ABC Metoda

Smjer: Računovodstvo i revizijaPredmet: Troškovno računovodstvo

ABC COSTINGStudenti:

Benjamin Bogdanić (71027) Milorad Drekalović (70970)

Mentor: Muhamed Sofović (70962)Prof.dr. Meliha Bašić Haris Salković (64539)

1

Nakon ove prezentacije moći ćete: Objasniti razliku između tradicionalnog i ABC

pristupa u dizajniranju sistema obračuna Objasniti hijerarhiju između četiri dijela troška Obračunati troškove proizvoda ili usluge

korištenjem obračuna zasnovanog na aktivnostima

Koristiti ABC sisteme u upravljanju aktivnostima (ABM)

Procijeniti troškove i koristi primjene ABC sistema

2

Sadržaj:

Pojmovnik

Trad

icion

aln

i siste

mi

ob

račun

a tr

ošk

ova

ABC sistem

Razlike TS

OT i

ABC

siste

ma

ABC menadžment

Pre

dno

st

i i n

edo

staci ABC

siste

ma

Primjeri

3

Pojmovnik

Trošak - troškovi su u novcu izražena količina utrošene radne snage, sredstava za rad i predmeta rada, odnosno izvor potrošen ili iskorišten u svrhu dostizanja specifičnog cilja.

Nosilac troška - proizvod, usluga, projekat, kupac, marka proizvoda, aktivnost, odjel i sl., tj. ono za što se veže i mjeri veličina nastajanja troška.

4

Pojmovnik

Aktivnost - događaj,zadatak ili jedinica posla sa specificiranom namjenom. Skup akcija koje se preduzimaju s ciljem postizanja određenog cilja.

Tradicionalni sistemi obračuna troškova- Tradicionalni sistemi obračuna troškova raspoređuje opšte troškove proizvodnje (OTP) na nosioce troškova (proizvode).

5

PojmovnikABC sistem – Obračun troškova zasnovan na aktivnostima koji

poboljšava sisteme obračuna troškova fokusiranjem na pojedinačnu aktivnost kao osnovnog nosioca troška.

ABM ( Activity-based management) – Upravljanje zasnovano na aktivnostima opisuje odluke menadžmenta koji koristi informacije obračuna zasnovanih na aktivnostima kako bi zadovoljili kupce i povećali profitabilnost.

6

Tradicionalni sistemi obračuna troškova

TSOT uključuje :• Sistem ukupnih troškova• Sistem varijabilnih troškova• Apsorpcioni sistem obračuna troškovaPrema ovim sistemima nosilac troškova je proizvod i sa

razvojem tehnologije i pojavom globalne konkurencije došlo je do potrebe unaprijeđenja sistema obračuna troškova.

7

Neadekvatnost TSOT TSOT ima tendenciju da preoptereti troškovima proizvode sa

visokim obimom proizvodnje.

TSOT alocira više troškova na velike (obimom) proizvode.

Alocira troškove na kompleksnije proizvode

Alocira više troškova na proizvode koji koriste materijal za čije procesiranje treba više vremena.

8

Slabosti TSOT:TSOT ne osiguravaju informacije potrebne za

operativno poslovanje i donošenje poslovnih odluka-računovodstvene informacije su od male praktične pomoći

operativnim rukovodiocima i ne omogućavaju pravilnu ocjenu poslovne efikasnosti.

TSOT kreira neodgovarajući tip informacija-to su informacije prvenstveno namijenjene računovodstvenim

radnicima i eksternim korisnicima, a manje rukovodiocima.

9

Slabosti TSOT:Neažurni proizvodni troškovi-troškovi se pridružuju proizvodima na osnovu pojednostavljenih

kalkulacija obično na osnovu direktnih troškova rada koji ne predstavljaju pravi način prezentacije indirektnih troškova niti aktivnosti koje su ih uzrokovale.

Nemogućnost praćenja troškova za cijeli životni vijek proizvoda

-računovodstveni sistem tretira mnoge novčane izdatke kao troškove perioda u kojem su se ti izdaci desili bez obzira da li se oni odnose na budući period.

