Tony Bennett_Kultura Znanost Reformatora

7/22/2019 Tony Bennett_Kultura Znanost Reformatora

1/14

1. PREMA PRAGMATICI KULTURALNIH STUDIJA ..................................................2

Kulturalni studiji i mnoini ......................................................................................................3

Kulturalni studiji: elementi definicije ..................................................................................... 5

Prozaina politika ..................................................................................................................... 6

2. BITI U ISTINI KULTURALNIH STUDIJA ................................................................. 8

Historiziranje ks ........................................................................................................................9

Kulturalni studiji i pedagogija ...............................................................................................

!iscipliniranje kulturalni" studija ........................................................................................ #

7. KULTURA, MO, OTPOR ...................................................................................... 13

$grania%anje otpora .............................................................................................................3

1


2/14

1. Prema pragmatici kulturalnih studija

- pokazivati da bi kulturalni studiji (ks) mogli teiti pragmatici znai predloiti im program

revizije- to je zagovaranje potrebe da se ks razvijaju u tjesnijoj vezi s politikim preokupacijamavlasti i industrije kao sredstvo za razvijanje prozainijeg koncepta prakse koji e odravatistvarne i plodne veze s podrujem izvedivog- propitivanje odnosa ks i politike kao dijela ire pragmatike utemeljene u prepoznavanjustvarnih institucionalnih uvjeta njihova postojanja u obrazovnom sustavu- postoji potreba da se rasprave o teorijskim i politikim temama kulturalnih studija priblieokolnostima koje djeluju na oblike u kojima se oni proizvode i ire- postoji sve vei broj radova koji opisuju i procjenjuju ogranienja kulturalnih studija iz

perspektive suparnikih kritikih paradigmi- postoje otri prijepori i u ks kao i izme!u njih i bliskih intelektualnih tradicija (pogotovo

kada je rije o odnosima kulture" rase" roda i klase)- ks su se #$-ih rairili svijetom i nisu naili na ozbiljniju kritiku ili otpor- poetkom %$-ih objavljeno je vie kritikih studija" uglavnom sa stajalita disciplinarne

paradigme sociologije- ti radovi trae da se kulturalni studiji dovedu u pitanje i na teorijskoj i na politikoj osnovi

&avid 'arris *d klasne borbe do politike uitka+" 1%%,.

- kritizira ks zbog ograniavajuih i doktrinarnih svojstava njihovih najutjecajnijihintelektualnih stilova i pradigmi

- napada pozicije koje su ve bile itekako kritizirane u ks" a ne primjeuje nove koje suzauzele njihovo mjesto- potrebno je da postoje takve kritike jer se postavljaju prijeko potrebna ogranienjaintelektualnom projektu kakav ks eli bitiahtjev za ukljuivanjem novih vrsta interdisciplinarnih razumijevanja kulturnih oblika i

praksi na takav nain da ih se postavi u kontekst odnosa moi" oduvijek je vaan aspektsamodeiniranju kulturalnih studija+

- ks mogu utjecati na podruje interesa sociologije" povijesti" / ali nipoto ne ele istisnuti ilinadmaiti te discipline ili se smatrati inherentno superiornijima zbog interdisciplinarnogznaajki

- potrebno je oblikovati jasniji osjeaj za speciine i ograniene okvire analize i istraivanjakoje bi bili vlastiti ks i ravnopravni u odnosu prema preokupacijama humanistikih disciplina- uspjeh i irenje ks povezano je s njihovom vrijednou kao sredstvo za organiziranje irokozasnovanih dodiplomskih stupnjeva za studente 0 njihove karijere ne iziskuju specijalistiko idisciplinarno osposobljavanje

- ako ks imaju vlastite kritiare" imaju ujedno i vlastite udbenike- ta industrija je u procvatu" a tome se snano suprotstavljaju mnogi koji rade u ks ( u tomevide utjelovljenje nekog oblika institucionalnog ukljuenja koje je poetak kraja)- sam koncept udbenika ks je vrsta oksimorona umjesto da se oni doivljavaju kaokonstantno mobilna taktika intelektualnog oponiranja" svedeni su na korpus znanja"

kodiiciran kako bi se njegovim prenoenjem omoguila institucionalizacija

,


3/14

- autor smatra da su udbenici ks potrebni i dobrodoli jer upuuju na injenicu da su ksuvijek bili i vjerojatno e uvijek i ostati institucionalizirani obli poduavanja

