opis programa

1

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr • E: [email protected]

!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta

red. prof. Ksenija Mogin red.prof. Marijan Pongrac doc. Anton Vrlić doc. Igor Eškinja doc. Damir Stojnić

Naziv predmeta Slikarstvo A

Studijski program Diplomski studij likovne pedagogije

Status predmeta Izborni predmeti Grupa 1

Godina 1. godina, I. semestar Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P V(MN) S) 0 + 5 + 0

!!

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Sabiranje stečenih znanja i vještina sa dodiplomskog studija u mediju slikarskog izraza. Sumiranje i sposobnost primjene stečenih iskustava.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Sposobnost uobličenja i ostvarenja vlastitih likovnih zamisli, ideja, projekata.

1.4. Sadržaj predmeta

Kreativno- istraživački rad u kontekstu slikarskog izraza; proširenog ili u kombinaciji sa drugim medijima. Moguće rješavanje slikarske kompozicije vezane uz arhitekturu (interijer-eksterijer). Sadržaj se bazira na osobnim sklonostima, nadarenosti i dogovoru sa mentorom u okviru tema i sadržaja diplomskog rada kao složenoog procesa osmišljavanja i realizacije. Otvorenost istraživačkom i eksperimentalnom unutar sadržajnog, medijskog i tehnički provedbenog.

1.5. Vrste izvođenja nastave

x predavanja seminari i radionice

x vježbe obrazovanje na daljinu

x terenska nastava

x samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij x mentorski rad

ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama na slikarskim stalcima i stolovima. Specifičnost kolegija upućuje mentora na individualne konzultacije vezane za svaki pojedini uradak. Kolegij se organizira u

2



obliku klasične i konzultativne nastave.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad 1

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej 1 Istraživanje 1

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja 1 Referat 1 Praktični rad 1

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Praćenje i ocjenjivanje rada studenata putem bodovnog postotnog sistema evidencije rada.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Perasović, M., Slikarski rječnik, Narodno Sveučilište, Split, 1994. Kraigher-Hozo, Metka, Slikarstvo – metode slikanja I materijali, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Klee, Paul, Zapisi o umjetnosti, Esotherija, Beograd, 1998.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Arnheim, Rudolf, Umjetnost I vizualno opažanje, Beogra, 1985. Rus, Zdenko, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, Logos, Split, 1985.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Kontinuirano prac ́enje rada studenata. !

1 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.



!!!

!OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta Doc. Lara Badurina

Naziv predmeta Scenografija A




ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P+V+S) 0 + 5 + 0

!!


Cilj je ovoga kolegija pružiti studentu potrebna znanja za ostvarivanje samostalnog rada unutar Scenografije za kazališni ili filmski rad.



Sposobnost primijenjenog znanja u samostalanom radu na samostalno osmišljenim projektima.

1.4. Sadržaj predmeta 1.Realizacija samostalnog scenografskog projekta 1.1.analiza i planiranje procesa: razvijanje sposobnosti planiranja etapne elaboracije svih razina dramskog predloška u scenski proctor odgovarajućega vizualnog indentiteta te njegova integracija u cjelovito scensko djelo. 1.2.priprema tehničke dokumentacije, -osvještavanje umjetničkog potencijala u procesu nastajanja projekta 2. Analiza i praćenje suvremene scenske produkcije, te analiza suvremenih pojava


x predavanja seminari i radionice x vježbe x obrazovanje na daljinu x terenska nastava

x samostalni zadaci x multimedija i mreža laboratorij X mentorski rad ostalo _______________

1.6. Komentari Nastava se izvodi u obliku predavanja i mentorskog rada te vježbi koje su zbog specifičnosti materije vezane za konkretni prostor kazališne zgrade ili druge prostore izvan matične institucije.

1.7. Obveze studenata Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i mentorskog rada te vježbi koje su zbog specifičnosti materije vezane za konkretni prostor kazališne zgrade.



Očekuje se samostalni rad ili asistentura na projektima, u dogovoru sa kazališnim institucijama unutar regije.

1.8. Praćenje1 rada studenata 9 Pohađanje nastave 0,50 Aktivnost u nastavi 0,50 Seminarski rad 1 Eksperimentalni

rad 0,50

Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje 1

Projekt 2,50 Kontinuirana provjera znanja 0,50 Referat Praktični rad 1,50

Portfolio 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija vježbi prema programu te usmeni ispit. Kolegij se organizira u obliku konzultativno-istraživačke nastave. Mentor procjenjuje i prihvaća radove izrađene tijekom semestra unutar matične institucije i praktičnih vježbi ostvarenih izvan institucijskim djelovanjem te će to zajedno s procjenom znanja iskazanom na usmenom ispitu rezultirati konačnom ocjenom iz ovoga kolegija.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Hans-Thies Lehman, Postdramsko kazalište, Zagreb, CDU-2004. Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, Zagreb, izd. Antibarbarus , Zagreb, 2004. Suvremena drama i kazalište u Hrvatskoj, Izdavački centar Rijeka, 1987. Stručna publikacija: npr.Frakcija…

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Gašparović, Darko, Pismo i scena: dramaturški analekti, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982. Dubrović Ervin, Scena i kostim, Muzej grada Rijeke,Rijeka 1998.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema, …).Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba javnosti ).Kontinuirano pračenje rada studenata !




!! !

! Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta student sam odabire mentora

Naziv predmeta Priprema izrade diplomskog rada


Status predmeta OBVEZNI


ECTS koeficijent opterećenja studenata 7 Broj sati (P+V(MN)+S) 0+0+0

!1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Određenje i razrada završnog diplomskog rada kao vizualno-likovne smislene logički strukturirane cjeline. Priprema projekta, odabir mentora i konkretiziranje teme.


Nema preduvjeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Sposobnost uobličenja i ostvarenja vlastitih likovnih zamisli, ideja, projekata. Sposobnost planiranja, razrade i osobne interpretacije određenog likovnog produkta. Sposobnost složenijeg strukturiranja i artikulacije vlastitog programa diplomskog rada kao cjelovite produkcije. Sposobnost osmišljavanja i izvedbe složenijih likovno-prostornih uradaka raznih vrsta i namjena.


Generiranje sveukupnog procesa ostvarenja diplomskog rada.

U korelaciji i korespodenciji sa mentorima kojeg sami izabiru prema karakteru projekta, po fazama rada stručno se izvodi, ostvaruje diplomski rad. Planiranje, razrada, strukturiranje idejno sadržajnog, tematskog, utilitarnog, tehničko-prostorno provedbenog.

Ovisno o vrsti, tipu rada, tehnici i veličinama, rad se izvodi u mogućem, određenom prostoru uz stručnu i tehničku podršku i vodstvo mentora.


X predavanja X seminari i radionice vježbe

obrazovanje na daljinu X terenska nastava

X samostalni zadaci


laboratorij X mentorski rad X ostalo _______________

1.6. Komentari Specifičnosti kolegija upućuju na oblik klasične i konzultativno-istraživačke nastave.




Osim usmenog ispita dužni su tijekom semestra napisati i tekstualnu interpretaciju kao obrazloženje svoga projekta.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad 1

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad 2



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Perasović, M., Slikarski rječnik, Narodno Sveučilište, Split, 1994. Kraigher-Hozo, Metka, Slikarstvo – metode slikanja I materijali, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Klee, Paul, Zapisi o umjetnosti, Esotherija, Beograd, 1998.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Arnheim, Rudolf, Umjetnost I vizualno opažanje, Beogra, 1985. Rus, Zdenko, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, Logos, Split, 1985.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Kontinuirano prac ́enje rada studenata.


1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta doc. Nenad Roban

Naziv predmeta Oblikovanje nakita A




ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati P V(MN) S 0 + 5 + 0

!!


Upoznati studente sa poviješću i suvremenim kretanjima na području umjetničkog oblikovanja nakita. U tom kontekstu objasniti njegovu društvenu ulogu i povezanost suvremene umjetnosti i nakita. Proširiti svijest o povezanosti prostora, tijela i predmeta. Razviti vještinu korištenja različitih alata i materijala.



Povijest dizajniranih predmeta, nakita i njihova društvena uloga. Povezanost prostora, tijela i predmeta. Vještina korištenja različitih alata i materijala


Studenti stječu znanje o osnovama oblikovanja nakita, teoriji, sredstvima, procesu rješavanja problema, kreiranju ideje, prezentaciji, realizaciji i eksploataciji proizvoda. Zatim se upoznaju s osnovnim specifičnostima raznih kategorija i područja oblikovanja nakita. Studenti analiziraju, istražuju i rješavaju međusobnu povezanost i usklađenost funkcije, oblika, sadržaja i konteksta, svladavaju proces projektiranja do izrade jednostavnih i složenijih proizvoda. Samostalno ili u manjim grupama rješavaju isti zadatak primjenjujući iskustva projektiranja, modeliranja, slikanja i crtanja te u diskusijama međusobno izmjenjuju iskustva.



x vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

x samostalni zadaci



ostalo ___________________

1.6. Komentari


2



Redovito pohađanje nastave, izvršavanje programskih zadataka, aktivno sudjelovanje na projektima za vrijeme nastave.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej

Istraživanje 1

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja 1 Referat

Praktični rad 2

Portfolio


Praćenjem angažmana studenata tijekom nastave i prezentacijom rezultata na kraju godine donosi se odluka o završnoj ocjeni.


Clare Philips: Jewelry from Antiquity to the Present, Peter Dormer & Ralph Turner: The new jewelry, Jivan Astfalck, Caroline Broadhead, Paul Derrez: New directions in jewellery, Lin Cheung, Beccy Clarke: New directions in jewellery II, Julia Manheim: Sustainable jewellery


Peter Dormer: The meaning of modern design, Guy Julier: 20th century design, Deyan Sudjic: The language of things, Brower/Mallroy/Ohlman:Experimental eco design, Paula Antonelli: Design and the elastic mind



!


1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta izv.prof. dr.sc. Jasminka Zloković

Naziv predmeta Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja




ECTS koeficijent opterećenja studenata 4,5 Broj sati (P V S) 2+0+1

!!