10

Slabosti TSOT:Distorzija proizvodnih troškova-TSOT obračunavaju troškove na nivou vrsta troškova,a ne nivou

aktivnosti što dovodi do pogrešnih informacija o troškovima proizvoda i ima za posljedicu dobijanje pogrešnih informacija za odlučivanje.

GAAP principi-Jedan od GAAP principa jeste princip konzervatizma koji je

nekonzistentan sa principom tačnosti proizvodnih troškova.

11

Unaprijeđenje sistema obračuna troškovaPojam „razmazivanje“ ili „puter od kikirikija“ odnosi se

na raspoređivanje troškova prema nekom kriteriju jednoobrazno na sve nosioce, a ne prema stvarnom poslovnom toku.

Posljedica prethodnog pristupa je: precjenjivanje ili potcjenjivanje troškova proizvoda

12

Precjenjivanje troškova proizvoda – proizvod upotrebljava relativno nizak nivo sredstava, ali je prijavljeno da ima relativno visoke ukupne troškove.

Potcjenjivanje troškova proizvoda – proizvod upotrebljava relativno visoki nivo sredstava, ali je prijavljeno da ima relativno niske ukupne troškove.

13

Smjernice za poboljšanje sistema obračuna troškova

14

Dodjeljivanje direktnih troškova

• Označiti onoliko ukupnih troškova direktnim koliko je ekonomski izvodljivo.

Indirektni zbirni trošak

• Povećati broj zbirnih indirektnih troškova sve dok su homogeni.

Baze za raspodjelu troškova

• Odrediti željenu bazu za raspodjelu za svaki zbirni indirektni trošak.

Activity based costing - ABC sistem obračuna troškova

Utemeljitelji ABC sistema su Robert Kaplan i Robin Cooper sa Harvard Business School.

Sinonim za ABC sistem jeste računovodstvo aktivnosti ( RA).

Suština ABC sistema je postavka da su aktivnosti uzročnici pojave trošenja resursa i samim tim uzročnici pojave troškova.

ABC sistem je dvostepenog karaktera.

16

Dvostepenost se sastoji u tome da je prvo potrebno rasporediti troškove resursa na aktivnosti, a nakon toga troškove aktivnosti na nosioce aktivnosti (obično proizvode).

Prema ABC sistemu uzrok pojavljivanja troškova je aktivnost, a ne proizvod.

Aktivnost troši resurse i stvara troškove, proizvod koristi aktivnosti, pa će na proizvod biti alocirani samo oni troškovi koji su nastali po osnovu aktivnosti za taj proizvod.

17

Osnovni nosioci troškova Dodjeljivanje drugim nosiocima troškova

18

Aktivnosti Troškovi aktivnosti

Trošak

-Proizvoda-Usluge-Kupca

Faze razvoja ABC sistema

Prva faza •Karakteriše se razvojem nekoliko alokacionih baza, i u suštini predstavljaju sofisticiraniju varijantu TSOT. Uglavnom je korištena u Njemačkoj.

Druga faza • Generisan sistem koji se zove ABC metoda i koji je korišten za finansijske potrebe

Treća faza • Naglasak na donošenju poslovnih odluka za strateško poslovno odlučivanje. Najveće promjene su se desile u trećoj fazi.

19

Razlike TSOT i ABC sistemaTradicionalni sistemi ABC sistem

aktivnosti

faktori trošenja

20

Direktni troškovi OTP

Baza

Proizvodi

Direktni troškovi OTP

Proizvodi

Razlike TSOT i ABC sistema Sistemi su modelirani prema različitim uslovima

privređivanjaTSOT je modeliran za obračun troškova u uslovima dominantnosti

direktnih troškova,neznatnog učešća indirektnih troškova, dominacije proizvodnje nad prodajom, umjerenog miksa proizvoda..

ABC sistem je modeliran za uslove velikog učešća indirektnih troškova, povećanog učešća troškova tehnologije,dominacije prodaje nad proizvodnjom..