- u veini najutjecajnijih postojeih verzija ks njihovi su odnosi spram obrazovnih institucija ipraksi predstavljeni kao manje vani u usporedbi s odnosima prema drutvenim pokretima

ulturalni studiji i mnoini

2an 'unter

- kritiar ks- ks shvaa sebe kao kritiku estetike- u ambiciji obnavljanja oblika potpunosti ks nastavljaju neprekinuti utjecaj romantike

estetike kao inleksije preko djela 3. 4illiamsa i kroz prizmu marksizma- intelektualni programi ks prevode dijalektiku tehniku ormiranja linosti u dijalektiko-historijsku metodu kojom e se antinomije to su potresale kulturnu seru" trasirati inadvladati putem politikoga projekta usmjerenoga na proizvodnju zajednike kulture- ks stavljaju svoje politike uloge na one suvremene socijalne i kulturne tendencije koje"

protumaene kao pokuaji probijanja otu!ujuih kulturnih podjela" najavljuju nove i nastajueoblike kulturne cjelovitosti- ks svjesno izbjegavaju svaku pretenziju odre!enog i konanog znanja u korist velebnih iopih zahtjeva za interdisciplinarnou 'unter to povezuje sa misaonom strujom u kskoja iskazuje prezir prema koritenju politike prakse u korist kritike prakse (kritika praksatrebala bi pripremiti intelektualca za djelovanje tek kad nastupe pogodnije politike okolnosti)

- ks mogu ponuditi relativno malo u bavljenju drugim kulturnim podrujima zbog bavljenjaestetskom kritikom

autorova kritika 'untera

- upitno je da li pozicije s kojima se 'unter ne slae pripadaju ks u cjelini ili odre!enimtradicijama i granama istraivanja unutar njih- upitno je koliko je tono rei da se ks mogu deinirati kao kritika estetike ili da kritikeestetike poprimaju oblik koji pripisuje 'unter- svi oblici kulture smatraju se vrijednima analize bez obzira na to koja mjesta zauzimaju urangiranju konvencionalnih estetskih hijerarhija- tijekom povijesti 4illiamsov koncept kulture kao sveukupnog naina ivota koristio serutinski kako bi dao legitimitet takvom interesu

4iliamsov koncept kulture kultura kao sveukupan nain ivota anticipira obnavljanjeizgubljene kulturne potpunosti u kojoj e biti prevladani stvaranje hijerarhija i oblici kulturnerazlike to vode podvajanju

'all 5 6eerson *tpor kroz rituale+" 1%78.

- odnosi kulturne podjele i subordinacije (izme!u razliitih klasnih kultura" unutar iste klase"

unutar supkultura mladih i klasnih kultura njihovih roditelja)

9


4/14

6ohn :ro; 5 . 'all >re!ivanje krize+" 1%7#.

- orkestriranje odnosa izme!u medijske prakse " klasnih kultura i politikog diskursa uposlijeratnoj ?elikoj =ritaniji- vei utjecaj =ourdieua nego 4illiamsa

- razlog zbog kojeg autor sve ovo navodi je postavljanje pitanja kako to da su kulturalnistudiji sada& a i u%ijek& 'ili pre%i(e razliiti i poliglotski a da 'i podlijegali 'ilo kojemop)em o'liku kritike

- ks nedostaje vrsta jedinstvenosti da bi ih se moglo izloiti uspjenom optuivanju na temeljuopih uinaka- 'unterove primjedbe najjasnije poga!aju cilj tamo gdje su usmjerene protiv onih tendencijau ks koje su se razvile u bliskoj povezanosti s podrujem knjievnih studija (samo su u

podruju ks kao nasljednika studija engleske knjievnosti 4illiamsove ormulacije izvedene

iz romantizma najutjecajnije)- ks su katalizator kroz koji se odvija preraspore!ivanje estetskih i moralizirajuih oblikakritike i poduavanja ('unter) 0 primjenom kulture kao sveukupnog naina ivota ks ire svojutjecaj- tamo gdje se ks oblikuju kao batina studija engleske knjievnosti oblici kritike se vie bavenjegovanjem stanovitog etikog stila nego politikih ciljeva

