge infrastrukture, - gospodarske namjene-površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, - gospodarske namjene-poljoprivredne, - stambeno-gospodarskih sklopova u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, - posebne namjene, - spomenika, manjih vjerskih zgrada i građevina (kapele, zvonare, raspela,...)

- na površinama ostalog obradivog tla i ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta; - prometne infrastrukture, - uslužnih kompleksa uz brze, državne i županijske ceste, - druge infrastrukture, - gospodarske namjene-površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, - gospodarske namjene-energetske, - gospodarske namjene-uzgajališta-akvakulture, - gospodarske namjene-poljoprivredne, - stambeno-gospodarskih sklopova u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti,


_____________________________________________________________________________________________________


- sportsko-rekreacijske namjene (i lovstva), - zdravstvene namjene, - posebne namjene, - zgrada i građevina za gospodarenje šumama, - spomenika, manjih vjerskih zgrada i građevina (kapele, zvonare, raspela,...)

- na površinama gospodarskih šuma i šuma posebne namjene; - prometne infrastrukture, - druge infrastrukture, - gospodarske namjene-površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, - sportsko-rekreacijske namjene (i lovstva), - posebne namjene, - zgrada i građevina za gospodarenje šumama, - spomenika, manjih vjerskih zgrada i građevina (kapele, zvonare, raspela,...)

lokalnog značaja, a površine manje od 3,0 ha. Minimalni razmak između na taj način formiranih građevnih čestica (izuzev prometne i ostale infrastrukture, posebne namjene, te gospodarske namjene-energetske od gospodarske namjene-poljoprivredne i stambeno-gospodarskih kompleksa u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti) je 300 m.

Članak 62.

Uvjeti za utvrđivanje trasa, koridora i površina, te izgradnju građevina prometne i ostale infrastrukture utvrđeni su u odnosnim poglavljima ovih Odredbi za provođenje.

Članak 63.

Vrste i broj zgrada i drugih građevina koje se mogu graditi na svakoj građevnoj čestici iz članka 8. i 61. ovih Odredbi za provođenje propisuju se za:

1. Uslužne komplekse uz brze, državne i županijske ceste

Na jednoj građevnoj čestici osim (obvezne) benzinske crpke može se graditi više gospodarskih zgrada-poslovnih (samo u funkciji upravljanja i praćenja djelatnosti na površini) i ugostiteljsko-turističkih zgrada.

Koeficijent izgrađenosti ne može biti veći od 0,4.

2. Gospodarsku namjenu-površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

Na jednoj građevnoj čestici unutar eksploatacijskog polja ili uz eksploatacijsko polje može se graditi više proizvodnih zgrada (samo u funkciji prerade i pakiranja proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na površini ili na drugim površinama i česticama istog vlasnika) i poslovnih (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje, te prodaje pretežito proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na površini ili na drugim površinama i česticama istog vlasnika).


3. Gospodarsku namjenu-energetsku

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više energetskih građevina, te proizvodnih zgrada, spremišta i poslovnih zgrada (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje na čestici i društvenog standarda korisnika čestice).


4. Gospodarsku namjenu-uzgajališta (akvakulturu)

Na više građevnih čestica može se graditi više uzgajališta i drugih vodnih građevina, te proizvodnih zgrada i spremišta (samo u funkciji prerade, pakiranja i skladištenja proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na površini), poslovnih (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje, te prodaje pretežito proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na površini ili na


_____________________________________________________________________________________________________


drugim površinama i česticama istog vlasnika) i ugostiteljsko-turističkih zgrada, te športsko-rekreacijskih građevina (samo u funkciji upotpunjavanja djelatnosti na čestici).

5. Gospodarsku namjenu-poljoprivrednu

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više zgrada za uzgoj životinja, zgrada za uzgoj bilja, proizvodnih zgrada (samo u funkciji prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni u kompleksu) i poslovnih zgrada (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje, te prodaje pretežito proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni u kompleksu), te jedna jednoobiteljska zgrada i ugostiteljsko-turistička zgrada (samo u funkciji društvenog standarda korisnika čestice i upotpunjavanja djelatnosti na čestici).

Građevna čestica ne može biti manja od 0,5 ha (izuzev ako je vlasnički i funkcionalno vezana na postojeću jednoobiteljsku zgradu), a koeficijent izgrađenosti veći od 0,4.

6. Stambeno-gospodarske komplekse u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi ukupno najviše dvije jednoobiteljske zgrade, više zgrada za uzgoj životinja, zgrada za uzgoj bilja, proizvodnih zgrada (samo u funkciji prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni u kompleksu), poslovnih zgrada (samo u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje, te prodaje pretežito proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni u kompleksu) i ugostiteljsko-turističkih zgrada, te športsko-rekreacijskih građevina (samo u funkciji upotpunjavanja djelatnosti na čestici).