21

Razlike TSOT i ABC sistema Polazna postavka obračuna troškova je različita

TSOT polazi od pretpostavke da proizvodi uzrokuju pojavu troškova.

ABC sistem polazi od pretpostavke da aktivnosti uzrokuju pojavu troškova.

22

Razlike TSOT i ABC sistema

TSOT su jednodimenzionalni sistemi alokacije troškova ( prikuplja troškove po organizacionim jedinicama i alocira ih na nosioce)

ABC sistem je dvodimenzionalan (alocira troškove resursa na aktivnosti, a potom troškove aktivnosti na nosioce)

23


Različita mjerila za alokaciju troškova (ključevi)

TSOT koristi ograničen broj mjerila za alokaciju (direktni sati rada,mašinski sati,direktni troškovi materijala..).

ABC sistem koristi veći broj mjerila za alokaciju resursa i troškova aktivnosti.

24


Različit pristup podjeli troškova na fiksne i varijabilne

U TSOT ova podjela je osnova modeliranja i većina poslovnih odluka u vezi sa troškovima koristi ovu podjelu kao osnovu za predračun.

U ABC sistemu većina fiksnih troškova nije fiksnog karaktera jer se povezivanjem korištenja resursa i uspostavljanjem uzročno-posljedične veze takvi troškovi tretiraju kao varijabilni.

25


Različiti pristupi troškovima životnog ciklusa proizvoda

TSOT u većini slučajeva troškove koji se odnose na životni ciklus proizvoda tretira kao troškove perioda.

ABC sistem pokušava da uključi faktor životnog ciklusa proizvoda u obračun troškova, te nastoji da takve troškove razgraniči na cijeli životni vijek proizvoda.

26


Različiti pristupi troškovima prodaje

TSOT zanemaruje troškove prodaje iz kalkulacije cijene koštanja (prema apsorpcionom sistemu).

ABC priznaje značaj troškova prodaje i uključuje ih u obračun cijene koštanja.

27


Različiti pristupi troškovima neiskorištenih kapaciteta

TSOT zanemaruje troškove neiskorištenih kapaciteta što ima za posljedicu djelovanje tzv.”spirale smrti”.

ABC sistem mjeri troškove neiskorištenih kapaciteta jer tačno utvrđuje koliko je neiskorištenih i nepotrebnih aktivnosti.

28


Različit pristup finansijskom izvještavanju

TSOT su uglavnom orijentisani potrebama eksternog izvještavanja (bilans stanja, bilans uspjeha, bilans novčanih tokova).

ABC sistem je orijentisan potrebama internog izvještavanja,pa su izvještaji flek.sibilniji i nisu strogo propisani.

29

Razlike TSOT i ABC sistema Odnos prema proizvodnji i uslužnim djelatnostimaTSOT je orijentisan prema proizvodnim preduzećima.

ABC sistem orijentisan prema svim preduzećima.

Odnos prema kvalitetu proizvodaTSOT je orijentisan na kvalitet proizvoda i zanemaruje kontrolu u

oblasti ostalih troškova.ABC sistem postavlja kontrolu na nivou aktivnosti i u osiguranje

kvaliteta uključuje sve aktivnosti.

30

Razlike TSOT i ABC sistema Odnos prema nefinansijskim podacimaTSOT koristi samo finansijske informacije, informacije koje su

dokumentovane i koje se mogu iskazati u novčanom obliku.ABC sistem koristi osim finansijskih i nefinansijske informacije

(opisne), posebno kod ocjenjivanja kvaliteta aktivnosti.

Odnos prema tehnologijiTSOT nisu mogli pratiti savremene tehnologije upravljanja.ABC sistem se mnogo bolje prilagođava novim tehnologijama

prije svega jer je i nastao kao odgovor na nove tehnologije upravljanja preduzećem.

31


Odnos prema funkcijama, procesima i aktivnostima

TSOT su okrenuti prema funkcijama koje su usko povezane sa organizacionim jedinicama preduzeća.

ABC sistem je okrenut ka aktivnostima i procesima, manje funkcijama.