- u godinama nastanka ks su u ?elikoj =ritaniji bili u bliskoj vezi s novinama na podrujumedija i komunikacijskih studija" sociologije" povijesti i povijesti umjetnosti te s vaniminstitucionalnim osnovama na razliitim podrujima- ks od poetka uobliavaju (pluralno i razliito) veze sa socijalistikim" eministikim i

antirasistikim politikim pokretima- u tom moru utjecaja postoji djelatno suprotstavljanje utjecaju romantike batine kojoj je'unter uao u trag i pljuje po tomenpr. Paul @ilroA- utvrdio je u kojem se pogledu shvaanja u organskoj zajednici nalaze u pozadini4illiamsova argumenta kako bi se crne britanske migrante moglo smatrati jedino u pravnomsmislu =ritancima" ali ne i kulturalno- argumentirao je vanost ormalnih" pravnih deinicija dravljanstva i uloge drave koja ihosigurava nasuprot 4illiamsovu romantikom stajalitu o plitkoi takvih stvari

- podrijetlo ks je pluralno i razliito" kao i tradicije koje proizlaze iz tog podrijetla

B


5/14

- poetni britanski ks utjecali su na ormiranje ks u npr. Custraliji i anadi" ali taj utjecaj jeinterpretiran kroz nacionalno odre!enje intelektualne tradicije i preokupacije ( ks u svakoj

pojedinoj dravi bavi se prvenstveno onim odnosima kojima je nacija bila zaokupljena iizloena)

- postavljaju se dva pitanja1. to ove disperzivne tradicije rada imaju zajedniko da bi zavrijedilo da ih se naziva kste da ini takvo zajedniko odre!enje korisnimD

,. koje tendencije u tome korpusu radova najvie zavrje!uju potporu i daljnju razradu" akoje treba odbaciti ili revidiratiD

ulturalni studiji elementi deinicije

odgovor na prvo pitanje- ks su u takvom porastu da se neki pitaju da li je jo uvijek mogue" ali i poeljno odgovoritina prvo pitanje- autor misli da je to potrebno ali jedino pod pretpostavkom da se takvim deinicijama ne

pridaje prevelika teina te da eljeni cilj bude relativno ograniena opsega i praktineorijentacije- svaki pokuaj da se ks opiu u smislu odre!enog skupa teorijskih i politikih pozicija naila

bi na neuspjeh- autor predlae nekoliko odrednica koje bi se mogle prihvatiti u irem krugu" ako buduormulirane relativno neprecizno

1. rad na ks obiljeava interdisciplinarno zanimanje za unkcioniranje kulturnih praksi i

institucija u kontekstima raznovrsnih odnosa moia. interdisciplinarnost ks ne poprima oblik alternative ili nadmonosti spram onih

disciplina koje bi mogle svojatati sline interese (npr. povijest" sociologija" /)b. interdisciplinarnost moe osporavati uinke posebnih specijalistikih arita u

tim disciplinama" ali ne smije nuditi sveobuhvatnu kritiku njih kao disciplinac. tamo gdje je to primjereno temama ks se mora odrei potrebe oslanjanja na

specijalistike tehnike" vjetine" znanja i osposobljenosti povezane s timdisciplinama

d. ks imaju unkciju mjesta koordinacije metoda i otkria razliitih disciplina jerse naslanjaju na ulogu koju imaju kulturne prakse" institucije i oblici kulturneklasiikacije u organizaciji i prenoenju ili osporavanju posebnih odnosa moi

,. odnosi kulture i moi su predmet kulturalnih studijaa. ormulacija da se ks bave kulturom u smislu sveukupnog naina ivota kao i

slubeno vrednovanim oblicima visoke kulture stvara vie problema nego toih rjeava

b. ks se 'a%e s%im onim postupcima& institucijama i susta%ima klasifikacijekroz koje se u populaciju usa*uju pose'ne %rijednosti& %jero%anja&

sposo'nosti& koloteina i%ota i uo'iajeni postupci pona(anjac. gornja deinicija ks ne podrazumijeva da su sve te prakse i institucije

konstituirani na isti nain ili da unkcioniraju na zajedniki naintraganje za zajednikim skupom naela koji se nalaze u osnovi podrujakulture je promaeno

9. oblici moi spram kojih valja razmotriti kulturu razliiti sua. ukljuuju odnose spola" klase i rase" kolonijalizma i imperijalizma" /

