Bosanska Krupa

download Bosanska Krupa

of 8

description

Istorija bosanske krupe

Transcript of Bosanska Krupa

  • Bosanska Krupa

    {| border="0 cellspacing="1style="background-color:transparent;position:relative"

    |- | Za druga znaenja pojma Krupa pogledajte Krupa(vor).|}Koordinate: 445306N 160931E / 44.88500N16.15861EBosanska Krupa je grad i sredite istoimene opine u

    Geografski poloaj opine Bosanska Krupa

    sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smjetenaje u dolinama rijeka Une i Krunice. Najvei dio gradarazvio se na niskom prevoju izmeu brda Huma i Sta-rog grada na nadmorskoj visini od 176 m. u proirenomdijelu rijeke Une. Opina Bosanska Krupa granii sa op-inama: Biha, Cazin, Buim, Bosanski Petrovac, SanskiMost, Bosanski Novi, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Ri-jeka Una, jedna od najljepih rijeka u Bosni i Hercego-vini, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim ko-munikacijama grad je povezan sa Zapadnom i JunomEvropom.[4]

    Graka sredjovjekovne Bosanske Krupe

    1 HistorijaIme Bosanske Krupe potjee od staroslavenske rijei"krupa" koja ima vie znaenja. Rije krupa se sauvalau imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom enskompomagalu za uljepavanje, a oznaavala je i dolinu, te kas-nije dobila znaenje uzvienja u dolini, meutim jednood najvie spominjanih znaenja za naziv krupa jeste daje dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja jeivjela u sadanjoj Krupi.

    1.1 Prahistorija

    O naseljenosti podruja bosanskokrupske opine jo uprahistorijsko doba svjedoe lokaliteti zvani gradine, akao sigurni dokazi slue materijalni ostaci iz tog vreme-na. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopanisu na Kekia glavici pored Zalina, na Oblali kod MalogRadia i na gradini pored sela Suvaja. Podruje Krupei okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog ple-mena Japoda koje su Rimljani pokorili 35. godine prijenove ere. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoz-natije je ono to je otkriveno na mjestu Gromila u se-lu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih

    1

  • 2 1 HISTORIJA

    zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovirimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju na-eni rimski novac, jedna sablja i drugi predmeti, govoreo prisustvu starih rimljana na ovom podrujima. U pe-riodu rimske vlasti podruje oko srednje Une pripadaloje rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon podjele Rimskogcarstva 395. godine na Istono i Zapadno, Pounje je ulou sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvipouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vri-jeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da suu 5, 6, i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i irilase vlast Bizantije da bi na kraju doselili Avari i slavenskostanovnitvo.

    1.2 Srednji vijek

    Bosanska Krupa 1890. godine

    U srednjem vijeku podruje dananje krupske opine pri-padalo je hrvatskoj kraljevini i Ugarskoj dravi. U 10.vijeku ulazilo je u sastav upe Pset. U 13. vijeku gubise ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za tvravuu Krupi iji se ostaci nalaze na breuljku zvanom Grad,zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bionjen graditelj. Po legendi ovu tvravu sazidala je djevoj-ka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su vlastelaBabonii. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljev-ski grad kojim su upravljali kastelani u ime ugarskog kra-lja. Kasnije je Krupa darovana Fridrihu Celjskom da bije 1456. godine prisvojio Martin Frankopan. Od 1463.do 1490. godine Krupa je opet u posjedu ugarskog vla-dara i njom upravljaju senjski kapetani. Od 1490. go-dine vlasnik grada je Ivan Korvin. Nakon toga Krupapo trei put postaje kraljevski grad, da bi uskoro dolau ruke bana Ivana Karlovia. Od 1531. godine do pa-da pod osmansku vlast Krupa je bila vlasnitvo knezovaZrinjski. Kara-Mustafa paa Sokolovi je 23. juna 1565.godine zauzeo krupsku tvraavu i od tada je Krupa podosmanskom vlau sve do 1878. kada vladavinu u cijelojBosni preuzima Austo-ugarska monarhija.Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matija Baki,koji se utopio na utoku rijeke Krunice u Unu. Dok se vo-

    dila presudna bitka na lijevoj obali rijeke Une, na mjestugdje se danas nalazi eljeznika stanica nalazila se utabo-rena desetak dana ugarska vojska, sastavljena veinom odSlavena, pod zapovjednitvom Nijemca Auersperga kojinije htio pomoi opkoljenim Krupljanima. Jedna grupaod osamdesetak Slavena je pokuala doi u pomo, ali suih osmanski vojnici sprijeili.