32

Hijerarhija troškovaHijerarhija troškova vrši kategorizaciju troškova u

različite zbirne troškove na bazi različitih tipova nosioca troškova(ili baza za raspodjelu troškova).

ABC sistemi koriste hijerarhiju troškova u 4 dijela:I. Troškovi izlaza na nivou jedinice

II. Troškovi na nivou serijeIII. Troškovi održavanja proizvoda( usluge)

IV. Troškovi održavanja opreme

33

Hijerarhija troškovaTroškovi izlaza na nivou jedinice-sredstva iskorištena za aktivnosti izvršene za svaki pojedinačni

proizvod ili uslugu (trošak energije, amortizacija mašine). Ovi troškovi se povećavaju sa svakom dodatnom jedinicom proizvoda.

Troškovi na nivou serije-sredstva iskorištena za aktivnosti koje su povezane sa grupom

proizvoda ili usluga.Ovi troškovi se ne mijenjaju povećanjem pojedinačnih proizvoda već samo ako se poveća broj serija proizvoda ( troškovi podešavanja mašina).

34

Hijerarhija troškovaTroškovi održavanja proizvoda( usluge)-sredstva iskorištena za aktivnosti koje su preduzete

radi pojedinačnog proizvoda ili usluge. Ovi troškovi se povećavaju sa povećanjem vrsta proizvoda (troškovi dizajniranja).

Troškovi održavanja opreme-sredstva iskorištena na aktivnosti, a koje ne mogu biti

dodijeljeni pojedinačnom proizvodu,ali podržavaju organizaciju u cjelini ( administrativni troškovi).

35

Model primjene ABC sistema7 koraka primjene ABC sistema su:

36

Identifikacija odabranog nosioca troška

Identifikacija direktnih troškova proizvoda

Odabir baze za raspodjelu indirektnih troškova

Identifikacija indirektnih troškova povezanih sa svakom bazomIzračunati stopu po jedinici svake baze za raspodjelu troškova korištene za raspoređivanje troškova

Izračunati indirektne troškove raspoređene na nosioce

Izračunati ukupne troškove proizvoda dodavanjem svih direktnih i indirektnih troškova

Primjena ABC sistemaPrimjer

Preduzeće proizvodi stakla za automobilske farove i to dva tipa:

S3 (jednostavniji model) po cijeni od 63 KM/ kom CL5 (komplikovaniji model) po cijeni od 137 KM/kom

Glavni kupac jednostavnijeg modela obavještava preduzeće da moze nabaviti model S3 po cijeni od 53 KM/kom

37

Šta da uradi rukovodstvo preduzeća?

- da napusti posao sa S3 modelom

-da smanji cijenu i prihvati cijenu konkurencije te pokuša sniziti troškove

-da pokuša razumjeti zašto je proizvod S3 skuplji u odnosu na konkurentski

Koristićemo TSOT i proći kroz postupak od 7 koraka

38

Korak 1: Identifikovati nosioce troškovaTo su 60 000 komada S3 i 15 000 komada CL 5

Korak 2: Identifikovati direktne troškoveS3 – direktni materijal 1 125 000; po jedinici 18,75CL5 – direktni materijal 675 000; po jedinici 45,00S3 – direktni proizvodni rad 600 000; po jedinici 10,00CL5 – direktni proizvodni rad 195 000; po jedinici 13,00UKUPNO: direktni materijal (1 800 000); direktni rad (795 000); sveukupno (2 595 000)

Korak 3: Izabrati ključ za alokaciju indirektnih troškovaSati direktnog proizvodnog rada = 39 750 ( 30 000 za S3 i 9 750 za CL5)

Korak 4: Identifikovati indirektne troškove koje treba alociratiUkupni indirektni troškovi iznose 2 385 000

Korak 5: Izračunati stopu indirektnih troškova po jedinici nosioca( 2 385 000 / 39 750 = 60 )

Korak 6: Izračunati indirektne troškove po proizvodimaS3 – ( 30 000 * 60 = 1 800 000)CL5 – ( 9 750 * 60 = 585 000)