Cilj je predmeta upoznati studente sa teorijama, pristupima i suvremenim modelima prevencije asocijalnih ponašanja.. Osposobiti za identificiranje pedagoških problema djece i uvažavanje teorijske i praktične utemeljenosti programa. Upoznati temeljne faze izrade, izvedbe i evaluacije programa. Osposobiti za kompetentnu primjenu i kritičku prosudbu prevencijskih programa u različitim odgojno-obrazovnim sredinama. Shvatiti kompleksnu ulogu škole i obitelji u prevenciji rizičnih ponašanja. Osposobiti za inoviranje i primjenu suvremenih odgojno-obrazovnih strategija u prevenciji rizičnih ponašanja. Prepoznati važnost i ulogu interdisciplinarnog i ekološkog pristupa prevenciji.


Program kolegija korespondira sadržajima sličnih kolegija na studiju psihologije, filozofije i sociologije. Preduvjet za izbor kolegija Obitelj i prevencija asocijalnih ponašanja su savladani sadržaji iz Osnova obiteljske i predškolske pedagogije, Pedagogije suvremene obitelji, Obitelji i djeca u riziku i Odnosi u obitelji. Kolegij je u korelaciji sa kolegijima i spoznajama iz pedagogijskih disciplina - školske i predškolske pedagogije, metodike odgojno-obrazovnog rada, andragogije i psihologije (razvojne i edukacijske).


2. Usvajanje temeljnih pojmova i definiranje različitih oblika rizičnih i asocijalnih ponašanja djece i mladih 3. Identificirati i objasniti temeljne teorije, pristupe i suvremene modele prevencije asocijalnih ponašanja. 4. Identificirati, razumjeti i procijeniti stanje i potrebe djece 5. Kritički analizirati različite aktualne pedagoške probleme djece 6. Primijeniti stečena znanja i vještine u prevenciji asocijalnih ponašanja. 7. Samostalno i kritički izvršiti prosudbu odgojno-obrazovnih prevencijskih programa i procijeniti potrebe djece 8. Prepoznati teorijsku podlogu programa 9. Implementirati u praksi nove teorijske spoznaje i vještine u inoviranju i podizanju razine kvalitete primarnih prevencijskih programa u različitim odgojnim sredinama. 10. Pravilno uspostavljati poticajnu i kvalitetnu suradnju s djecom i roditeljima. 11. Organizirati i planirati interdisciplinarnu suradnju.


Pojam i oblici asocijalnih ponašanja. Teorije nastanka asocijalnih ponašanja. Aktualni pedagoški problemi: djeca konzumenti alkohola i droga; napuštanje i bježanje iz škole; školski neuspjeh; delinkventno ponašanje; nasilje u obitelji i školi; rizični životni stilovi i dr. Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije. Suvremeni modeli prevencije (odgojnoobrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.). Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna

2



prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Školski preventivni programi. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa. Odgojne strategije u primarnoj prevenciji. Vršnjački preventivni programi. Obitelj i preventivni programi. Masmediji. Socijalna okolina. Evaluacija programa. Metode znanstvenih istraživanja i razvijanja preventivnih programa. Uspostavljanje mreže prevencije. Konstruktivističko-humanistički pristup problemima djece i obitelji.


x predavanja x seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

x samostalni zadaci


laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari


Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti set vježbi i seminarski rad, kojim dokazuje poznavanje teorija, osnovnih vještina i temeljnu pripremljenost za rad i razvijanje pedagoške prakse. Aktivnost u nastavi i kvaliteta izvršenih obaveza vrednovati će se u završnoj ocjeni. Pripremu za raspravu o najmanje dvije teme student potkrjepljuje kraćom pismenom pripremom te prikupljenim materijalima. Na kraju odslušanih nastavnih sadržaja i izvršenih obveza student polože pismeni i usmeni ispit.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Portfolio


Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).

Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljim- Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli. Poglavlja u knjigama: Bašić,J. Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004). Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja;pristupi i pojmovna određenj. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (odabrana poglavlja) Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) Ilišin, V, Radin, F. (2007). Mladi problem ili resurs. Zagreb: Institut za društvena istraživanja (odabrana poglavlja) Članci i mrežni i drugi izvori: Mušanović, M, Barbir, J. (2001), Modularni program prevencije zlouporabe droga. http://oip.pefri.hr/prevencija/ (str.1- 15) Zloković, J. (2000), Primjena različitih modela discipline u nastavnoj praksi. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br. 3, (141), Zagreb, str. 340-346. Zloković, J., Bilen-Nenadić, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Ljubljana: Časopis Iskanja. Str.15-22. 1 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

3



Zloković, J., Dečman-Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti. Odgovornost obitelji, škole i društva. Zagreb: HPKZ (17-90/ ili do 114) Zloković, J. (2005), Nasilje među djecom. Zagreb: Pedagogijska istraživanja, br. 2. (str.8) XXX (2002), Nacionalna strategija za djecu i mlade. Zagreb: Državni zavod za zaštiti obitelji, materinstva i mladeži. (str. 4-35) XXX Mrežni izvori. www.


Halmi, A. (1996), Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Zagreb: A. G. Matoš, Delhi. Leburić, A., Tomić-Koludrović, I. (2001), Skeptična generacija, Životni stilovi mladih u Hrvatskoj. Zagreb: AGM. Munro, E. (2002), Effective Child Protection.London: Sage Publications Ltd. (str. 8-28; 142-171) Mušanović, M. (1994), Teoretične osnove kurikuluma polikulturne škole. Pedagoška obzorja, br. 2, str. 52-58. Mušanović, M. (1997), Metode izrade curriculuma inovativne škole. U: Kongres pedagoških delavcev Slovenije – Programska prenova naše osnovne in srednje šole. Portorož: Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije, Zloković, J., Bilić, V., (2004), Fenomen maltretiranja djece - Oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Naklada Ljevak, d.o.o. (str.125-159) Zloković, J. (2001), Pedagoški aspekti rada učitelja sa zapuštenom djecom. Neobjavljeni doktorski rad, obranjen 17.05.2001 na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zloković, J. (2004), Students Perception of a Safe and Humane School and Family. XIV World Congreso Mundial de Ciencias da la Education «Educadores para una nueva cultura» 10-14. maja, 2004, Chile, Santiago de Chile: Chatolica University. Priopćenje na međunarodnom znanstvenom skupu (str. 7) Vrcelj, S. (2000), (Ne)mogućnost djelovanja škole na razvoj(nost) učenika. U: Didaktičkni in metodični vidiki nadaljnjega razvoja izobraževanja, br.1, str. 111-115. Čiček, K. (1996), Mjesto i uloga škole u preventivnom radu s adolescentima i njihovim roditeljima. Zagreb: Napredak, br. 3. (str.7) XXX (2003), Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003 do 2005 godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.



Postavljene obaveze i njihov opseg omogućuju ispunjenje zahtijeva za kontinuiranim praćenjem kvalitete i uspješnosti studenata u različitim aspektima napredovanja s obzirom na nastavni predmet Pedagoško obrazovanje roditelja.. Za praćenje aktivnosti i uspješnosti student izraditi će se instrument. Rad nastavnika od strane studenata vrednovati će se tijekom i na kraju semestra. Za potrebe spomenute evaluacije nastavnik će uz postojeće obrasce izraditi i odgovarajući evaluacijski obrazac koji će se primijeniti tijekom semestra. Na ovaj način studentima će biti omogućeno da prije završetka semestra iznesu svoje prijedloge i primjedbe što će poslužiti nastavniku za učinkovitijim zadovoljavanjem potreba i interesa studenata, te da se tijekom semestra evaluira ispunjenost nastavnih ciljeva, predloženih nastavnih metoda i oblika rada i sadržaja nastavnog predmeta. Kontinuirano će se provoditi kraće provjere razumijevanja nastave, sadržaja kao i zadaća koje se od studenata u nastavnom kolegiju očekuju. !

1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta doc. mr. art. Tomislav Brajnović

Naziv predmeta Novi mediji A





!!


Stvoriti uvjete za kreativni rad i istraživanje u području audiovizualnih i novih medija kako bi studenti/ce mogli raditi s brzo promjenjivim tehnologijama i koristiti ih u umjetničkom kontekstu.


Položen ispit iz Novi mediji A i novi mediji B

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Kolegij se najizravnije nastavlja na kolegij Novi mediji I i II te kolegije Fotografija, Multimedijski sustavi, Internet i web design, računalna grafika. Kolegij razvija kreativno likovno promišljanje o eksperimentu i upotrebi novih medija u umjetnosti.

1.4. Sadržaj predmeta Studenti rade na kompleksnom medijskom djelu od početne ideje, razrade, scenarija, produkcije i postprodukcije uz mentorstvo nastavnika.


X predavanja seminari i radionice


x samostalni zadaci



___________________

1.6. Komentari


Kontinuirani rad na djelu i njegovo dovršenje prema programu i u dogovoru s mentorom.

1.8. Praćenje1 rada studenata


2



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Portfolio


Ocjena se izvodi na kraju godine na temelju pregleda radova i napisanih eseja-analiza izrađenih tijekom godine te redovitom pohađanju nastave. Nastava se organizira u obliku predavanja, radionica i konzultativno-istraživačke nastave.


Tribe/Jana, 2006., New Media Art, Taschen Saša Vojković, 2008., Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija, HFZ Slavoj Žižek, 2008., Pervertitov vodič kroz film, Antibarbarus Jean-Luc Godard, 2008., Kako snimiti dobar film, Mathias Flacius Vizualni kolegij-zbornik/reader, 2008., multimedijalni institut Ante Peterlić, 1982., Osnove teorije filma Zagreb: Filmoteka 16 Hrvoje Turković, 1994. i 2000., Teorija filma, Meandar Gilles Deleuze, 1986., Film 1, Slika-pokret, Udruga Bijeli val, 2010 Žarko Paić, 2007., Vizualne komunikacije-Uvod, CVS_centar za vizualne studije Boris Groys, 2006., Učiniti stvari vidljivima-Strategije suv. umj., MSU/Zg Arthur Danto, 2007., Nasilje nad ljepotom, MSU/Zg




!