    1.3 Novi vijek i Savremeno doba

    Austrijanci su opsijedali Krupu 1581, 1690, 1692 i 1716.Krupski grad je popravljan 1783. i 1816. Godine 1833.bilo je u gradu 12 topova.Osmanlije su u grad smjestili jaku posadu, koja je 1577.imala 300 konjanika i 400 pjeaka. U Krupi je bio dizdari kapetan. Od druge polovine 18. vijeka dizdari i kapeta-ni Krupe bili su Badanjkovii ili Badnjevii. Meu poz-natijim krupskim dizdarima su: Turhanaga 1627, Ome-raga 1637, Redepaga 1638 i 1641, Mehmedaga 1730, izadnji Muharemaga (umro u Krupi 1875. u 82-oj godiniivota).Prema slubenom austrougarskom popisu Krupa je 1885.godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon za-vretka prvog svjetskog rata i slomaAusto-ugarske Krupaje u sastavu Kraljevine SHS a Zatim Jugoslavije. Nakonzavretka Drugog svjetskog rata Bosanska Krupa se na-lazila u sastavu SFRJ.

    1.4 Agresija na Bosnu i Hercegovinu

    Bosanska Krupa nakon rata 1995.

    21. aprila 1992. godine srpski pobunjenici iz okolnihsela uz pomo bive JNA napali su Bosansku Krupu i za-uzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra1995. godine prva borbena linija izmeu agresorskih je-dinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centruBosanske Krupe. Agresor je protjerao svo bonjako sta-novnitvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bo-sanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se lo-gori za Bonjake. Opljakan, popaljen i poruen grad,agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra

  • 2.3 Vodotokovi 3

    1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosansko-krupske 511 Slavne brdske brigade. Od tog datuma Bo-sanska Krupa se nalazi u sastavu Federacije BiH u Unskosanskom kantonu.

    2 GeograjaOpina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine za-uzimala prostor od 778 km2. U toku proteklog rata do-lo je do otcjepljenja opina Buim i Krupa na Uni, ko-jima granicu ini rijeka Una, tako da opina BosanskaKrupa danas zauzima prostor od 556 km2. Prema popi-su stanovnika iz 1991. opina Bosanska Krupa imala je58.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi32.465 stanovnika. Sm grad Bosanska Krupa danas imaoko 15.400 stanovnika.

    2.1 Geografski poloajOpina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom di-jelu Bosne i Hercegovine. Granii sa opinama: Biha,Cazin, Buim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, BosanskiNovi i Dvor u Republici Hrvatskoj. Meunarodna, aujedno i najvea rijeka kantona, Una, prolazi kroz centarBosanske Krupe. Takoer, putnim komunikacijama op-ina je povezana sa Zapadnom i Junom Evropom. Bo-sanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijekaUne i Krunice. Najvei dio grada razvio se na niskomprevoju izmeu Huma i Starog grada na nadmorskoj vi-sini od 176 metara u proirenom dijelu rijeke Une.