Korak 7: Izračunati ukupne troškoveS3 – ( 1 125 000 + 600 000 + 1 800 000 = 3 525 000); po jedinici 58,75CL5 – ( 675 000 + 195 000 + 585 000 = 1 455 000); po jedinici 97,00 39

• Marginalni dohodak po jedinici: S3 = 63 (pc) – 58,75 (UT/jed.) = 4.25CL5 = 137 (pc) – 97.00 (UT/jed.) = 40.00Smijernice za poboljšanje sistema obračuna

troškova: Dodjeljivanje direktnih troškova Indirektni troškovi – povećavanje grupe indirektnih troškova Baze za raspodjelu troškova

40

Izračunavanje cijene koštanja pomoću ABC sistema

Kompanija je identifikovala sljedeće aktivnosti:Dizajn proizvoda i procesa (ključ za alokaciju su kvadratni metri) Podešavanje mašina prije korištenja nekog proizvoda (sati podešavanja)Korištenje mašina za proizvodnju (mašinski sati)Održavanje i čišćenje (pretvoreni u direktne troškove)Pakovanje i pripremanje proizvoda za isporuku (broj isporuka)Isporuka proizvoda kupcima (kubni metri pakovanja)Administriranje i upravljanje svim procesima (direktni sati rada)

41

Dodatni podaci za podešavanje mašineRedni broj Opis S3 CL5 UKUPNO

1 Broj proizvoda 60 000 15 000

2 Broj proizvoda u seriji 240 50

3 ( 1/2 ) Broj serija 250 300

4 Sati podešavanja po seriji 2 sata 5 sati

5 ( 3*4 ) Ukupni sati podešavanja 500 sati 1 500 sati 2 000 sati

6 Ukupni troškovi podešavanja 300 000

42

Ukupni troškovi podešavanja su 300 000 U tabeli je prikazano kako su raspoređeni

prema TSOT i ABC sistemu obračuna troškova

S3 CL5 UKUPNO

TSOT – ( 300 000 / 39 750) * 30 000 = 226 415 (300 000 / 39 750 ) * 9 750 = 73 585 226 415 73 585 300 000

ABC – ( 300 000/ 2 000) * 500 = 75 000 ( 300 000 / 2 000) * 1 500 = 225 000 75 000 225 000 300 000

43

Implementacija ABC na konkretnom primjeru

Korak 1: Izabrati nosioce troškova – S3 I CL5

Korak 2 : Identifikovati direktne troškove – isti su kao u prethodnom primjeru s tim da su prema 3 preporuci troškovi održavanja sada postali direktni troškovi i iznose 120 000 za S3 i 150 000 za CL5.

44

Korak 3 : Izbor ključa za alokaciju indirektnih troškova ( kolona 4 iz tabele)Aktivnosti Hijerarhija Ukupni troškovi Količina za ključ Ključ za alokaciju

Dizajn Vrsta proizvoda 4 500 000 100 cm ² 4 500 po cm²

Podešavanja Serija 300 000 2 000 sati podešavanja

150 po satu podešavanja

Proizvodnja Proizvod 637 500 12 750 sati proizvodnje

50 po satu proizvodnje

Priprema za isporuku Serija 81 000 200 isporuka 405 po isporuci

Isporuka Proizvod 392 500 67 500 cm ² 5,80 po cm ²

Administracija Osiguranje proizvodnje 255 000 39 750 sati rada 6,4151 po satu

radaUkupno 2 115 000

45

Korak 4: Identifikacija indirektnih troškova za svaku aktivnost ( kolona 3)

Korak 5: Izračunavanje ključa za alokaciju( kolona 5)

Korak 6: Raspodjela indirektnih troškova

Korak 7: Izračunavanje ukupnih troškova( kolona 6 iz tabele)

46

Korak 6: S3 CL5 UkupnoUkupno Po jedinici Ukupno Po jedinici

Direktni materijal 1 125 000 18,75 675 000 45 1 800 000Direktni rad 600 000 10 195 000 13 795 000Održavanje 120 000 2 150 000 10 270 000Ukupno direktni 1 845 000 30,75 1 020 000 68 2 865 000DizajnS3 – 500*150CL5 – 70*4500