1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta izv. prof. Zdravko Milić

Naziv predmeta Mozaik A





!!


Napredno razvijanje kao rad na većem projektu namijenjenom javnom prostoru uz Korištenje dosadašnjeg iskustva i njegovu primjenu u ambijentu po individualnom nacrtu.



Razvijanje sposobnosti rada na mozaiku kao samostalne likovne discipline.


Upoznavanje studenata s primjenom tehnike mozaika u prostoru. Grupne diskusije o pojedinačnim projektima, zatim proučavanje specifične tehnologije s izvedbenim projektom, odlazak na teren. Potpuno produbljivanje, usmjerenje sa zadatkom, ovisno o načinu rada i izvođenju toga zadatka, u mozaiku do finalizacije (skice, odabir skice, precizan crtež, prijenos crteža na karton 1:1, kopiranje crteža s kartona na podlogu i konačna realizacija u tehnici mozaika).




x samostalni zadaci



ostalo ___________________

1.6. Komentari


Nazočnost na nastavi. Bilješke, skice i projekti (praćenje i čitanje literature) i stjecanje Praktičkog iskustva (rad na autorskom projektu finalnoga djela). Analiza vlastitoga izražavanja. Suradnja s konzervatorskim i restauratorskim radionicama mozaika te suradnja s arhitektima i dizajnerima, primjena u interijerima i

2



sakralnim objektima.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje 1

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad 3

Portfolio


Na kraju semestra studenti polažu usmeni ispit uz obavezno priložen dosadašnji stupanj razvoja mozaika po izabranom individualnom projektu.


Garčević, Milun, Mozaik, ALU, Zagreb, 2009. Giusti, Annamaria, Raddi Delle Ruote, Giancarlo, Da Roma a Firenze: vicende e restauro di un mosaico altomedievale. In: “OPD restauro”, 1996.


Giusti, Annamaria, Frizzi, Pier, Raddi, Giancarlo, Interventi passati e recenti sul mosaico della chiesa di San Frediiano a Luca. In “OPD restauro”, 1990. Fiori, Cesare, Roncuzzi, Fiorentini, Mosaico e restauro musivo, C.N.R.-Instituto di Ricerche Tecnologiche per la Ceramica.



Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične Revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literatura, oprema…). Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba javnosti). !


1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta doc. mr.art Letricija Linardić

Naziv predmeta Metodika likovne kulture


Status predmeta Obvezni predmet


ECTS koeficijent opterećenja studenata 4 / 2 Broj sati (P V S) 2+0+2 / 1+0+1

!!


Upoznavanje sa zakonitostima metodike likovne kulture kroz teoriju i seminare. Osposobljavanje studenta za samostalni rad te istraživački i kreativni pristup. Razvijanje interesa i potreba za permanentnim usavršavanjem. Razvijanje likovne osjetljivosti i vizualnog mišljenja, formiranje aktivnog odnosa prema vrijednostima u likovnoj umjetnosti. Studente se upoznaje sa suvremenim pristupom likovoj problematici u odgoju i obrazovanju učenika u osnovnim školama. Ovaj kolegij pruža mogućnost povezivanja stečenih znanja iz preddiplomskog studija i tvori važan dio u obrazovanju budućeg nastavnika likovne kulture.


Redovito upisan Diplomski studij Likovne pedagogije

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet - pravilna interpretacija pojmova metodile likovne kulture - pravilno rabiti likovni jezik kroz likovno izražavanje u raznim likovnim područjima - prepoznavanje uzrasta prema crtežu – razvoj dječjeg stvaralaštva - primijeniti specifičnosti raznih likovnih tehnika, priborora i materijala u likovnim područjima: crtanje, slikanje,

kiparstvo, grafika i dizajn - samostalno izraditi seminarski rad


Predavanja: III. semestar Metodika kao znanost. Psiholgija ličnosti – kognitivni i konativni faktori. Tipovi djece s obzirom na likovni izraz. Periodizacija uzrasta – stadij i faze dječjeg crteža. Likovni elementi u dječjem likovnom izrazu. Motivi kao poticaj za likovni izražaj s obzirom na likovni jezik. Priprava za izvođenje nastave likovne kulture. Ocjenjivanje i vrednovanje rada. Elementi nastave likovne kulture. Artikulacija sata. Ometanje stvaralaštva. Nadarenost. Metode rada. Korelacija s ostalim odgojno obrazovnim područjima. Slobodne aktivnosti. Opterećenje nastavnika. Izložbe dječajih radova. Godišnje programiranje. Razrada nastavne cjeline. Pripremanje za nastavnu jedinicu i organizacija sata. Tipovi sata. Predavanja: IV. semestar Korištenje suvremenih i klasičnih didaktičkih pomagala. Razvoj likovnog izražavanja. Razvijanje likovne kreativnost. Pristup likovnom djelu i likovnom jeziku. Motiv kao poticaj za likovni izraz. Analiza umjetničkog djela kroz pet aspekata:

2



epoha, umjetnik, motiv, likovni jezik i tehnika. Umjetnost kao odraz života. Pristup likovnom djelu u dječjem izričaju. Istraživanje u metodici likovne kulture. Estetski odgoj i principi. Posjeti i promatranje umjetničkih djela u glerijama, muzejima, ekskurzijama. Izrada projekata i projektne dokumentacije. Očuvanje ekološke i kulturne baštine. Analiza primjera iz prakse. Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Alternativni oblici rada. Radionički način rada. Seminari: III. semestar Seminarski rad je samostalan rad studenta. U ovom semestru seminarski rad se odnosi na artikulaciju sata, tip sata, metode rada, likovni motiv tehnika, korištenje likovnih priloga te korelacija s drugim predmetima. Seminari: IV. semestar Samostalan rad studenta. Obađivanje teme, motiva ili tehnike iz povijesti umjetnosti, problematiziranje i razrada, likovne reprodukcije, priprava za rad s učenicima, popis korištene literature.


x predavanja x seminari i radionice x vježbe

obrazovanje na daljinu terenska nastava

x samostalni zadaci



___________________

1.6. Komentari


Studenti moraju aktivno sudjelovati u svim nastavnim oblicima rada. - nazočnost na predavanjima i seminarima te aktivno sudjelovanje u nastavi - dolaziti pripremljen na nastavu i seminare - izrada seminara prema programu - ispit


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Portfolio


Nastavnik procjenjuje i prati aktivnost studenta tijekom cijelog semestra, ocjenjuje seminarske radove i vježbe, i sa završnim ispitom donosi konačnu ocjenu.


Belamarić, Dobrila: Dijete i oblik. Školska knjiga, Zagreb 1986. Grgurić, N. Jakubin, M: Vizualno likovni odgoj i obrazovanje. Eduka, Zagreb 1996. Jakubin, Marijan: Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Školska knjiga, Zagreb 1998. Grupa autora: Dijete i kreativnost. Globus, Zagreb 1987. 1 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

3



Herceg, L., Rončević, A. i Karlavaris, B. (2010). Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi Karlavaris, Bogomil: Metodika likovnog odgoja I. Hofbauer, Rijeka 1991. Karlavaris, Bogomil: Metodika likovnog odgoja II. Hofbauer, Rijeka 1991. Tanay, Emil Robert: Likovna kultura u nižim razredima osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb 1987. Tanay, Kučina: Tehnika likovnog izražavanja od olovke do kompjutera. Školska knjiga, Zagreb 1995. MZOŠ: Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb Nastavni Plan i program za srednju školu: strukovni programi, gimnazije i umjetnički programi Ustav RH, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o

stručno-pedagoškom nadzoru, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrjednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2011./2012., Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Konvencija o pravima djeteta,


Grčko, Slavko: Grafički postupci u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb 1978. Ivančević, Radovan: Likovni govor: Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Školska knjiga, Zagreb 1997. Peić, Matko: Pristup likovnom djelu. Školska knjiga, Zagreb (više izdanja) Ružić, Branko: Djeca crtaju. Školska knjiga, Zagreb 1959.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Javno prezentiranje studentrskih radova (prosudba javnosti). Kontinuirano praćenje rada studenata. !

1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta doc. mr.art Letricija Linardić

Naziv predmeta Metodička školska praksa


Status predmeta Obvezni predmet


ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 / 4 Broj sati (P V S) 0+2+0 / 0+4+0

!!


Ovaj kolegij pruža mogućnost povezivanja stečenih znanja iz preddiplomskog studija i tvori važan dio u obrazovanju budućeg nastavnika likovne kulture. Osposobljavanje studenta za samostalni rad sa učenicima u školi. Razvijanje likovne osjetljivosti i vizualnog mišljenja u neposrednom radu s učenicima. Senzibilizacija na odgojne i organizacijske probleme nastave likovne kulture.


Redovito upisan Diplomski studij Likovne pedagogije


- pravilna artikulacija nastavnog sata - pravilna interpretacija pojmova metodile likovne kulture u neposrednom radu s učenicima - pravilno rabiti likovni jezik kroz likovno izražavanje u raznim likovnim područjima: crtanje, slikanje,

kiparstvo, grafika i dizajn samostalno vođenje dnevnika


Program se realizira kroz simulacije predavanja, programiranja i kroz vježbe u osnovnoj školi u za to predviđenim vježbaonicama. Time se educira, senzibilizira i osposobljavaju studenti za likovnu problematiku vezanu za nastavu u školi. Vježbe: III. semestar Mikro i makro programiranje. Senzibilizacija studenta na dječji likovni rad. Analiziranje dječjeg likovnog rada. Simulacija nastavnog sata. Izrada pripreme za nastavni sat. Analiza dječjeg likovnog uratka Studenti se osposobljavaju za samostalnu analizu dječjeg likovnog uratka. Na nastavu donose dječje likovne uratke. Izvoditelj nastavnog predmeta zajedno sa studentima određuje koji će radovi biti analizirani te u kojem vremenskom roku, kao i datum predaje analiza. Pri tome valja poštivati osnovne kriterije analize. Studenti dostavljaju izvoditelju kolegija računalni ispis analize, koje ostaju u vlasništvu nositelja kolegija. U trenutku pozitivno ocjenjene analize – kategorijom zadovoljio, student stječe 10% udjela u ocjeni.