    2.2 Klimatske karakteristikeU bosanskokrupskoj opini vlada kontinentalna klima tose ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjeseci-ma, a srednja godinja temperatura iznosi 10,8 C. Tako-er postoji vrlo skokovit prelazak temperatura izumeuzime i proljea (mjesec mart 5,6 C - mjesec april 11,1C). Jesen je godinje doba sa najveom koliinom pada-vina, zatim proljee, tako da jesen i proljee predstavlja-ju vlane dijelove godine i zajedno imaju prosjeno 723mm/m2 padavina. Kie koje se izliju tokom proljetnih ijesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i veoma estoizazivaju poplave. Snjeni period traje u prosjeku 127dana godinje. Bosanska Krupa je podruje sa visokimprocentom relativne i apsolutne vlanosti zraka. DolinaUne uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vje-trova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju da su naju-estaliji vjetrovi iz:

    jugozapadnog kvadranta 13,8%, sjeverozapadnog kvadranta 22,90%.

    Olujnih vjetrova nema, a najjai se vjetrovi javljaju ufebruaru.

    2.3 Vodotokovi

    Rijeka Una u Bosanskoj Krupi

    Pored toka Une i Krunice za razvoj naselja BosanskeKrupe karakteristine su i etae izvora na kontaktu kre-njakog okvira pa se javljaju izvori i vrela razliitog in-tenziteta. Tok Une je jako razvoen u bosanskokrup-skom proirenju to je posljedica izrazito intezivne bo-ne erozije i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupiu Unu se uljeva vie potoka i rijeka, a na periferiji gra-da se u Unu ulijeva rjeka Krunica. Maksimalan vodos-taj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinskerazlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa duim ilikraim intervalima. Srednji mjeseni nivo vodostaja naUni iznosi cca 1,84 m, a srednji godinji cca 1,15 m. Upodruju Bosanske Krupe, odnosno njene najblie okoli-ne, javljaju se izvori, karakteristini u dvije etae. Izvoriznaajni za ovu etau u podruju Bosanske Krupe javljajuse u dolini Krunice. Djelimino su izvori vezani za gra-vitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira krozkrenjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udalje-nosti cca 5 km od grada nalazi se izvor rijeke Krunicekoji je jedan od najjaih u Evropi. Na izvoru je smje-tena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasnitvu jeelektrodistribucije Biha.

    2.4 Pedoloke karakteristike zemljitaOkvir doline Une i bosanskokrupskog proirenja sastav-ljen je od triarskih dolomita i krenjaka sa primjesamaronica i gline. Tako je bosansko-krupsko proirenjeuokvireno krenjakim anteatrima jurske starosti. Ukontinetalnom okviru bosanskokrupske opine formira-ju se bregovita tla i to:

    smea duboka tla i deluvijalna tla vrtaa na tvr-dim krenjacima i dolomitima,

    smea duboka tla na krenjacima i dolomiti-ma,

    smea plitka tla posmeena i opodoljene cr-venice na jedrim krenjacima i dolomitima,

  • 4 4 OBRAZOVANJE

    posmeene plitke crvenice na jedrim krenja-cima i dolomitima.

    U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proirenja navrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama ra-zvila su se dolinska tla i to:

    aluvijalno-karbonatna tla na pjescima i ilova-ama (ine tlo u dnu proirenog dijela kotlineuz obale Une, uglavnom se nalaze pod orani-cama i kukuruzom),

    aluvijalno-deluvijalno-bikarbonatna tla (ma-tini supstrat ovog tla je nanos ili pjeskovito-ilovasti sediment, ovo tlo je pod oranicama ilivada

    2.5 PuteviPodruje opine je povezano sa susjednim opinamamreommagistralnih asfaltnih cesta. Ukupna duina ces-ta na podruju opine Bosanska Krupa iznosi 150 km odega je 100 km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikaci-ja je magistralni put M-14 koji je ila kucavica drumskogsaobraaja Unsko-sanskog kantona. Opinom BosanskaKrupa prolaze i regionalni putevi:

    Bosanska Krupa - Sanski Most Bosanska Otoka - Buim - V. Kladua Ljusina - Pitaline - Cazin