E


6/14

b. oblici i naini na koje bi se mogli me!usobno povezivati ti odnosi kulture imoi tako!er su predmet zanimanja ks

c. ambicija ks je razviti naine teoretiziranja o odnosima kulture i moi to e ihmoi rabiti relevantni drutveni posrednici da bi prouzroili promjene udjelovanju tih odnosa

+. primarno institucionalno mjesto ks 'ilo je i 'iti )e u %isoko(kolskim o'razo%niminstitucijama

a. kao i druge akademske discipline ks se suoava s problemom kako danajuinkovitije organizira irenje vlastitih argumenata" ideja i gledita

b. irenje ideja provodi se kako bi se poveao utjecaj na one drutvene agente+koji su sposobni iskoristiti svoje intelektualne resurse u speciinim serama

praktinog drutvenog djelovanjac. postavlja se pitanje uspostavljanja odgovarajuih odnosa sa onima koji rade u

speciinim kulturnim ustanovama ili na podrujima upravljanja kulturom teuspostavljanja odnosa sa raznim drutvenim pokretima (enski pokret" pokretiza oslobo!enje crnaca" /)

d. potrebno je da ks uspostave obje vrste odnosa kako ks ne bi bili tek akademski

odgovor na drugo pitanje

- nije u pitanju opcija za ovu ili onu teoriju ve odre!enje orijentacije za teoriju- ta orijentacija je materijalistika- prema =iranu


7/14

:rederic 6ameson * kulturalnim studijima+" 1%%9.

- prikaz zbirke eseja s konerencije o ks- ks je projekt koji tvori povijesni blok+" a ne teorijski

- ks su u ?= su bili uoblieni na modelu gramscijevog pojma organskog intelektualca (toizvodi iz radova >tuarta 'alla)- ks se smatraju projektom koji je posveen postupnom prerastanju heterogenog skupainteresnih skupina u neki vei politiki pokret- 6ameson preerira stajalite o ks kao izrazu projiciranog saveza me!u raznim socijalnimskupinama- pitanja vezana za oblik to bi ga mogli poprimiti ks kao akademski program ine serelevantno nevanima- ks su pretplaeni na razumijevanje veza izme!u intelektualnog rada i prakse putem kojihintelektualci zaobilaze postojee oblike drutvene administracije i upravljanja kako bi seizravnije povezali s razliitim socijalnim pokretima

- s druge strane" ks bi trebali pronai nain da se odgovori na pitanje birokrata to moeteuiniti za nas+ kako bi se intelektualci uope mogli povezati sa administracijom

kritika 6amesona

- izgledi da bi ks mogli osposobiti jedan sloj intelektualaca koji e pripremiti put za nekipovijesni pokret u nastanku sve su manje vjerojatni

1. politiko imaginarno pothranjivanje takvih oekivanja danas je oteeno,. izgledi organskog jedinstva koji se nude nisu koherentni (organski intelektualci tj. sloj

osposobljenih intelektualaca)

odnos ks i organskih intelektualaca- odnosi razvitka oblika rada (kulturne analize i pedagogije) koji bi mogao pridonijeti razvitku

politikih i upravljakih programa povezanih s radom organskih intelektualaca- jedan od smjerova kojemu bi takav rad morao biti okrenut je politika ureda 0 upravo tamo seodvija veina rada org. int.

- ako ks tee za ikakvim praktinim oblicima drutvene primjene onda im je imperativzanimanje za aktualne praktine obzore" programe i birako tijelo u razliitim podrujimarasprave o kulturnoj politici" ali i za ormaciju koju ine relevantni sektori vlasti i uvrijeene

prakse kulturnih i medijskih institucija

4illiams ultura i drutvo+ (Gulture and societA)" 1%87.

- zapoinje proces ozbiljnog bavljenja romanikom tradicijom 0 kritizira ga ne samo zbogelitizma njegove selektivne deinicije kulture- prekida vezu s onim oblicima intelektualne analize i angamana to sugeriraju kako jemogue zaobii potrebu da se stvari zakompliciraju u programima socijalne" politike ikulturne reorme- omalovaava stajalite da uznositi vrhunci kulture mogu osigurati povoljnu poziciju s koje bi

bilo mogue transcendentirati prozainost socijalnog i politikog ivota- zagovara one oblike intelektualne i kulturne avangarde koji su zasnovani samo na

negacijama i oblicima ogra!ivanja- predlae dugoronu viziju priznanja i promicanja kulturne raznolikosti