2



Programiranje nastavnih aktivnosti Studenti se osposobljavaju za samostalno programiranje nastavnih sadržaja i izradu izvedbenog nastavnog programa. Izvoditelj nastavnog predmeta zajedno sa studentima određuje radne grupe, razrede i polugodišta te se dogovara datum predaje programa. U polugodišnjem programu moraju se poštivati osnovni principi programiranja, koji će biti istaknuti na predavanju. Studenti dostavljaju izvoditelju kolegija ispis programa, koji ostaju u vlasništvu nositelja kolegija. U trenutku pozitivno ocjenjenog programa – kategorijom zadovoljio, kada su svi dogovoreni principi primjenjeni, student stječe 10% udjela u ocjeni. Simulacija nastavnoga sata Studenti se osposobljavaju za samostalno izvođenje nastavnoga sata. Izvoditelj nastavnoga programa zajedno sa studentima određuje naslov nastavne jedinice. Simulacija nastavnoga sata izvodi se u učionici, pred ostalim kolegama i nastavnikom. Pritom studenti uvažavaju raspored osnovnih etapa izvođenja nastavnoga sata te planiraju uvažavanje ostalih elemenata didaktičko-metodičkog polja. Vrjednovanje izvođenja simulacije nastavnoga sata izvode studenti i nastavnik zajedno. U trenutku pozitivno ocijenjene realizacije programa – kategorijom zadovoljio, student stječe 10% udjela u ocjeni. IV. semestar Promatranje u vježbaonicama u osnovnoj školi na satovima likovne kulture. Vođenje dnevnika koji sadrži: datum, razred, tema, tehnika, likovni problem, artikulacija sata. Slušanje oglednih predavanja nastavnika u vježbaonici. Odabir teme, razrada nastavne jedinice i održavanje ocjenskog predavanja.


predavanja x seminari i radionice x vježbe


x samostalni zadaci



___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Obveza studenata je redovitost prisustvovanja nastavi - nazočnost na nastavi u osnovnoj školi – vježbaonici za likovnu kulturu - vođenje dnevnika (datum, razred, tema, tehnika, likovni problem, artikulacija sata) - napisati pripravu za nastavnu jedinicu - samostalno održati nastavnu jedinicu - ispit

Studenti moraju aktivno sudjelovati u svim nastavnim oblicima rada.

1.1. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Portfolio


Nastavnik i mentor likovne kulture u školi procjenjuju i prate aktivnost studenta tijekom vježbi kroz


3



odslušana ogledna predavanja te ocjenjuju pismenu pripravu studenta i uspješnost nastavnog sata. Zbroj tih ocjena daje konačnu ocjenu.


1. Karlavaris, B. (1991). Metodika likovnog odgoja 2. Rijeka: Hofbauer 2. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb 3. Ostala pedagoška dokumentacija: Nastavni Plan i program za srednju školu: strukovni programi, gimnazije i umjetnički programi, Ustav RH, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrjednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2011./2012., Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Konvencija o pravima djeteta 4. Huzjak, M. (2008). Učimo gledati 5 – 8. Zagreb: Školska knjiga. Pronađite i ostale udžbenike

1.4. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Ivančević, R. (1997). Likovni govor. Zagreb: Profil. 2. Winner, E. (2005). Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje. Studenti, također, po slobodnom izboru odabiru 3 izvora.



Način praćenja kvalitete i uspješnosti nastavnog predmeta Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i učitelja, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa !



Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta Ante Vladislavić, red. prof.

Naziv predmeta Kostimografija i moda A





!!


Cilj kolegija je razvijanje općih i specifičnih kompetencija, tj. svladavanje teoretskih znanja iz povijesti tekstila i odijevanja; svladavanje i vježbanje znanja i vještina crtanja povijesnih kostima; svladavanje temeljnih znanja o oblikovanju kostima kako bi mogli kompetentno sudjelovati u stvaranju kazališne, filmske i televizijske kostimografije.


-

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti osim povijesti odijevanja i mode savladavaju vještine likovnog prikaza povijesnog kostima u različitim tehnikama. Seminarski radovi pomažu u vlastitom pristupu istraživanju povijesti kostima i kazališta.

1.4. Sadržaj predmeta Nastava je određena konkretnim projektima iz oblikovanja kostima za određene kazališne, filmske scenarije. Kreativni proces predviđa analizu, istraživanje, rad na scenariju kao i konkretna likovna rješenja. U pripreme je uključen odabir materijala, tehnička priprema projekta, rad sa glumcima i razrada kostima po ulogama i protagonistima. Nastava se izvodi u obliku mentorske individualne poduke. Projekt uključuje i razradu kostima kao univerzalnog sa vrijednostima individualne kreacije – kostim kao objekt, tjelesna instalacija ili kao dio autorskog umjetničkog projekta. Odjeću, kostim ili modni kostim tretira se kao kulturalnu i umjetničku činjenicu kojom se propituje relacija kostim – umjetnost.


X predavanja X seminari i radionice X vježbe


X samostalni zadaci



1.6. Komentari -

1.7. Obveze studenata Pohađanje nastave, realizacija programa, aktivno sudjelovanje u diskusijama vezanim uz program nastave, izrada portofolia, fotografiranje i dokumentiranje radova kao priprema za završni projekt i izložbu.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 1.0 Aktivnost u nastavi 1.0 Seminarski rad 1.0 Eksperimentalni

rad




Pismeni ispit

Usmeni ispit 1.0 Esej

Istraživanje 1.0

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1.0 Referat

Praktični rad 3.0

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Ocjenjivanje i vrednovanje rada vrši se u tijeku izvedbe programa prema izvedenim dijelima, dok se završna ocjena daje na temelju kvalitete realiziranih djela i portofolija. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Cvitan, M., Bartlett, Dj,. Vladislavić, A,: Moda, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Morris, Desmond: Govor tijela, Auguste Cesarec, Zagreb, 1985. Craik, Jennifer: The Face of Fashion, Routledge, London, 1993. Goldberg, Rose Lee: Performance Art, Thames and Hudson, London, 1979.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barthes, R. The Fashion System, University of California Press, 1990. Polhemus, Ted & Lynn Procter: Fashion & Anti-fashion: Anthropology of Clothing and Adornment, Thames & Hudson, 1978. Stern, Radu: Against Fashion, Massachusetts Institute of Art, 2004.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Na svakom predavanju provjerava se razvoj pojedinog studentskog projekta, analizom postignutih rezultata kao i traženjem eventualnih promjena, sve to metodama razgovora, anketa te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitima. !

1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta red.prof. dr.sc. Sofija Vrcelj

Naziv predmeta Komparativna pedagogija




ECTS koeficijent opterećenja studenata 4,5 Broj sati (P V S) 2+0+0

!!


Cilj kolegija je da studenti upoznaju različite školske sustave i različite pristupe u njihovu proučavanju; da studenti upoznaju globalne probleme odgoja i obrazovanja i tendencije razvoja pojedinih segmenata obrazovanja; da se studenti osposobe za primjenu spoznaja u različitim situacijama institucionalnog obrazovanja temeljem iskustva u vlastitoj i u drugim zemljama.



Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. poznavati strukturu i značaj obrazovnih sustava; 2. prepoznati promjenu školskih sustava u društvu te analizirati utjecaj društvenih procesa na razvoj školskih sustava; 3. prepoznati ulogu i značaj nastavnika u školskom sustavu i u pojedinim segmentima školskog sustava.

1.4. Sadržaj predmeta Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma Tipologije u komparativnim istraživanjima Strukturni elemeni obrazovnih i školskih sustava Razvijeni školski sustavi Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst)




x samostalni zadaci x multimedija i mreža


___________________

2



1.6. Komentari


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na predavanjima student ostvaruje 1.0 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Nositeljica kolegija će redovito voditi evidenciju o pohađanju nastave na kolegiju. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). Studenti su obvezni pridržavati se početka nastave uz pravo na pauze. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1 Referat

Praktični rad

Portfolio


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima na početku nastave iz kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan.

Ukoliko student/ica više puta kasni s predajom zadaće, uskratiti će im se potpis iz kolegija. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Vrcelj, S. (2005), U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Rijeka: Graftrade, Hrvatsko futurološko društvo. Savićević, D. (1984), Komparativno proučavanje vaspitanja i obrazovanja. Beograd: Prosveta. Vrgoč, H. (ur). (1993), Školstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ. Walford, G. (1992), Privatne škole – iskustvo u deset zemalja. Zagreb: Educa.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Školske novine Napredak Internet izvori (Eurydice i ostali)



3




!



!!!!

OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta red. prof. Žarko Violić izv.prof. Želimir Hladnik

Naziv predmeta KIPARSTVO A





!!


Naglašena originalnost vlastitoga izraza, sintetiziranje iskustva stečenih dosadašnjim radom. Produbljivanje praktičnih znanja o izradi skulpture primijenjene vanjskom prostoru. Istražuju se mogućnosti kombiniranja medija i primjene različitih likovnih rješenja. Cilj je da svaki student stekne sposobnosti razvijanja likovne kreativnosti pri radu u nastavi likovne umjetnosti u osnovnoškolskim i umjetničkim institucijama.