    3 Stanovnitvo{| border="0 cellspacing="1style="background-color:transparent;position:relative"

    |-||}

    Po posljednjem slubenom popisu stanovnitva iz 1991.godine, opina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanov-nika, rasporeenih u 48 naselja. Iz sastava opine Bosan-ska Krupa u februaru 1995. godine izdvojeno je sedamnaselja: Bag, Buim, Dobro Selo, Konjodor, Lubarda,Mrazovac i Varoka Rijeka, od kojih je formirana op-ina Buim. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazu-ma, najvei dio opine Bosanska Krupa je uao u sastavFederacije BiH. U sastav Republike Srpske ula su nase-ljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovii, Osredak idijelovi naseljenih mjesta: Gornji Buevi, Haani, Ma-li Dubovik, Srednji Buevi i Srednji Dubovik. Od ovihnaselja formirana je opina Krupa na Uni.

    Demograja stanovnitva opine Bosanska Krupa (Brojstanovnika prikazan u hiljadama)

    3.1 Nacionalni sastav stanovnitva - opi-na Bosanska Krupa

    1. 1 Preliminarni rezultati.2. 2 Modalitet Muslimani se danas oznaava kao modalitet

    Bonjaci.

    3. 3 Modalitet Muslimani se danas oznaava kao modalitetBonjaci.

    4. 4 Modalitet Muslimani se danas oznaava kao modalitetBonjaci.

    3.2 Nacionalni sastav stanovnitva - nase-lje Bosanska Krupa

    1. 1 Preliminarni rezultati.2. 2 Modalitet Muslimani se danas oznaava kao modalitet

    Bonjaci.

    3. 3 Modalitet Muslimani se danas oznaava kao modalitetBonjaci.

    4. 4 Modalitet Muslimani se danas oznaava kao modalitetBonjaci.

    4 ObrazovanjeNa podruju ove opine radi i jedan privatni fakultet:

    IBCollege-Industry and Business-Fakultet za indus-triju i posao

    Bosanska Krupa ima dvije kole u kojima se moe steisrednje obrazovanje:

    JU Opa gimnazija - Bosanska Krupa

    JU Srednja mjeovita kola Safet Krupi" - Bosan-ska Krupa

    Na podruju opine Bosanska Krupa se nalazi vieosnovnih kola:

    JU Prva osnovna kola - Bosanska Krupa JU Druga osnovna kola - Bosanska Krupa JU Druga osnovna kola - podruna kola na Pilani

    - Bosanska Krupa JU Druga osnovna kola - podruna kola Ostro-

    nica - Ostronica

  • 5 JU Druga osnovna kola - podruna kola VelikiBadi - Veliki Badi

    JU Druga osnovna kola - podruna kola Arapua- Arapua

    JU Osnovna kola Otoka - Bosanska Otoka

    JU Osnovna kola Jezeski - Jezerski

    JU Prva osnovna kola Pitaline - Pitaline

    JU Osnovna kola Mahmi selo - Mahmi Selo

    5 Kultura

    Damija i tvrava u centru grada

    Katolika crkva, damija i pravoslavna crkva u Bosanskoj Krupi

    Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi je jedan od naj-starijih objekata ovakve vrste i naina gradnje na podru-ju opine. Po svom specicnom arhitektonskom, te gra-evinskom zdanju koje je sagraeno od kamena, vidi se ina prvim fotograjama panorame Bosanske Krupe da jeizgraen 1903. godine.