135 000 2,25 315 000 21 450 000

PodešavanjaS3 – 500*150CL5 – 1500*150

75 000 1,25 225 000 15 300 000

ProizvodnjaS3 – 9000*50CL5 – 3750*50

450 000 7,5 187 500 12,50 637 500

Priprema isp.S3 – 100*405CL5 – 100 *405

40 500 0,67 40 500 2,70 81 000

IsporukaS3 – 45000*5,8CL5 – 22500*5,8

261 000 4,35 130 500 8,7 391 500

AdministracijaS3- 30000*6,41CL5- 9750*6,41

192 453 3,21 62 547 4,17 255 000

Ukupno I.T 1 153 953 19,23 961 047 64,07 2 115 000Ukupni troškovi 2 998 953 49,98 1 981 047 132,07 4 980 000 47

Cijena koštanja proizvoda S3 prema ABC

sistemu

Cijena koštanja prema ABC metodu 49,98 KM/kom

Cijena koštanja prema TSOT metodu 58,75 KM/kom

48

Menadžment ABC sistemaABC sistem pruža informacije za donošenje poslovnih odluka pa je na

toj osnovi nastao i ABM (Upravljanje putem aktivnosti).Upravljanje zasnovano na aktivnostima( ABM) opisuje odluke

menadžmenta koji koristi informacije obračuna zasnovanih na aktivnosti kako bi zadovoljili kupce i povećali profitabilnost.

Najčešće razmatrane poslovne odluke su: Određivanje cijena i određivanje proizvodnog miksa Smanjenje troškova i unaprijeđenje procesa Odluke o dizajnu proizvoda i procesa Planiranje i upravljanje aktivnostima

49

Menadžment ABC sistemaOdlučivanje o cijeni i proizvodnom mixuABC sistemi daju menadžmentu uvid u strukturu troškova za

proizvodnju i prodaju različitih proizvoda

Donošenje odluka o smanjenju troškova i usavršavanja procesa

Osoblje u proizvodnji i distribuciji koriste ABC sisteme usmjerene na smanjivanje troškova.Menadžeri postavljaju ciljeve smanjenja troškova u smislu smanjenja jediničnog troška baze za raspodjelu kod različitih aktivnosti

50

Menadžment ABC sistema

Donošenje odluka o dizajnuMenadžment može prepoznati i ocijeniti novi dizajn kao sredstvo

za poboljšanje uspješnosti ocjenjivanjem kako dizajn proizvoda i procesa utiče na aktivnosti i troškove. Preduzeća mogu raditi sa svojim kupcima na ocjenjivanju troškova i cijene alternativnog dizajna.

Planiranje i upravljanje aktivnostimaPreduzeća određuju planirane troškove za aktivnosti i koriste

planirane stope troškova za obračun proizvoda koristeći obračun normalnih troškova. Na kraju godine, planirani i stvari troškovi se porede da se osigura povratna informacija o uspješnosti upravljanja aktivnostima

51

Implementacija ABC sistema

Da bi se uspješno implementirao ABC sistem moraju se razmotriti sljedeći faktori:

Osiguranje podrške rukovodstva za promjenu sistema obračuna troškova

Razvoj plana implementacije Osiguranje uspješnog korištenja Implementacija putem brzog prototipa

52

Implementacija ABC sistema

Prateći znakovi koji pokazuju kada ABC sistemi donose najviše koristi su:

1. Značajan iznos indirektnih troškova je raspoređen korištenjem samo jednog ili dva zbirna troška.

2. Svi ili većina indirektnih troškova su identifikovani kao troškovi na nivou izlazne jedinice.

3. Proizvodi imaju različite zahtjeve za sredstvima zbog razlike u volumenu, fazama procesa, veličine serije ili složenosti.

53

4. Proizvodi pogodni za proizvodnju i prodaju pokazuju malu dobit, dok proizvodi koji su manje pogodni za proizvodnju i prodaju pokazuju visoku dobit.