1.2. Uvjeti za upis predmeta nema 1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Osnovni elementi (vidi 1.1. Ciljevi predmeta i 1.4. Sadržaj predmeta, ustanovljeno prema horizontalnom i vertikalnom sustavu) koji se usvajaju na ovom kolegijiu korespondiraju velikom dijelu praktičnih, obveznih i izbornih kolegija koji se izvode u tekućem semestru akademske godine 2009 / 2010 i u narednim godinam studija. Suradnja s MMC OK, Festivalom Op.Art i ostalim kulturno-umjetničkim institucijama i manifestacijama (npr.Volim Beli – Otok Crec) Mogućnost suradnje s Laboratorijom okusa, mirisa, svjetla i zvuka. 1.4. Sadržaj predmeta Program je prilagođen potrebama nastave likovne umjetnosti u osnovnim školama i umjetničkim školama. Promišljanje skulpture kao plastike umjetničkih vrijednosti, kao sveobuhvatnog procesa, od ideje do ralizacije projekta. U to je uključeno istraživanje, primjena i kombinacija različitih materijala (prirodnih i umjetnih), metoda rada, prostora, okruženja, kako na oblikovnoj, tako i na idejnoj razini. Razvoj ideje uz slobodan izbor materijala i metoda rada, kao i mogućnost



kombiniranja medija. Primjena i kombinacija različitih materijala. Rad u specijaliziranim radionicama (na fakultetu, tvornici) ručnim i specijaliziranim alatom te upoznavanje tehnika rada obrade materijala unutar spcifičnosti vlastitoga izbora. Izučavanje skulpture u skladu i s mogućnostima materijala za potrebe vanjskog i unutarnjeg prostora kako privatnog tako i javnog. Posebno se istražuju specifičnosti kiparskih postupaka obrade metala i kamena. Pisana i usmena razrada specifičnog projekta i rada općenito (umjetnički statemant). Multidisciplinaran pristup stvaranju kiparskog djela. Eksperimentalni, istraživački kreativni rad u izabranom materijalu. Skulpture kao spoj umjetnost i sadašnjega vremena promišlja se i eksperimentom, u skladu s tehnologijom, naslanjajući se na kulturno-socijalne aspekte društva. Nastavak realizacije u odabranoj tehnici individualnoga rada kao završnoga diplomskog rada.




X samostalni zadaci X multimedija i mreža X laboratorij X mentorski rad

ostalo 1.6. Komentari /

1.7. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i redovito pohađanje radioničkih vježbi. Finaliziranje zadataka u dogovoru s profesorom i asistentom. Izrada i prezentacija tijekom semestra ostvarenih radova na završnoj izložbi klase. Istraživaćki rad na domaćim i dopunskim zadacima.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 1 Eksperimentalni

rad 0,5

Pismeni ispit x Usmeni ispit 0,5 Esej x Istraživanje 0,5

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja x Referat x Praktični rad 3

Portfolio X x x x


Specifičnost kolegija upućuje profesora unutar svakog sata u semestru na individualne i grupne konzultacije i vrednovanja vezane za svaki pojedini zadatak. Studenti izvode praktične vježbe i finalno izvode rad u izabranom materijalu. Ocjena se izvodi na kraju semestra na temelju pregleda radova izrađenih tijekom semestra i usmene prezentacije rada. Specifičnost kolegija upućuje na konzultativno-istraživačku nastavu.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Arnheim, R., Vizualno mišljenje, 1985. 2. Gamulin, G., Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Zagreb, Naprijed d.d., 1999. 3. Lucie-Smith, E., Umjetnost danas, Zagreb, 1978. 4. Damjenov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, 1991. 5. Percy, H.M., New Materials in Sculpture, A.T., London, 1990 6. Šuvaković, M., Pojmovnik moderne i postmoderne likovne umjetnosti i teorije poslije 1950. 7. Individualan izbor literature prema osobnom pristupu samog studenta uz konzultacije s profesorom koji je




nositelj kolegija i profesorima Gudac, Valušek i Miloš.




1. Arnheim, R., Moć ́centra, Beograd, 1998. 2. Claire, J., Razmišljanja o stanju umjetnosti, Europski glasnik, Zagreb, 1998. 3. Kemper, P., Postmoderna ili borba za budućnost, Zagreb, 1993. 4. Katalozi velikih svjetskih likovnih manifestacija (Venecija, Sao Paolo, Kassel) 5. Domaćí i strani likovni časopisi 6. Likovne monografije (izbor prema potrebama nastave)

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata


Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora.iodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Javno prezentiranje studentrskih radova (prosudba javnosti). Kontinuirano praćenje rada studenata.




3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta

red.prof. Maja Franković izv.prof. Jasna Šikanja doc. Muhamed Čavrk doc. Muhamed Čavrk

Naziv predmeta Grafika A

Studijski program Preddiplomski studij likovne pedagogije

Status predmeta zborni predmeti Grupa 1


ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P+V+S) 0+5 (MP)+0


Sintetiziranje iskustava stečenih dosadašnjim radom, istraživanjem u grafičkim i ostalim medijima te primjena teorijskih znanja. Osposobljavanje studenata za samostalnu umjetničku produkciju.


Preduvjeta za ovaj predmet nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanog kolegija i uspješno položenog ispita student/studentica će moći samostalno pokrenuti i voditi umjetničke projekte i izložbe te će biti potpuno spreman/spremna za umjetničko djelovanje u području umjetnosti grafičkog medija.


• produkcija integralnog projekta / serija grafika, grafička mapa, knjiga grafika, grafička instalacija, rad u drugim medijima sa velikim udjelom grafičkih aplikacija i sl.;

• analiza pojedinih koraka pri realizaciji projekta; • analiza različitih pristupa pri rješavanju umjetničkog problema: tehnološki vid, likovno-teorijski vid, estetski vid; • smještaj umjetničkog rada u kontekst povijesti umjetnosti, društveni kontekst, te širi filozofski kontekst; • dokumentiranje projekta u svim fazama realizacije; • prezentacija projekta.


predavanja x seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu

x terenska nastava

x samostalni zadaci



ostalo _______________



1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave. Izrada radova prema programu i izrada portfolia. Usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 0,5 Esej 1 Istraživanje

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat

Praktični rad 2

Portfolio 2,5


Rad studenta će se vrednovati tijekom nastave. Studenti koji ispune sve zadane obveze određene izvedbenim planom i koji su redovito pohađali nastavu mogu na kraju semestra pristupiti usmenom ispitu na kojem predaju portfolio kojim prezentiraju projekt.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Budući da je ovaj kolegij koncipiran tako da ga student gotovo samostalno oblikuje prema svojem interesu, tako je i izbor literature potpuno individualan. Preporučuje se literatura iz područja povijesti umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, filozofije, sociologije, ali i iz ostalih područja koje su u interesu pojedinoga studenta.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Budući da je ovaj kolegij koncipiran tako da ga student gotovo samostalno oblikuje prema svojem interesu, tako je i izbor literature potpuno individualan. Preporučuje se literatura iz područja povijesti umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, filozofije, sociologije, ali i iz ostalih područja koje su u interesu pojedinoga studenta.


4-6

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Kontinuirano praćenje rada studenata. Studentska anketa. Javno prezentiranje studentskih radova. !




!!!

Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta red.prof. Goran Štimac

Naziv predmeta EKSPERIMENTALNO CRTANJE A


Status predmeta Grupa 2 izborni predmet


ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P+V/MN+S) 0+5+0

!!


Kolegij pruža osnovu za razvijanje samostalnoga kreativnog pogleda koji predstavlja jednu od ključnih osi koja se, samostalno ili udruženo s drugim perspektivama, provlači kroz veći dio kolegija u studiju. Izravnu pak korelaciju ovaj kolegij uspostavlja s izbornim kolegijima Novi mediji, Računalna grafika, Scenografija, Unutarnje uređenje , Industrijski dizajn te nastojiotaknoti i ostvariti interakciju i višemedijalnost u samostalnim projektima studenata.


Mapa radova

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti u kreativnom procesu znaju uspješno samostalno primijeniti interdisciplinarni, istraživački, eksperimentalni način rada i mišljenja o suvremenom višemedijalnom vizualnom prostoru. Uspješno javno prezentiraju svoje osobne projekte.

1.4. Sadržaj predmeta Naglasak je na individualnim projektima koji se bave prostornim višedimenzionalnim temama. Razrađuju se eksperimentalni modeli o trodimenzionalnom crtežu kao polazište za osobni originalni likovni izričaj. Interdisciplinarne metode, upućuju studente na preplitanje različitih umjetničkih i znanstvenih disciplina. Unutar vlastitog projekta studenti studioznije razrađuju i promišljaju o zadatku te individualno uz pomoč mentora grade strukturu projekta. Rad i istraživanja se provode i izvan akademije u prostorima koji projekt zahtijeva. Koriste se materijali , tehnike, koji najbolje odgovaraju svakom pojedinom projektu. Surednja s umjetnicima , majstorima , te pojedinim stručnjacima iz privrede pomažu studentima da nađu neka posebna , originalna riješenja za svoje projekte.


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu

x terenska nastava

x samostalni zadaci


laboratorij X mentorski rad

ostalo _______________

1.6. Komentari


Aktivno sudjelovanje i redovito pohađanje nastave.



1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave x Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad x

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje x

Projekt x Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad x

Portfolio x


1. Pohađanje nastave Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta Vrednuje se (boduje) sudjelovanje u izradi praktičnih zadataka na vježbama. 2. Zadaci Tijekom kolegija studenti trebaju načiniti sve domače zadače 3. Završni ispit Na kraju kolegija studenti koji su skupili minimalno 40/70 bodova sudjelovanjem u nastavi i izradom zadataka pristupaju završnom ispitu. Student na završnom ispitu mora postići minimalno 15 bodova (50% uspjeh). Ocjena iz predmeta izvodi se na osnovu sljedećih elemenata: Bodovi 1. Sudjelovanje u nastavi 10 bodova 2. Domaći zadatak 30 bodova 3. Dopunski zadatak 30 bodova 4. Završni ispit 30 bodova Ukupno 100 bodova Ocjena: Donosi se na osnovu zbroja svih bodova prikupljenih tijekom izvođenja nastave prema sljedećoj skali: A – 80% - 100% (ekvivalent: izvrstan 5) B – 70% - 79% (ekvivalent: vrlo dobar 4) C – 60% - 69% (ekvivalent: dobar 3) D – 50% - 59% (ekvivalent: dovoljan 2) E – 40% - 49% (ekvivalent: dovoljan 2)

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) N. Goodman, Jezici umjetnosti. Pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb, 2002. Hocke, G. R., Svijet kao labirint, August Cesarec, Zagreb, 1991. Brian Greene,Tkivo svemira, prostor, vrijeme i zašto su stvari kakve jesu, Naklada Jesenski i Turk Zagreb 2006.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Dopunska literatura Panofsky, E. Meaning in the Visual Arts, New York, 1957. LEONARDO da Vinci ; Naslov : Traktat o slikarstvu / Leonardo da Vinči ; [prevela Vera Bakotić - Mijušković].