    Prije izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu, zgradaDoma kulture je bila jedino zdanje u ijem su se prosto-ru svakodnevno odvijale sve kulturne aktivnosti i potre-be za duhovnu nadogradnju stanovnika opine BosanskaKrupa: kinokacija, pozorine predstave, estradna dje-latnost, gostovanje velikih muzikih orkestara kao npr.zagrebakih lharmoniara, Sarajevske lharmonije, re-dovna gostovanja istaknutih horskih mjeovitih grupa,knjievni susreti po kojima smo bili poznati na cijeloj te-ritoriji bive Jugoslavije, te meunarodna likovna koloni-ja Krunica koja ima svoju tridesetogodinju tradiciju.Kao i opina Bosanska Krupa, koja je iz rata 1992. iza-la meu najporuenijim opinama u Bosni i Hercegovini,tako i zdanje Doma kulture je pretrpjelo velika oteenjai dovelo ovaj objekat u stanje ope neupotrebljivosti. Za-hvaljujuci prijateljima iz Italije, asocijaciji Ponti di Pa-ce koji su u ovaj grad doli pomoi meu prvima u grad-nji i sanaciji infrastrukture, elektrodistributivne mree,sanaciji podrunih i gradskih ambulanti i Doma zdravlja,te drugih vidova pomoi, uspjeli smo uz njihovu pomo umalom dijelu Doma kulture sanirati prekrasnu malu Ga-leriju te Kamerni teatar od stotinjak mjesta. Ne trebapominjati od kolikog je znaaja bila ova sanacija. Za-hvaljujui ovoj asocijaciji cjelokupno stanovnitvo ovoggrada je dobilo svoju duu i mjesto gdje e se okupljati,te nai svako za sebe pojedinanu ili kolektivnu duhov-nu aktivnost koju ispoljavaju u ovom prostoru Kamernogteatra i Galerije, kao npr: redovno odravanje izlobi do-maih likovnih umjetnika te umjetnika iz cijele Bosne iHercegovine, Hrvatske i Srbije. Mladi su sebe nali u za-jednikom radu i druenju uz pjesmu i igru, te scenskuaktivnost u radu ovdanjih kulturno-umjetnikih druta-va kao to je gradski mjeoviti hor, folklorni ansambl na-rodnih igara i pjesama, te amatersko pozorite mladih.U prilici smo da primimo gostujee pozorine predstave,te ostale vidove scenske kulture kao i pokretanje kino-kacije. Meutim oi graana ovog grada i opine susvakodnevno usmjereni na hram nosioca kulture u ovomgradu, a to je Velika sala koja je imala 700 mjesta i veli-ku binu koja je mogla primiti skoro i najvei simfonijskiorkestar ili pozorinu grupu. Kulturna dua svakog poje-dinca je prevazila prostor Male sale Kamernog teatra iGalerije jer svakodnevno, kada prikazujemo scenske po-zorine predstave veina njih ostaje ispred ulaznih vratajer je Mala sala pretijesna za sve one koji ele posjeivatikulturne sadraje. Sa razlogom je ovoliko interesovanjegraana ove opine jer su istinski znali da koriste prostorvelike sale Doma kulture, te da se u njemu svakodnevnonalaze a i popunjavaju svoje slobodno vrijeme u raznimaktivnostima u i oko Doma kulture. Oekivana situaci-ja saniranog objekta u cjelini e zadovoljiti potrebe gra-da na polju kulture. Neposredni rezultati, stvaranje pre-duslova za normalno odvijanje svih kulturnih djelatnos-ti, kinokacijskih, scenskih, koncertnih kao i galerijskihpredstava. Korisnici Doma kulture bi bili uposleni rad-nici, zatim Udruenja koja se bave kulturom, omladinskii Internet klub, ekoloki pokret, a indirektni korisnici susvi graani opine. Najdirektniji korisnici Doma kultu-

  • 6 7 POZNATE LINOSTI

    re su uenici sve tri osnovne kole u gradu koji za sadakoriste kamerno-galerijski prostor u svim kulturnim seg-mentima.JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje opineBosanska Krupa objedinjuje sve organizacije, udruenjagraana koja rade na polju kulture i amaterizma mladih injihovih kreativnih organizacionih projekata, te likovneumjetnike i slikarsku koloniju Krunica koja ima tradi-ciju dugu 32 godine. Trenutno pri Centru za kulturu ak-tivno djeluju: -KUD Grme, Otvorena kamerna scena,atelje likovnih umjetnika, Omladinski informativni kul-turni centar (OIKC), Internet klub Teledom sa savre-menom informatikom opremom, Galerija Doma kultu-re, Kamerni teatar.