7


8/14

- 4illiams u potpunosti unkcionira kao jedan od sudionika u najvanijim instrumentimaoblikovanja kulture u poslijeratnoj ?= (sura!uje sa Hmjetnikim vijeem)- bennett misli da danas 4illiamsova dugorona vizija gubi suvislost i uporite

,. =iti u istini kulturalnih studija

- @eorges Ganguilhem u esejima u biologiji predlae koncept znanstvene ideologije+- znanstvena ideologija 0 sredstvo relativiziranja distinkcije izme!u istine i zablude na nainda je pretvori u distinkciju izme!u znanosti i njezine pretpovijesti (distinkciju u unutranjostiodnosa)- nove istine se uvruju u procesu i kroz proces stvaranja novih predmeta znanja saznaajkama to omoguuju da se prethodni navodi klasiiciraju kao pogreka

- ako se znan. ideolog. pone tako nazivati tek nakon to se neka znanost uvrstila" zabludekoje su se pripisivale toj ideologiji jo uvijek tvore dio povijesti znanosti o kojoj je rije 0 oneine diskurzivnu osnovu koja je istodobno i odravala i prijeila njezino ormiranje

- u odre!enim trenucima odnosi izme!u ks i njenih pretea mogli bi se oblikovati kaodistinkcija izme!u neke znanosti i njene ideoloke pretpovijestinpr. >turat 'all ocjenjujui 4illiamsov utjecaj u ks kae kako je ultura i drutvo+obiljeena tradicijom stalne ovisnosti o tehnikama praktine kritike

- biti u istini+ diskurzivne ormacije znai udovoljiti pravilima neke diskurzivne politikekoja bi se morala reaktivirati svaki put kad se progovori (:oucault)- u ks postoje dva aspekta diskurzivne politike

1. pravilo teorijske i metodoloke neodlunostia. saeo ga je 6ohn 'artleA (ks nemaju materijalne cjelovitosti)

b. GarolAn >teedman zamjeuje opu nesklonost ks spram kodiiciranja bazeznanja i otpor prema mogunosti da se institucionaliziraju kao disciplina

,. pravilo potpunosti prema marginalnostia. tumaenje drutvenosti marginalnosti ako iskustvenog puta to omoguuje

onima koji ga prevale da postignu integrativnu vrstu intelektualne potpunostib. ta intelektualna potpunost zamjenjuje teorijske i metodoloke kriterije i prua

ks njihove epistemoloke protokolenpr. 4illiams kao ?elanin mogao je shvatiti britansku kulturu kao cjelinu sobzirom da je imao ivljeno iskustvo odnosa dominantne kulture i elemenata koji

joj se odupiru

- autor eli sugerirati da je svakako potrebno oblikovati ks kao pothvat disciplinarnokonvenncionalnije i prepoznatljivije vrste- tree pravilo naina da budu u istini+

stajalite da ks pruaju izglede znanju koje e time to je izvan disciplina istodobnobiti znanje bez granica i ogranienja

- autor misli kako predlaganje budunosti ks kao discipline znai predvidjeti da e ks

postiui veu nedvojbenost o sebi prepoznati kako su njihove domene i mogunostideinirane i ograniene u teorijskim i institucionalnim uvjetima njihove opstojnosti

#


9/14

- prema Ganguilhemu ks su jo optereeni prolou s kojom moraju prekinuti kako bi svojepreokupacije postavili na sigurnije i distinktivnije uporite- to dovodi u mogunost da oni tekstovi koje za dosad smatralo kako sadravaju temelje ksmoda nose peat prijanjih znanstvenih ideologija koje je potrebno odbaciti

'istoriziranje ks

- ks imaju vlastite povjesniare i postavlja se pitanje kakva je povijest ksD koja e se povijestpokazati najupotrebljivijom kako bi se zacrtali novi smjerovi za budui razvoj ksD- u kojem emo smislu shvatiti odnose izme!u ks i prijanjih disciplinarnih ormacija kojih seoni ele osloboditi- ks moraju podrati mogunost da su intelektualci sa njihova podruja moda krivo shvatilinjihove odnose spram onih uvjeta to su im omoguili praksu te im dodijelili drutvenu

unkciju koja moda nije sukladna njihovim namjerama- urt &anziger predlae distinkciju izme!u povijesti napisanih sa stajalita iz unutranjostidiscipline te povijesti napisane iz pozicija to ne dijele automatski radni okvir pitanja i