Johannes Itten, Umjetnost boje, Beograd 1973


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa.Transparentnost i fleksibilnost programa.Administrativna podrška i resursi (literature,oprema,…).Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba javnosti).Kontinuirano praćenje rada studenata !

1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta

red. prof. Ksenija Mogin red.prof. Marijan Pongrac doc. Anton Vrlić doc. Igor Eškinja doc. Damir Stojnić

Naziv predmeta Slikarstvo B



Godina 1. godina, II. semestar Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P V(MN) S) 0 + 5 + 0

!!

1. S 1.1. Ciljevi predmeta

Sabiranje stečenih znanja i vještina sa dodiplomskog studija u mediju slikarskog izraza. Sumiranje i sposobnost primjene stečenih iskustava.



Sposobnost uobličenja i ostvarenja vlastitih likovnih zamisli, ideja, projekata.


Kreativno- istraživački rad u kontekstu slikarskog izraza; proširenog ili u kombinaciji sa drugim medijima. Moguće rješavanje slikarske kompozicije vezane uz arhitekturu (interijer-eksterijer). Sadržaj se bazira na osobnim sklonostima, nadarenosti i dogovoru sa mentorom u okviru tema i sadržaja diplomskog rada kao složenoog procesa osmišljavanja i realizacije. Otvorenost istraživačkom i eksperimentalnom unutar sadržajnog, medijskog i tehnički provedbenog.




x samostalni zadaci



ostalo ___________________

1.6. Komentari

Specifičnosti kolegija upućuju na oblik klasične i konzultativno-istraživačke nastave.


Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama na slikarskim stalcima i stolovima. Specifičnost kolegija upućuje mentora na individualne konzultacije vezane za svaki pojedini uradak. Kolegij se organizira u

2



obliku klasične i konzultativne nastave.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni

rad 1

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej 1 Istraživanje 1

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja 1 Referat 1 Praktični rad 1

Portfolio




Perasović, M., Slikarski rječnik, Narodno Sveučilište, Split, 1994. Kraigher-Hozo, Metka, Slikarstvo – metode slikanja I materijali, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Klee, Paul, Zapisi o umjetnosti, Esotherija, Beograd, 1998.


Arnheim, Rudolf, Umjetnost I vizualno opažanje, Beogra, 1985. Rus, Zdenko, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, Logos, Split, 1985.



Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Kontinuirano prac ́enje rada studenata. !




!!!


Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta Doc. Lara Badurina

Naziv predmeta Scenografija B





!!


Cilj je ovoga kolegija pružiti studentu potrebna znanja za ostvarivanje samostalnog rada unutar Scenografije za kazališni ili filmski rad.



Sposobnost primijenjenog znanja u samostalanom radu na samostalno osmišljenim projektima.

1.4. Sadržaj predmeta 1.Realizacija samostalnog scenografskog projekta 1.1.analiza i planiranje procesa: razvijanje sposobnosti planiranja etapne elaboracije svih razina dramskog predloška u scenski proctor odgovarajućega vizualnog indentiteta te njegova integracija u cjelovito scensko djelo. 1.2.priprema tehničke dokumentacije, -osvještavanje umjetničkog potencijala u procesu nastajanja projekta 2. Analiza i praćenje suvremene scenske produkcije, te analiza suvremenih pojava


X predavanja X seminari i radionice X vježbe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava

X samostalni zadaci x multimedija i mreža laboratorij X mentorski rad ostalo _______________

1.6. Komentari Nastava se izvodi u obliku predavanja i mentorskog rada te vježbi koje su zbog specifičnosti materije vezane za konkretni prostor kazališne zgrade ili druge prostore izvan matične institucije.

1.7. Obveze studenata Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i mentorskog rada te vježbi koje su zbog specifičnosti materije vezane za konkretni prostor kazališne zgrade. Očekuje se samostalni rad na samostalno osmišljenim projektima, u dogovoru sa kazališnim institucijama ili drugih



neprofitnih udruga unutar regije.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 0,50 Aktivnost u nastavi 0,50 Seminarski rad 1 Eksperimentalni

rad 0,50

Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje 1

Projekt 2,50 Kontinuirana provjera znanja 0,50 Referat Praktični rad 1,50


Aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija vježbi prema programu te polaganje usmennog ispita. Kolegij se organizira u obliku konzultativno-istraživačke nastave. Mentor procjenjuje i prihvaća radove izrađene tijekom semestara te će to zajedno s procjenom znanja iskazanom na usmenom ispitu rezultirati konačnom ocjenom iz ovoga kolegija.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Hans-Thies Lehman, Postdramsko kazalište, Zagreb, CDU-2004. Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, Zagreb, izd. Antibarbarus , Zagreb, 2004. Erika Fisher-Lichte, Povijest drame, svezak 2, od romantizma do danas, naklada Disput, Zagreb, 2011

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Suvremena drama i kazalište u Hrvatskoj, Izdavački centar Rijeka, 1987. Stručna publikacija: npr.Frakcija, Kretanja…


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema, …).Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba javnosti ).Kontinuirano pračenje rada studenata !




!!!


Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta doc. Nenad Roban

Naziv predmeta Oblikovanje nakita B





!!


Obrazovati studente da likovno i tehnički oblikuju suvremeni nakit


odslušan kolegij Oblikovanje nakita A

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Potpuno razumijevanje svrhe i uporabe suvremenog nakita u 20. i 21. stoljeću. Osposobljenost za izradu nakita prema vlastitom projektu.

1.4. Sadržaj predmeta 16. Projekt nakita za određenu osobu, osobu koju student poznaje. Potrebno je u crtežu izvesti projekt nakita u kojem se ogleda osoba kojoj je nakit namijenjen. Glavne karakterne osobine te osobe trebaju biti predstavljene u apstraktnim formama i odgovarajućim materijalima. Koncept se temelji na načelu da takva vrsta nakita treba pomoći osobi koja je nosi kako bi se osjećala ugodno i u trenucima kada postoje poteškoće. Ta vrsta nakita nije skup bezimenih uravnoteženih formi već namjenski izabrane forme koje djeluju i u kojima se ta osoba prepoznaje. Potrebno je da svaki student argumentira svoj projekt, donese fotografije ili kratki video rad o osobi kojo je namijenjen nakit. Kod izlaganja nakita koristio bi se rad u vizualnom mediju pored nakita. 17.Studija u crtežu za projekt totalnog nakita- instalacije za tijelo. Projekt uključuje objašnjenje zamisli i prostora u kojem bi se realizirao. Moguća izvedba u svim zamislivim materijalima i medijima.


predavanja seminari i radionice

+ vježbe obrazovanje na daljinu

+ terenska nastava

+ samostalni zadaci


laboratorij + mentorski rad

ostalo _______________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave, realizacija programa, aktivno sudjelovanje u diskusijama vezanim uz program nastave, izrada portofolia, fotografiranje

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje 1


Praktični rad 2

Portfolio 2

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Ocjenjivanje i vrednovanje rada vrši se u tijeku izvedbe programa prema izvedenim dijelima, dok se završna ocjena daje na temelju kvalitete realiziranih djela i portofolija. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Claire Philips: Jewelry: From Antiquity to the Present Peter Dormer and Ralph Turner: The New Jewelry: Tredns and Tradition Jivan Istfalck & Pierre Derez: New directions in jewelry Becky Clarke: New directions in jewelry volume 2

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ralph Turner: Jewelry in Europe and America Contemporary Japanese jewellery



Na svakom predavanju provjerava se razvoj pojedinog studentskog projekta i analizira moguće promjene.

!


1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta doc. mr. art. Tomislav Brajnović

Naziv predmeta Novi mediji B




ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati P V(MN) S 0 +5 + 0

!!


Stvoriti uvjete za kreativni rad i istraživanje u području audiovizualnih i novih medija kako bi studenti/ce mogli raditi s brzo promjenjivim tehnologijama i koristiti ih u umjetničkom kontekstu.


Položen ispit iz Novi mediji A, novi mediji B i novi mediji C.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Kolegij se najizravnije nastavlja na kolegij Novi mediji I i II te kolegije Fotografija, Multimedijski sustavi, Internet i web design, računalna grafika. Kolegij razvija kreativno likovno promišljanje o eksperimentu i upotrebi novih medija u umjetnosti.

1.4. Sadržaj predmeta Studenti rade na kompleksnom medijskom djelu od početne ideje, razrade, scenarija, produkcije i postprodukcije uz mentorstvo nastavnika.


X predavanja seminari i radionice


x samostalni zadaci



___________________

1.6. Komentari


Kontinuirani rad na djelu i njegovo dovršenje prema programu i u dogovoru s mentorom.



2



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Portfolio


Ocjena se izvodi na kraju godine na temelju pregleda radova i napisanih eseja-analiza izrađenih tijekom godine te redovitom pohađanju nastave. Nastava se organizira u obliku predavanja, radionica i konzultativno-istraživačke nastave.


Tribe/Jana, 2006., New Media Art, Taschen Saša Vojković, 2008., Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija, HFZ Slavoj Žižek, 2008., Pervertitov vodič kroz film, Antibarbarus Jean-Luc Godard, 2008., Kako snimiti dobar film, Mathias Flacius Vizualni kolegij-zbornik/reader, 2008., multimedijalni institut Ante Peterlić, 1982., Osnove teorije filma Zagreb: Filmoteka 16 Hrvoje Turković, 1994. i 2000., Teorija filma, Meandar Gilles Deleuze, 1986., Film 1, Slika-pokret, Udruga Bijeli val, 2010 Žarko Paić, 2007., Vizualne komunikacije-Uvod, CVS_centar za vizualne studije Boris Groys, 2006., Učiniti stvari vidljivima-Strategije suv. umj., MSU/Zg Arthur Danto, 2007., Nasilje nad ljepotom, MSU/Zg




!