    5.1 Dom kulture Ulaz u Dom kulture Sala Doma kulture Sala Doma kulture Sala Doma kulture

    5.2 Programske aktivnosti tokom godine Tradicionalna manifestacija festival Djeca pjevaju

    hitove Septembarski dani kulture i sporta samnogobrojnim

    kulturnim i sportskim sadrajima Meunarodna likovna kolonija Krunica koja

    okuplja umjetnike iz evropskih zemalja za Ljetnomkolom slikanja za mlade umjetnike

    Turistiko, kulturne i sportske manifestacije jedins-tvene po svom sadraju od poetka juna do krajaaugusta

    Memorijalna trka unskih laara Tradicionalno takmienje unskih laara Internacionalna Una-regata

    Festival folklora u Otoci Takmienje pjevaa amatera Prvi glas Unsko-

    Sanske doline Obiljeavanje svih znaajnih dravnih i vjerskih

    praznika kao i znaajnih datuma iz blie prolosti. Meunarodne manifestacije: Smotra folklora u Bo-

    sanskoj Otoci, Smotra folklora u Bosanskoj Krupi,Festival Horskog staralatvaa(mjeoviti horovi) Me-unarodna likovna kolonija Krunica.

    Sve ove aktivnosti realiziraju Kulturno umjetnika dru-tva: KUD Grme, KUD Mladost - Otoka, KUD ArtFantasy, KUD Jezerski, KUD Una i ULU Krusni-ca.

    6 SportStanovnici opine Bosanska Krupa bave se razliitim vr-stama sportova: koarkom, nogometom, odbojkom, ka-rateom, rukometom, sportovima na vodi i dr. Organi-zovani su u vie udruenja graanja koji gravitiraju kaosportski klubovi raznih sportova. U najpopularnijoj spo-rednoj strani na svijetu, nogometu, trenutno na opinipostoje etiri nogometna kluba. Najstariji su NK Brat-stvo iz Bosanske Krupe osnovano jo daleke 1918. go-dine, zatim NK Sloga iz Otoke Bosanske (1922) i NKeljezniar iz Bosanske Krupe (1973) te NK eljezni-ar 2011 osnovan 2011. godine. Trenutno sva tri klubaigraju u istom rangu, u Drugoj nogometnoj ligi F BiHgrupa Zapad. Pored ovih nogometnih klubova gravi-tiraju pri istim i kole nogometa gdje se aktivno radi saomladinskim pogonom. Jedini koarkaki klub na opi-ni je KK Bratstvo, zatim su tu OK Una, Kajak-kanuklub Kormora, Ronilaki klub Slap, dva karate kluba- KK Una i KK Feniks i drugi. Nekoliko godina naj-zapaeniju sportsku ulogu imao je enski RK Magramkoji se takmiio u rukometnoj Premijer ligi BiH, ali jezbog nancijskih problema morao istupiti iz takmienja.

    7 Poznate linosti Mehmed Demaludin ef. auevi, reis-ul-ulema Kosta Hakman, slikar Enver Krupi, akademski slikar Muhamed Deli, akademski slikar Branko opi, pisac Boko Karanovi, graar Faruk ehi, pisac Rizo Da, univerzitetski profesor i knjievni kri-

    tiar Enes Kievi, pjesnik Murat uvali, pjesnik i knjievnik Antun Golubi, pjesnik Redo Terzi, pukovnik i ambasador Bora Drljaa, pjeva narodne muzike grof Martin Frankopan grof Stjepan Baboni Krupski Safet Krupi, lozof Sadik ehi, novinar, knjievnik, publicist i knjiev-

    ni historiograf Dr. Nermin Halki Dr. Pap Ladislav, osniva KUD-a Grme"

  • 78 Takoer pogledajte Unsko-sanski kanton Bosanska krajina

    9 Literatura Radoslav Lopai, Biha i bihaka krajina, Matica

    hrvatska, Zagreb 1943, 160-177; Hamdija Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi,

    Nae starine 1, Sarajevo 1953, 35; Ivan Bojanovski, Krupa na Uni, Krupa srednjo-

    vjekovno i tursko utvrenje, Arheoloki pregled 16,129-132;

    Ivan Bojanovski, Neki rezultati prouavanja sred-njovjekovnih gradova u Bosni s posebnim osvrtomna transformaciju burga u artiljerijsku tvravu, Na-e starine 18-19, Sarajevo 1989, 114-115;

    Benedikt Kuripei, Putopis kroz Bosnu, Srbiju,Bugarsku i Rumeliju 1530, Sarajevo 1950.