pretpostavke podruja koje je objekt prouavanja+- veina prikaza iz ks pripomogli su smisliti i artikulirati zajednike postavke te su pisani iztakvog okruenja 0 pokuavaju organizirati jedno mi+ sastavljeno od pripadnika koji

prepoznaju povijest ks kao vlastitu ('all" 'ebdige" Glark 0 prikazi potjeu iz GGG>)- postavlja se pitanje kakve probleme proputaju takvi prikazi iz bivanja u istini+D- potrebno je razmotriti ako postoji neto to se odvija iza le!a+ ks" a otkriva nedostatketakvih prikaza

- veina prikaza o ks (iz njih samih) sklona je konstruirati mit o podrijetlu studija iz GGG> 0to odvlai pozornost od ormativne uloge drugih ustanova i projekata" a poglavito &:I*-a(drutvo za ilmsko i televizijsko obrazovanje)- birminghamski sluaj ostaje vaan i utjecajan

kao prvi" posve je razra!en prikaz razvitka kspoeo je unkcionirati kao uzoran narativ s retorikim zahtjevima i manevriranjemoslanjao se na taj narativ da bi se mogle podupirati i razvijati sline prie drugdjesmatra povijest ks kao niz teorijskih i politikih borbi isprianih iz perspektive onih

koji se njima bave

GarolAn >teedman- bavi se odnosima ks i povijesti- prikazi ks izliveni su prema herojskom kalupu- koliko god ti prikazi zahtijevaju na statusu ne-discipline ili anti-discipline" slini su

prikazima konvencionalnih povijesti disciplina (pogotovo u retorikim strategijama)- smatra da su se preokupacije povijesti i ks jako pribliile te ju zanima kako i zato se todogodilo- odgovor na to pitanje ne moe nai u konvencionalnim prikazima ks- ispituje razliite uvjete i odnose koji su pripomogli uobliiti razvitak ks" a da se nisu upisaliu svijest njihovih teoretiara- promjenjivi oblici nastave i uenja povijesti u srednjokolskim i visokokolskim ustanovamanajjasnije objanjava ulogu povijesti u ks

%


10/14

- naime" proirena koncepcija kulture kao sveukupnog ivota+ duguje svoj utjecaj promjeni uprogramu nastave povijesti i engleske knjievnosti u srednjim kolama

izme!u 1%EE. i 1%7E. u kole u ?= se uvodi novi nain uenja povijesti i engleskogtaj program nalae da uenici trebaju otkrivati povijest pomou izuavanje njenih

arteakata te putem poistovjeivanja i empatije s ljudima koji su ivjeli u prolosti

u nastavi engleskog jezika dolazi do ruenja barijera izme!u nastavnika i uenika 0rade se zajedniki projekti koji sve transormiraju u istraivae- aspekti suradnje u nastavi i istraivanjima ks bila su prva transplatacija pedagokih odnosa i

prakse koji su se uvrstili u niem sustavu kolovanja u humanistiko sveuilite

kritika >teedmanove

- njeni argumenti protivni su naravi konvencionalnih prikaza ks ljudi upuenih iznutra+- prua letimian uvid u to kako bi mogla izgledati subverzivna genealogija ks (subverzivna

jer pokazuje kako se poticajni uvjeti ks nalaze upravo u seri vlasti i drutvenog ure!enje 0seri spram koje su ks u opreci)

- kad se ks shvate kao inherentno interdisciplinarna praksa" svjetovne su institucionalneposebnosti obvezatno nevidljive- ks moraju ostati iznad vlastitih institucionalnih odre!enja i od njih netaknuti ako ele ostativjerni sebi

- >tuart 'all objanjava smjetanje ks na sveuilite kao politiku drugim sredstvima+to smjetanje tumai kao rezultat potpuno nebitnih i sluajnih razlogatrenutak akademske institucionalizacije ks bio je konjukturna korist koju su im

nametnuli promjenjivi politiki uvjeti 0 trenutak bez ikakva ormativnog znaenjaks su u ?= imali korijene u politici Jove Kjevice te je njihovo smjetanje na

sveuilite i GGG> bilo prikladno sklonite za politiku JK6sveuilite je shvaeno kao baza iz koje e se politika JK6 nastaviti" ali u

promijenjenom politikom okrujupolitika se povlai u GGG> kada vie nije bilo mogue nastaviti ju u otvorenom

svijetu+smatra da je potrebno provoditi pragmatine prilagodbe glede mjesta gdje se moe

obavljati pravi i vaan radsmjetanje na sveuilite nije proizveo temeljne promjene u politikim programima

promijenila su se samo predvi!ena sredstva 0 protuhegemonija u britanskom drutvutrebala se oblikovati proizvo!enjem+ sloja intelektualaca (organskih intelektualaca)