5. Složeni proizvodi se čine veoma profitabilnim, a jednostavni proizvodi se čine kao promašaj.

6. Poslovno osoblje se značajno ne slaže sa računovodstvenim po pitanju troškova proizvodnje i marketinga proizvoda i usluga.

54

Prednosti ABC sistema

Tačnija alokacija indirektnih troškovaABC sistemi alociraju indirektne troškove uspostavljanjem

uzročno-posljedične veze između troškova i nosilaca troškova,odnosno aktivnosti i nosilaca troškova.Tačnija alokacija se postiže i korištenjem većeg broja mjerila( ključeva) kao i dvostepenom alokacijom.

Tačnija cijena koštanja gotovih proizvodaABC pruža mnogo tačnije informacije o cijeni koštanja

prvenstveno zbog tačnije alokacije indirektnih troškova.

55

Multipliciranost nosilaca troškovaABC koristi mnogo više nosilaca troškova kao što su proizvodi,

proizvodna linija, kupci, kanali distribucije, kanali prodaje, procesi, aktivnosti i na ovaj način kreira mnogo više informacija za poslovno odlučivanje.

Informacije o profitabilnosti kupacaMultipliciranost nosilaca troškova omogućava tačnije utvrđivanje

profitabilnosti kupaca. Utvrđuju se aktivnosti vezane za prodaju,analiziraju se aktivnosti,eliminišu nepotrebne aktivnosti.

56

Kvalitetnije informacije za potrebe poslovnog odlučivanja

Kvalitetnije informacije dolaze iz tačnije alokacije inidrektnih troškova, korištenja više nosilaca aktivnosti, boljeg praćenja kvaliteta, praćenjem nefinansijskih informacija itd.

Praćenje troškova tokom cijelog životnog vijeka proizvoda

ABC raspoređuje troškove tokom cijelog životnog vijeka proizvoda i na taj način se ostvaruje tačna alokacija troškova.

Omogućuje eliminisanje nepotrebnih troškovaAnaliziranjem aktivnosti ABC sistemi uspijevaju da utvrde da li

neka aktivnost donosi vrijednost proizvodu ili ne. 57

Osigurava informacije o neiskorištenim kapacitetima

ABC prati i inpute i outpute svake aktivnosti i na taj način se utvrđuju angažovani resursi koji nisu dovoljno iskorišteni. Na nosioce prenosi troškove stvarno potrebnih aktivnosti i ne dozvoljava da se troškovi neiskorištenih kapaciteta alociraju na nosioce troškova.

Osigurava informacije za stalno unaprijeđenje poslovanja

ABC putem VA analize stalno provjerava aktivnosti, eliminiše one koje su nepotrebne, mijenja postojeće s ciljem povećanja outputa i smanjenja korištenja resursa.

58

Korištenje nefinansijskih informacijaABC koristi nefinansijske informacije koje osiguravaju kvalitetnije

i brojnije informacije za potrebe poslovnog odlučivanja.

Korištenje informacija izvan preduzećaKoriste se informacije iz kao npr. informacije o tržištu,

dobavljačima, kupcima, kanalima distribucije kako bi se što kvalitetnije informacije prikupile za potrebe poslovnog odlučivanja.

Brže reagovanje na nepravilnosti u poslovanju Kvalitetnije informacije za potrebe planiranja

59

Ograničenja ABC sistema

Osnovni troškovi i ograničenja ABC sistema su vrednovanja neophodna za implementaciju sistema. ABC sistemi zahtjevaju od menadžmenta da procijene troškove aktivnosti i da prepoznaju i vrednuju nosioce troškova za ove zbirne troškove koji služe kao baza za raspodjelu.

Veoma detaljni ABC sistemi su skupi za korištenje i teški za razumijevanje.

60

Zahtjevaju velika novčana i intelektualna ulaganja.

Zahtjevaju obiman rad na prikupljanju i obradi podataka.

Zahtjevaju primjenu specijalizovanog softvera.

Stvara posebne skupine poslovnih knjiga koje dovode do konfuzije.

Teškoće kod identifikovanja generatora aktivnosti.