1



!!

!!Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta izv. prof. Zdravko Milić

Naziv predmeta Mozaik B





!!


Napredno razvijanje kao rad na većem projektu namijenjenom javnom prostoru uz Korištenje dosadašnjeg iskustva i njegovu primjenu u ambijentu po individualnom nacrtu.


Položen mozaik B


Razvijanje sposobnosti rada na mozaiku kao samostalne likovne discipline.


Upoznavanje studenata s primjenom tehnike mozaika u prostoru. Grupne diskusije o pojedinačnim projektima, zatim proučavanje specifične tehnologije s izvedbenim projektom, odlazak na teren. Potpuno produbljivanje, usmjerenje sa zadatkom, ovisno o načinu rada i izvođenju toga zadatka, u mozaiku do finalizacije (skice, odabir skice, precizan crtež, prijenos crteža na karton 1:1, kopiranje crteža s kartona na podlogu i konačna realizacija u tehnici mozaika).




x samostalni zadaci



ostalo ___________________

1.6. Komentari


Nazočnost na nastavi. Bilješke, skice i projekti (praćenje i čitanje literature) i stjecanje Praktičkog iskustva (rad na autorskom projektu finalnoga djela). Analiza vlastitoga izražavanja. Suradnja s konzervatorskim i restauratorskim radionicama mozaika te suradnja s arhitektima i dizajnerima, primjena u interijerima i

2



sakralnim objektima.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje 1

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad 3

Portfolio


Na kraju semestra studenti polažu usmeni ispit uz obavezno priložen dosadašnji stupanj razvoja mozaika po izabranom individualnom projektu.


Garčević, Milun, Mozaik, ALU, Zagreb, 2009. Giusti, Annamaria, Raddi Delle Ruote, Giancarlo, Da Roma a Firenze: vicende e restauro di un mosaico altomedievale. In: “OPD restauro”, 1996.


Giusti, Annamaria, Frizzi, Pier, Raddi, Giancarlo, Interventi passati e recenti sul mosaico della chiesa di San Frediiano a Luca. In “OPD restauro”, 1990. Fiori, Cesare, Roncuzzi, Fiorentini, Mosaico e restauro musivo, C.N.R.-Instituto di Ricerche Tecnologiche per la Ceramica.



Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične Revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literatura, oprema…). Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba javnosti). !




Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta Ante Vladislavić, red. prof.

Naziv predmeta Kostimografija i moda B





!!


Cilj kolegija je razvijanje općih i specifičnih kompetencija, tj. svladavanje teoretskih znanja iz povijesti tekstila i odijevanja; svladavanje i vježbanje znanja i vještina crtanja povijesnih kostima; svladavanje temeljnih znanja o oblikovanju kostima kako bi mogli kompetentno sudjelovati u stvaranju kazališne, filmske i televizijske kostimografije.


-

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti osim povijesti odijevanja i mode savladavaju vještine likovnog prikaza povijesnog kostima u različitim tehnikama. Seminarski radovi pomažu u vlastitom pristupu istraživanju povijesti kostima i kazališta.

1.4. Sadržaj predmeta Nastava je određena konkretnim projektima iz oblikovanja kostima za određene kazališne, filmske scenarije. Kreativni proces predviđa analizu, istraživanje, rad na scenariju kao i konkretna likovna rješenja. U pripreme je uključen odabir materijala, tehnička priprema projekta, rad sa glumcima i razrada kostima po ulogama i protagonistima. Nastava se izvodi u obliku mentorske individualne poduke. Projekt uključuje i razradu kostima kao univerzalnog sa vrijednostima individualne kreacije – kostim kao objekt, tjelesna instalacija ili kao dio autorskog umjetničkog projekta. Odjeću, kostim ili modni kostim tretira se kao kulturalnu i umjetničku činjenicu kojom se propituje relacija kostim – umjetnost. Rezultata je portfolio sa dokumentacijom i foto dokumentacijom gotovog rada. Završni rad je dokaz o samostalnom autorskom djelu, kao dijelu zadanog teksta ali i kao objekt po sebi.




X samostalni zadaci



1.6. Komentari -

1.7. Obveze studenata Pohađanje nastave, realizacija programa, aktivno sudjelovanje u diskusijama vezanim uz program nastave, izrada portofolia, fotografiranje i dokumjentiranje radova, kao pripreme završnog projekta i izložbe.



1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 1.0 Aktivnost u nastavi 1.0 Seminarski rad 1.0 Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1.0 Esej

Istraživanje 1.0

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1.0 Referat

Praktični rad 3.0

Portfolio


Ocjenjivanje i vrednovanje rada vrši se u tijeku izvedbe programa prema izvedenim dijelima, dok se završna ocjena daje na temelju kvalitete realiziranih djela i portofolija.


Cvitan, M., Bartlett, Dj,. Vladislavić, A,: Moda, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Morris, Desmond: Govor tijela, Auguste Cesarec, Zagreb, 1985. Craik, Jennifer: The Face of Fashion, Routledge, London, 1993. Goldberg, Rose Lee: Performance Art, Thames and Hudson, London, 1979

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barthes, Roland: Fashion System, University of California Press, 1990. Polhemus, Ted & Lynn Procter: Fashion & Anti-fashion: Anthropology of Clothing and Adornment, Thames & Hudson, 1978. Taylor, Lou: The Study of Dress History, Manchetser University Press, 2002. Barnard, Malcolm: Fashion as Communication, Routledge, London, 1996. Breward, Christopher: Fashion, Oxford University Press, 2003.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Na svakom predavanju provjerava se razvoj pojedinog studentskog projekta, analizom postignutih rezultata kao i traženjem eventualnih promjena, sve to metodama razgovora, anketa te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitima. !




!!!!


3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta red. prof. Žarko Violić izv.prof. Želimir Hladnik

Naziv predmeta KIPARSTVO B





!!


Naglašena originalnost vlastitoga izraza, sintetiziranje iskustva stečenih dosadašnjim radom. Produbljivanje praktičnih znanja o izradi skulpture primijenjene vanjskom prostoru. Istražuju se mogućnosti kombiniranja medija i primjene različitih likovnih rješenja. Cilj je da svaki student stekne sposobnosti razvijanja likovne kreativnosti pri radu u nastavi likovne umjetnosti u osnovnoškolskim i umjetničkim institucijama.

1.2. Uvjeti za upis predmeta nema 1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Osnovni elementi (vidi 1.1. Ciljevi predmeta i 1.4. Sadržaj predmeta, ustanovljeno prema horizontalnom i vertikalnom sustavu) koji se usvajaju na ovom kolegijiu korespondiraju velikom dijelu praktičnih, obveznih i izbornih kolegija koji se izvode u tekućem semestru akademske godine 2009 / 2010 i u narednim godinam studija. Suradnja s MMC OK, Festivalom Op.Art i ostalim kulturno-umjetničkim institucijama i manifestacijama (npr.Volim Beli – Otok Crec) Mogućnost suradnje s Laboratorijom okusa, mirisa, svjetla i zvuka. 1.4. Sadržaj predmeta Program je prilagođen potrebama nastave likovne umjetnosti u osnovnim školama i umjetničkim školama. Promišljanje skulpture kao plastike umjetničkih vrijednosti, kao sveobuhvatnog procesa, od ideje do ralizacije projekta. U to je uključeno istraživanje, primjena i kombinacija različitih materijala (prirodnih i umjetnih), metoda rada, prostora, okruženja, kako na oblikovnoj, tako i na idejnoj razini. Razvoj ideje uz slobodan izbor materijala i metoda rada, kao i mogućnost



kombiniranja medija. Primjena i kombinacija različitih materijala. Rad u specijaliziranim radionicama (na fakultetu, tvornici) ručnim i specijaliziranim alatom te upoznavanje tehnika rada obrade materijala unutar spcifičnosti vlastitoga izbora. Izučavanje skulpture u skladu i s mogućnostima materijala za potrebe vanjskog i unutarnjeg prostora kako privatnog tako i javnog. Posebno se istražuju specifičnosti kiparskih postupaka obrade metala i kamena. Pisana i usmena razrada specifičnog projekta i rada općenito (umjetnički statemant). Multidisciplinaran pristup stvaranju kiparskog djela. Eksperimentalni, istraživački kreativni rad u izabranom materijalu. Skulpture kao spoj umjetnost i sadašnjega vremena promišlja se i eksperimentom, u skladu s tehnologijom, naslanjajući se na kulturno-socijalne aspekte društva. Nastavak realizacije u odabranoj tehnici individualnoga rada kao završnoga diplomskog rada.




X samostalni zadaci X multimedija i mreža X laboratorij X mentorski rad

ostalo 1.6. Komentari /

1.7. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i redovito pohađanje radioničkih vježbi. Finaliziranje zadataka u dogovoru s profesorom i asistentom. Izrada i prezentacija tijekom semestra ostvarenih radova na završnoj izložbi klase. Istraživaćki rad na domaćim i dopunskim zadacima.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 1 Eksperimentalni

rad 0,5

Pismeni ispit x Usmeni ispit 0,5 Esej x Istraživanje 0,5

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja x Referat x Praktični rad 3

Portfolio X x x x


Specifičnost kolegija upućuje profesora unutar svakog sata u semestru na individualne i grupne konzultacije i vrednovanja vezane za svaki pojedini zadatak. Studenti izvode praktične vježbe i finalno izvode rad u izabranom materijalu. Ocjena se izvodi na kraju semestra na temelju pregleda radova izrađenih tijekom semestra i usmene prezentacije rada. Specifičnost kolegija upućuje na konzultativno-istraživačku nastavu.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Arnheim, R., Vizualno mišljenje, 1985. 2. Gamulin, G., Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Zagreb, Naprijed d.d., 1999. 3. Lucie-Smith, E., Umjetnost danas, Zagreb, 1978. 4. Damjenov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, 1991. 5. Percy, H.M., New Materials in Sculpture, A.T., London, 1990 6. Šuvaković, M., Pojmovnik moderne i postmoderne likovne umjetnosti i teorije poslije 1950. 7. Individualan izbor literature prema osobnom pristupu samog studenta uz konzultacije s profesorom koji je




nositelj kolegija i profesorima Gudac, Valušek i Miloš.