Građevna čestica ne može biti manja od 1,0 ha, a koeficijent izgrađenosti veći od 0,3.

7. Sportsko-rekreacijsku namjenu (i lovstvo)

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više sportsko-rekreacijskih građevina i gospodarskih zgrada (samo u funkciji upravljanja, praćenja i upotpunjavanja sportsko-rekreacijske djelatnosti).


8. Zdravstvenu namjenu

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više javnih i društvenih zgrada-zdravstvenih, te poslovnih zgrada, ugostiteljsko-turističkih zgrada i športsko-rekreacijskih građevina (samo u funkciji upravljanja, praćenja i upotpunjavanja djelatnosti na površini).

Građevna čestica ne može biti manja od 0,5 ha, a koeficijent izgrađenosti veći od 0,3.

9. Posebnu namjenu

Na jednoj ili više građevnih čestica može se graditi više građevina posebne namjene i u funkciji posebne namjene, sukladno odredbama posebnih propisa.

10. Zgrade i građevine za gospodarenje šumama

Na jednoj ili više građevnih čestica može se graditi više građevina za gospodarenje šumama i u funkciji gospodarenja šumama, sukladno odredbama posebnih propisa.

11. Spomenike, manje vjerske zgrade i građevine

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više spomenika i sličnih građevina, te manjih vjerskih zgrada i građevina (kapela, zvonara, raspela,G).

Članak 64.

Temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa, osim građevina utvrđenih grafičkim dijelom ovog Plana, izvan građevinskog područja i bez formiranja posebne građevne čestice može se odobravati izgradnja građevina:

- na površinama vrijednog obradivog tla, ostalog obradivog tla i ostalog poljoprivrednog tla,


_____________________________________________________________________________________________________


šuma i šumskog zemljišta; - ostale infrastrukture, - kljeti, - spremišta alata, - zaklona, - montažnih zgrada za uzgoj bilja, - hladnjača, - čeka, - građevina u funkciji posebne namjene,

- na površinama gospodarskih šuma i šuma posebne namjene; - ostale infrastrukture, - građevina za potrebe gospodarenja šumama, - građevina u funkciji posebne namjene.

Članak 65.

Uvjeti za utvrđivanje trasa i izgradnju građevina ostale infrastrukture utvrđeni su u odnosnim poglavljima ovih Odredbi za provođenje.

Članak 66.

Kljeti maksimalne tlocrtne površine 40 m2 mogu se graditi u već podignutim vinogradima ili voćnjacima veličine 300 do 500 m2.

Tlocrtna površina iz prethodnog stavka može se uvećati za 10 m2 za svakih slijedećih 500 m2 vinograda ili voćnjaka.

Članak 67.

Spremišta alata maksimalne tlocrtne površine 15 m2 mogu se graditi u vinogradima ili voćnjacima veličine 200 do 500 m2, te na oranicama veličine 2,0 do 5,0 ha.

Tlocrtna površina iz prethodnog stavka može se uvećati za 10 m2 za svakih slijedećih 500 m2 vinograda ili voćnjaka, odnosno 5,0 ha oranica.

Članak 68.

Kljeti i spremišta alata grade se isključivo kao slobodnostojeće zgrade na građevinskom pravcu, ukoliko se isti može utvrditi.

Kljeti i spremišta alata od jedne međe prema bočnoj susjednoj čestici (u pravilu od sjeverne, sjeveroistočne ili sjeverozapadne, ali pod uvjetom da ne remete slijed izgradnje u “ulici”) moraju biti udaljene najmanje 3,0 m. Iznimno, u postojećim gusto izgrađenim područjima uz suglasnost vlasnika predmetne susjedne čestice, udaljenosti može biti i manja.

Krovište se mora izvesti kao dvostrešno maksimalnog nagiba 450, sa mogućnošću izvođenja “lastavičinog repa”.

Članak 69.

Zakloni se mogu graditi na pašnjacima i livadama, tlocrtne površine 1/50 površine pašnjaka i/ili livade.

Članak 70.

Montažne zgrade za uzgoj bilja mogu se graditi/postavljati na oranicama, od jedne bočne međe susjedne čestice udaljene najmanje 3,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.


_____________________________________________________________________________________________________

Zavod za prostorno uređe

I. TEKSTUALNI DIO - Guerilla · 2016. 9. 8. · TEKSTUALNI DIO . P r o s t o r n i p l a n u r e đ...

Documents

Transcript of I. TEKSTUALNI DIO - Guerilla · 2016. 9. 8. · TEKSTUALNI DIO . P r o s t o r n i p l a n u r e đ...