    10 Reference[1] Saopenje Federalnog saveza za statistiku 31. oktobar

    2012. godine[2] Rezultati izbora 2012 za opinu Bosanska Krupa, izbo-

    ri.ba; pristupljeno: 5. 2. 2015.[3] Sistematski spisak opina i naselja. fzs.ba. Pristupljeno

    26. 8. 2015.[4] Geografski poloaj Bosanske Krupe, opcinabosanskakru-

    pa.ba; pristupljeno: 5. 2. 2015.[5] Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine,

    opina Bosanska Krupa. nasbih.com. Pristupljeno 26. 8.2015.

    [6] Nacionalni sastav stanovnitva Bosne i Hercegovine1991.. fzs.ba. Pristupljeno 26. 8. 2015.

    [7] Nacionalni sastav stanovnitva SFR Jugoslavije 1981..stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015.

    [8] Nacionalni sastav stanovnitva SFR Jugoslavije 1971..stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015.

    [9] Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine,grad Bosanska Krupa. nasbih.com. Pristupljeno 26. 8.2015.

    [10] Nacionalni sastav stanovnitva Bosne i Hercegovine1991.. fzs.ba. Pristupljeno 26. 8. 2015.

    [11] Nacionalni sastav stanovnitva SFR Jugoslavije 1981..stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015.

    [12] Nacionalni sastav stanovnitva SFR Jugoslavije 1971..stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015.

    11 Vanjski linkovi Zvanina stranica opine Bos. Krupa (bs)

  • 8 12 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

    12 Text and image sources, contributors, and licenses12.1 Text

    Bosanska Krupa Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanska_Krupa?oldid=2635067 Saradnici: Emir Kotromani, Dado, AdnanSa,SPQR~bswiki, Kal-El~bswiki, Mediteran, Mitras, Pavone, Infobih, Palapa, Una~bswiki, Demicx, FelixBot, Zumbulka, Emx, Zekko, Ak-tron, Maida, Vseferovic, SashatoBot, Escarbot, Sanel, Sanel Vlasenicanin, Thijs!bot, Twonex, EmxBot, Smooth O, Sirmelle, Bushido,C3r4, Hasan, Boris Godunov, WhiteWriter, VolkovBot, AnToni, Adnankurtovic, Jasminn, Eastonwest, WizardOfOz, BodhisattvaBot,Kal-El-Bot, Luckas-bot, EdvinEdvin, CERabot, Halidica, DzWiki, BokimBot, TobeBot, Edinwiki, Munjanes, Ralph~bswiki, ZroBot,Hattab, Sematz, EdinBot, DzBot, Pogled u nebo, Wizard~bswiki, Addbot, BonjakArmin, Golden Bosnian Lily, Rethymno i Anoniman:52

    12.2 Images Datoteka:Bos_Krupa,_Una.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/11/Bos_Krupa%2C_Una.jpg Licenca: Pu-

    blic domain Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ? Datoteka:Bosanska_Krupa,_mestecko_na_Une.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d4/Bosanska_

    Krupa%2C_mestecko_na_Une.jpg Licenca: CC BY 3.0 Doprinijeli: Martin Bro's camera Originalni umjetnik: Martin Bro Datoteka:Bosanska_Krupa_1.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/66/Bosanska_Krupa_1.jpg Licenca: CC-

    BY-SA-3.0 Doprinijeli: Vlastito djelo Originalni umjetnik: Julian Nitzsche Datoteka:Bosanska_Krupa_Churches.JPG Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/86/Bosanska_Krupa_