1. Arnheim, R., Moć ́centra, Beograd, 1998. 2. Claire, J., Razmišljanja o stanju umjetnosti, Europski glasnik, Zagreb, 1998. 3. Kemper, P., Postmoderna ili borba za budućnost, Zagreb, 1993. 4. Katalozi velikih svjetskih likovnih manifestacija (Venecija, Sao Paolo, Kassel) 5. Domaćí i strani likovni časopisi 6. Likovne monografije (izbor prema potrebama nastave)

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata


Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora.iodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Javno prezentiranje studentrskih radova (prosudba javnosti). Kontinuirano praćenje rada studenata.



!! !

! OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije Nositelj predmeta student sam odabire mentora

Naziv predmeta Izrada diplomskog rada


Status predmeta obvezni


ECTS koeficijent opterećenja studenata 5 Broj sati (P+V+S) 0+0+0

!1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Određenje i razrada završnog diplomskog rada kao vizualno-likovne smislene logički strukturirane cjeline. Priprema projekta, odabir mentora i konkretiziranje teme.


Nema preduvjeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Sposobnost uobličenja i ostvarenja vlastitih likovnih zamisli, ideja, projekata. Sposobnost planiranja, razrade i osobne interpretacije određenog likovnog produkta. Sposobnost složenijeg strukturiranja i artikulacije vlastitog programa diplomskog rada kao cjelovite produkcije. Sposobnost osmišljavanja i izvedbe složenijih likovno-prostornih uradaka raznih vrsta i namjena.


Generiranje sveukupnog procesa ostvarenja diplomskog rada.

U korelaciji i korespodenciji sa mentorima kojeg sami izabiru prema karakteru projekta, po fazama rada stručno se izvodi, ostvaruje diplomski rad. Planiranje, razrada, strukturiranje idejno sadržajnog, tematskog, utilitarnog, tehničko-prostorno provedbenog.

Ovisno o vrsti, tipu rada, tehnici i veličinama, rad se izvodi u mogućem, određenom prostoru uz stručnu i tehničku podršku i vodstvo mentora.


X predavanja X seminari i radionice vježbe


X samostalni zadaci





1.6. Komentari Specifičnosti kolegija upućuju na oblik klasične i konzultativno-istraživačke nastave.


Osim usmenog ispita dužni su tijekom semestra napisati i tekstualnu interpretaciju kao obrazloženje svoga projekta.

1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad 1

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad 2



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Perasović, M., Slikarski rječnik, Narodno Sveučilište, Split, 1994. Kraigher-Hozo, Metka, Slikarstvo – metode slikanja I materijali, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Klee, Paul, Zapisi o umjetnosti, Esotherija, Beograd, 1998.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Arnheim, Rudolf, Umjetnost I vizualno opažanje, Beogra, 1985. Rus, Zdenko, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, Logos, Split, 1985.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna podrška i resursi (literature, oprema..). Kontinuirano prac ́enje rada studenata.




!!!


Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta red.prof. Maja Franković izv.prof. Jasna Šikanja doc. Muhamed Čavrk

Naziv predmeta Grafika B




ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P+V+S) 0+5 (MP)+0

!!


Sintetiziranje iskustava stečenih dosadašnjim radom, istraživanjem u grafičkim i ostalim medijima te primjena teorijskih znanja. Osposobljavanje studenata za samostalnu umjetničku produkciju.


Preduvjet za ovaj predmet je položen ispit iz predmeta Grafika A.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanog kolegija i uspješno položenog ispita student/studentica će moći samostalno pokrenuti i voditi umjetničke projekte i izložbe te će biti potpuno spreman/spremna za umjetničko djelovanje u području umjetnosti grafičkog medija.


• produkcija integralnog projekta koji može biti nastavak rada s prethodnog kolegija Grafika A ili potpuno novi projekt u okviru istraživanja grafičkog medija;

• analiza pojedinih koraka pri realizaciji projekta; • analiza različitih pristupa pri rješavanju umjetničkoga problema: tehnološki vid, likovno-teorijski vid, estetski vid • smještaj umjetničkoga problema u kontekst povijesti umjetnosti, društveni kontekst, te širi filozofski kontekst; • dokumentiranje projekta u svim fazama realizacije; • prezentacija projekta.


predavanja x seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu

x terenska nastava

x samostalni zadaci



ostalo _______________

1.6. Komentari




Redovito pohađanje nastave. Izrada radova prema programu i izrada portfolia. Usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 0,5 Esej 1 Istraživanje


Praktični rad 2

Portfolio 2,5

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Rad studenta će se vrednovati tijekom nastave. Studenti koji ispune sve zadane obveze određene izvedbenim planom i koji su redovito pohađali nastavu mogu na kraju semestra pristupiti usmenom ispitu na kojem se provjerava teorijsko znanje. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Budući da je ovaj kolegij koncipiran tako da ga student gotovo samostalno oblikuje prema svojem interesu, tako je i izbor literature potpuno individualan. Preporučuje se literatura iz područja povijesti umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, filozofije, sociologije, ali i iz ostalih područja koje su u interesu pojedinoga studenta.


Budući da je ovaj kolegij koncipiran tako da ga student gotovo samostalno oblikuje prema svojem interesu, tako je i izbor literature potpuno individualan. Preporučuje se literatura iz područja povijesti umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, filozofije, sociologije, ali i iz ostalih područja koje su u interesu pojedinoga studenta.


7

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Kontinuirano praćenje rada studenata. Javno prezentiranje studentskih radova. Studentska anketa. !




!!!

Tablica 2.

3.2. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta red.prof. Goran Štimac

Naziv predmeta EKSPERIMENTALNO CRTANJE B


Status predmeta Grupa 2 izborni predmet


ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Broj sati (P+MN+S) 0+5+0

!!


Cilj ovog kolegija je stvoriti osnovu za razvijanje samostalnoga kreativnog pogleda koji predstavlja jednu od ključnih osi koja se, samostalno ili udruženo s drugim perspektivama, provlači kroz veći dio kolegija u studiju. Izravnu pak korelaciju ovaj kolegij uspostavlja s izbornim kolegijima Novi mediji, Računalna grafika, Scenografija, Unutarnje uređenje , Industrijski dizajn te nastoji potaknuti i ostvariti interakciju i višemedijalnost u samostalnim projektima studenata.


Položen završni ispit iz predmeta EKSPERIMENTALNO CRTANJE III

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti u kreativnom procesu znaju uspješno samostalno primijeniti interdisciplinarni, istraživački, eksperimentalni način

rada i mišljenja o suvremenom višemedijalnom vizualnom prostoru. Uspješno javno prezentiraju svoje osobne projekte.

1.4. Sadržaj predmeta Nastavlja se rad na individualnim , originalnim, interdisciplinarnim , višemedijalnim projektima koji su započeti u prošlom

semestru. Isčitavanje svakog pojedinog projekta sa svim posebnostima i analiza njegove arhiktekture određuje i pristup riješenju , realizaciji projekta .

Unutar vlastitog projekta studenti studioznije razrađuju zadatak te individualno vode projekat kraju . Pripremaju prezentaciju tj. završnu izložbu. Rad i istraživanja se provode i izvan akademije u prostorima koji projekt zahtijeva. Završna javna prezentacija rada dobiva prioritetnu poziciju unutar svakog osobnog studentskog projekta.


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu

X terenska nastava

X samostalni zadaci


laboratorij X mentorski rad

ostalo _______________

1.6. Komentari


Aktivno sudjelovanje i redovito pohađanje nastave.



1.8. Praćenje1 rada studenata Pohađanje nastave x Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad X

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje X

Projekt x Kontinuirana provjera znanja x Referat

Praktični rad x

Portfolio x


1. Pohađanje nastave Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta Vrednuje se (boduje) sudjelovanje u izradi praktičnih zadataka na vježbama. 2. Zadaci Tijekom kolegija studenti trebaju načiniti sve domače zadače 3. Završni ispit Na kraju kolegija studenti koji su skupili minimalno 40/70 bodova sudjelovanjem u nastavi i izradom zadataka pristupaju završnom ispitu. Student na završnom ispitu mora postići minimalno 15 bodova (50% uspjeh). Ocjena iz predmeta izvodi se na osnovu sljedećih elemenata: Bodovi 1. Sudjelovanje u nastavi 10 bodova 2. Domaći zadatak 30 bodova 3. Dopunski zadatak 30 bodova 4. Završni ispit 30 bodova Ukupno 100 bodova Ocjena: Donosi se na osnovu zbroja svih bodova prikupljenih tijekom izvođenja nastave prema sljedećoj skali: A – 80% - 100% (ekvivalent: izvrstan 5) B – 70% - 79% (ekvivalent: vrlo dobar 4) C – 60% - 69% (ekvivalent: dobar 3) D – 50% - 59% (ekvivalent: dovoljan 2) E – 40% - 49% (ekvivalent: dovoljan 2)


M. Šuvaković, Konceptualna umjetnost, MSU Vojvodine, Novi Sad, 2007. M. Šuvaković, Diskurzivna analiza, Univerzitet umetnosti , Beograd, 2006. Ž. Paić, Slika bez svijeta, Litteris, Zagreb, 2006. A.C. Danto, Nasilje nad ljepotom, MSU, Zagreb, 2007.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) S. Briski Uzelac, Slika i riječ. Uvod u povijesno umjetničku hermeneutiku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1997. Ch. Harrison, Paul Wood, ed., Art in Theory 1900-1990, Oxford UK, Blachwell, 1992.





1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora. Periodične revizije programa.Transparentnost i fleksibilnost programa.Administrativna podrška i resursi (literature,oprema,…).Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba javnosti).Kontinuirano praćenje rada studenata

!

opis programa

Documents

Transcript of opis programa