- u poetku ks smatralo se da je izvanredni studij idealan prostor za ks unutar sveuilitaprostor na rubovima akademijeosigurava izravan i neposredan kontakt s prljavim vanjskim svijetom+ iskustva

radnike klase- autor se ne slae s takvom koncepcijom- pretpostavka je da su ustanove i prostori javnog kolstva raspoloivi kao prikladna mjesta za

politike projekte koje biraju pojedini intelektualci- te ustanove trebale bi biti okruje koje prua vlastitu logiku i drutveno usmjerenje onome

poslu koji se u njima odvija

1$


11/14

ulturalni studiji i pedagogija

- ks su od poetka projekt uoblien sustavom javnog kolstva u kojem su oni locirani i koji ihprvenstveno" ali ne iskljuivo" uvjetuje

- autor smatra pogrenima miljenja da su ks najprije bili jedna stvar" oormljena izvanvisokokolskih institucija" a kasnije druga kad su ih institucije kooptirale (to je esto miljenje'alla o ks u >C&-u i


12/14

&iscipliniranje kulturalnih studija

- 'all objanjava otpornost 4illiamsovih radova na disciplinarnu klasiikaciju4illiamsov misaoni raspored bio je povezujuistalno nastojanje na zahvaanju procesa kao cjeline

pisanje i djelovanje protiv okvira ormipersoniicirao je anticipativno svladavanje dualizma koje stvara podjela rada

- autor tvrdi da je 4illiamsov lik skrojen tako da slui amblematski za izglede znanja koje senee moi rastrgati i unititi s pomou njegovih shizmi- to je dovelo do problemia

prestaje biti mogue deinirati discipline osim u negativnom smislu (u smislu onoga to imali u oblicima spoznaje ili istraivanja)- zbog toga ks su se pokazali nesposobnima deinirati se kao disciplina u smislu tono

odre!enih znaajki i svojstava

3ichard 6ohnson Lto su uope kulturalni studiji+" 1%#8M7.

- jedna od najurednijih i najkonstruktivnijih deinicijskih rasprava o ks- posve je okrenuo le!a utvr!ivanju skupa disciplinarnih atributa to su svojstveni ks u koristskiciranja tenji tih studija spram nekog oblika intelektualne potpunosti- smatra da ks ne bi trebali teiti tome da postanu akademska disciplina- kako se od studenata koji se namjere na ks kao ortodoksiju moe oekivati da kritiki ispunenastavni program koji se provodi udbenicima- no" bez jasnog osjeaja o vlastitom disciplinarnom integritetu ks se izlau praktinom riziku

da se oni koji su diplomirali ne mogu zaposliti kao i to da se njihov identitet provlai krozrazliite discipline na koje se oslanjaju- zada)a definiranja ks reinterpretirana je kao potre'a domi(ljanja naina zaintegriranje perspekti%a razliiti" disciplina u jednu pokretaku metodu koja )epostizati %e)e o'like potpunosti sa stajali(ta razumije%anja kulturnog procesa kao

cjeline

- glavna tvrdnja u ovom poglavlju jedefinicija ks u smislu skupa disciplinarni" atri'uta (to se mogu nauiti i primijenitidanas je 'olje sredst%o da im se osigura koristan i plodonosan raz%itak nego (to je

predod'a o njima kao intelektualnom stilu koji %alja opona(ati

- 'all je deiniciju ks dovodio do toga da su ks intelektualni stil rada koji granii sa sustavomkarizmatinog autoriteta jer se oslanja na osobne kvalitete intelektualca- ks su potrebne humanistike discipline jer se tek pozivanjem na njihovu jednostranost moe

promicati vlastito nastojanje za nadilaenjem- ks se trebaju usredotoiti na predlaganje konanijeg i ogranienog skupa disciplinarnihatributa za sebe" doivljavajui ih skromnije u postojanju uz bok drugih disciplinarnih normi i

pradigmi" umjesto da prognoziraju njihovo razgra!ivanje u vlastitoj totalizirajuoj ambiciji