    Churches.JPG Licenca: CC BY-SA 3.0 Doprinijeli: Vlastito djelo Originalni umjetnik: Mazbln Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_subdivision_map_Una-Sana_Canton.png Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/

    commons/1/14/Bosnia_and_Herzegovina_subdivision_map_Una-Sana_Canton.png Licenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: Transferredfrom bg.wikipedia to Commons. Originalni umjetnik: at bugarski Wikipedia

    Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d4/Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Licenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: This was drawn by Vernes Seferovic Originalni umjetnik:Modied by historicair 17:01, 10 December 2006 (UTC)

    Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana_Canton.png Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/de/Coat_of_arms_of_Una-Sana_Canton.png Licenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ?

    Datoteka:Commons-logo.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licenca: Public doma-in Doprinijeli: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to beslightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version,created by Reidab.

    Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Licenca: Public domain Doprinijeli: Vlastito djelo Originalni umjetnik: Kseferovic

    Datoteka:Flag_of_Una-Sana_Canton.gif Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c9/Flag_of_Una-Sana_Canton.gif Licenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: No machine readable source provided. Own work assumed (based on copyright claims). Ori-ginalni umjetnik: No machine-readable author provided. BetacommandBot assumed (based on copyright claims).

    Datoteka:Kompas_(bs).svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/00/Kompas_%28bs%29.svg Licenca: CC BY-SA 4.0 Doprinijeli: Vlastito djelo Originalni umjetnik: Golden Bosnian Lily

    Datoteka:Krupa_1890.JPG Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/d/d0/Krupa_1890.JPG Licenca: ? Doprinijeli: ? Origi-nalni umjetnik: ?

    Datoteka:Krupa_nakon_rata.JPG Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e6/Krupa_nakon_rata.JPG Licenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: Transferred from bs.wikipedia; transferred to Commons by User:Smooth_O using CommonsHelper. Originalniumjetnik: Original uploader was Bushido at bs.wikipedia

    Datoteka:Opina_Bosanska_Krupa.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4c/Op%C4%87ina_Bosanska_Krupa.svg Licenca: CC BY-SA 2.0 Doprinijeli: openstreetmap.org Originalni umjetnik: OpenStreetMap contributors

    Datoteka:Red_pog.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0c/Red_pog.svg Licenca: Public domain Doprinijeli:Vlastito djelo Originalni umjetnik: Andux

    Datoteka:Slubena_verzija_-grb-manji.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/d/d5/Slubena_verzija_-grb-manji.jpgLicenca: ? Doprinijeli:http://boskrupa.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=658:novi-grb-i-zastavastvaranje-uslova-za-strane-investicije&catid=14:vijesti-iz-krupe&Itemid=58 Originalni umjetnik:vidi gore

    Datoteka:Srednjovjekovna_Krupa.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7d/Srednjovjekovna_Krupa.jpgLicenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: Transferred from en.wikipedia; transferred to Commons by User:Smooth_O using CommonsHelper.Originalni umjetnik: Original uploader was Tomahawk Cheerocky at en.wikipedia

    Datoteka:_Bosnia_and_Herzegovina_relief_location_map.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a5/Bosnia_and_Herzegovina_relief_location_map.svg Licenca: CC BY-SA 3.0 Doprinijeli:

    Topographic background : NASA Shuttle Radar Topography Mission (public domain). SRTM3 v.2. Originalni umjetnik: DzWiki &NordNordWest

    12.3 Content license Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0

    Historija Prahistorija Srednji vijek Novi vijek i Savremeno doba Agresija na Bosnu i Hercegovinu

    Geografija Geografski poloaj Klimatske karakteristike Vodotokovi Pedoloke karakteristike zemljita Putevi

    Stanovnitvo Nacionalni sastav stanovnitva - opina Bosanska Krupa Nacionalni sastav stanovnitva - naselje Bosanska Krupa

    Obrazovanje Kultura Dom kulture Programske aktivnosti tokom godine

    Sport Poznate linosti Takoer pogledajte LiteraturaReference Vanjski linkovi Text and image sources, contributors, and licensesTextImagesContent license