1,


13/14

7. ultura" mo" otpor

- osnovni termini u raspravi o ks- kako se to kultura ispreplie s obnaanjem vlastiD kakvi oblici otpora izrastaju iz te povezanosti kulture i moi i kako su izazivaniD kako se ti otpori mogu prenositi u neto drugo ili povezivati s neim drugimD- prvi rad koji je izravno uronio u to trojstvo kulture" moi otpora je *tpor kroz rituale+'alla i 6eersona iz 1%78.- no" taj rad nema niti jednu potkrijepljenu raspravu o konceptu otpora- koncept otpora iako se koristi naveliko" ima slabo potkrijepljenu teorijsku pozornost- tamo gdje se trai teoorijska loza otpora poziva se na 2nvenciju svakodnevnice+ dobrog"starog &eGertoa- autor malo sa podsmijehom pria o Gertoovoj ideji" ali i birminghemske kole" kako se

potlaeni uvijek sa pozicije kulturne nemoi opiru socijalno dominantnim oblicima kulturnemoi" uvijek i svugdje

- ks bi se trebali zaokupiti pronalaenjem otpora i kad ga prona!u" biti na njegovoj strani(osnovna pretpostavka)- do otpora nesumnjivo dolazi i vano je da ks budu kadri ponuditi njegov opis kao odre!ene

prakse i prikaz uvjeta na kojima se temelji- vano je pri tome imati na umu da odnose kulture i moi ne stvaraju bezuvjetno otpore( stvaraju i druge oblike kritike reakcije ili kritike koji se ne mogu nazvati otporom)- potreban je @eertzov thick description+ sloenih tokova kulture to rezultiraju iz njezinihdierenciranih i neravnomjernih odnosa moi- potrebno je prihvatiti da svi otpori ne moraju biti iste vrste 0 mogu poprimati razliite oblikes potpuno drukijim politikim implikacijama" ovisno o okolnostima- iz prva dva uvjeta slijedi da se pitanja u vezi s ulogom i odgovornou intelektualca uodnosima kulture i moi ne mogu svesti na pozicije kakve zauzimaju u odnosu spram praksiotpora- potrebno je tako!er i razliito ocjenjivanje tih pozicija intelektualca" ovisno o vrstamarazmatranih otpora

*graniavanje otpora

- otpor se obino opisuje kao deenzivna reakcija jedne sile ili tijela spram neke druge uuvjetima gdje se postojanje te sile smatra odvojenim od sile kojoj se prua otpor- 4illiams ne obra!uje ovaj pojam u ljunim rijeima+- otpor je deenzivan odnos spram kulturne moi to ga prilago!uju podre!ene drutvenesnage u okolnostima gdje se oblici kulturne moi o kojima je rije pojavljuju iz izvora koji se

jasno doivljava i kao vanjski i kao drugi- otpor nastaje u odnosima kulturne nadre!enostiMpodre!enosti koji imaju logiku nametanja- otpor je konzervativna praksa orijentirana na obranu ili strateku prilagodbu dotine

podre!ene kulture u okruenju u kojem je stalna odrivost te kulture upitna- resursi otpora moraju se nalaziti u izvoru smjetenom izvan te dominirajue kulture

19


14/14

*tpor kroz rituale+

- stajalite iznijeto ovisi o bipolarnoj konstrukciji podruja moi u kojemu se hegemonijavladajue klase utiskuje u kulturu radnike klase" ograniavajui je na suenu seru utjecajakoja je deenzivna i reaktivna- kultura radnike klase je inherentno odupirua

- kultura radnike klase suprotstavljena je kulturi vladajue klase i nastoji ograniiti njezineprepade- radnika kultura djeluje iz prostora ukorijenjenog u uvjetima ivota radnike klase" a koji senalazi izvan kulture vladajue klase i suprotstavljen joj je- pojava supkulture muke radnike omladine (tedibojs) u poslijeratnom razdoblju u ?= 0

prodiranje poslijeratnih potroakih ideologija kojima se radnika klasa odupire- prikaz supkulture radnike klase kao deanzivnih kulturnih ormacija

Tony Bennett_Kultura Znanost Reformatora

Documents

Transcript of Tony Bennett_Kultura Znanost Reformatora