61

Primjer 2.

• Preduzeće proizvodi dva proizvoda: A (jednostavniji model) i B (komplikovaniji model).

• Potrebno je izračunati cijenu koštanja prema TSOT i prema ABC sistemu te ih uporediti.

• Korak 1: Identifikovati nosioce troškova To su 10.000 kom A i 16.000 kom B.• Korak 2: Identifikovati direktne troškove 1. Proizvod A: direktni materijal 4.560 KM – po jed. 0,456 KM direktni rad 3.600 KM – po jed. 0,36 KM 2. Proizvod B: direktni materijal 9.860 KM – po jed. 0,62 KM direktni rad 2540 KM – po jed. 0,16 KM

• Ukupno: Direktni materijal 14.420 KM Direktni rad 6.140 KM

TSOT

TSOT• Korak 3: Izabrati ključ za alokaciju indirektnih troškova Sati direktnog rada 307 (200 za A i 107 za B)• Korak 4: Identificirati indirektne troškove Ukupni indirektni troškovi su 25.000 KM• Korak 5: Izračunati stopu indirektnih troškova po jedinici nosioca 25.000 KM/307 sati = 81,43 KM/satu• Korak 6: Izračunati indirektne troškove po proizvodima A 200 h * 81,43 KM/h = 16.286 KM B 107 h * 81,43 KM/h = 8.714 KM

TSOT

• Korak 7: Izračunati ukupne troškove Proizvod A 4.560 + 3.600 + 16.286 = 24.446 KM Proizvod B 9.860 + 2.540 + 8.714 = 21. 114 KM• CK prema TSOT:• Proizvod A 2,45 KM• Proizvod B 0,75 KM

Primjena ABC sistema• Identifikovane aktivnosti: 1. Podešavanje mašina (sati podešenja) 2. Korištenje mašina ( mašinski sati) 3. Održavanje i čišćenja (pretvoreni u direktne troškove) 4. Pakovanje i priprema za isporuku (broj isporuka) 5. Isporuka kupcima (broj komada) 6. Administriranje i upravljanje procesima (direktni sati rada)

Primjena ABC sistema• Dodatni podaci za podešavanje mašina

Proizvod A Proizvod B Ukupno

1. Broj proizvoda 10.000 16.000

2. Broj proizvoda u seriji

100 100

3. Broj serija 100 160

4. Sati podešavanja po seriji

1 h 2 h

5. Ukupni sati podešavanja

100 h 320 h 420 h

6. Ukupni troškovi podešavanja

5000 KM

Primjena ABC sistema

• Rapored troškova podešavanja:

A B Ukupno

TSOT (5.000/307)*200(5000/307)*107

3.257,33 1.742,67 5000

ABC (5.000/420)*100(5.000/420)*320

1.190,48 3.809,52 5.000

IMPLEMENTACIJA ABC

• Korak 1. Izabrati nosioce troškova: to su A i B• Korak 2. Identificirati direktne troškove Troškovi održavanja su sada direktni i iznose 5.000 KM• Korak 3. Izbor ključa za alokaciju indirektnih troškova

IMPLEMENTACIJA ABC

Aktivnost Hijerarhija Ukupni troškovi Količina za ključ Ključ za alokaciju

Podešavanja mašine

Serija 5.000 420 h 11,90 KM/h

Proizvodnja Proizvod 5.000 250 h 20 KM/h proizv.

Priprema za isporuku

Serija 4.500 200 isporuka 22,5 KM po isporuci

Isporuka Proizvod 1.500 1.000 kom 1,5 KM/kom

Administracija Osiguranje proizvodnje

4.000 307 sati rada 13,03 KM/h rada

Ukupno 25.000

IMPLEMENTACIJA ABC• Korak 6. Raspodjela indirektnih troškova

AUkupno Po jed

BUkupno Po jed

Ukupno

Direktni materijal 4.560 KM 0,456 KM 9.860 KM 0,62 KM 14.420 KM

Direktni rad 3.600 KM 0,36 KM 2.540 KM 0,16 KM 6.140 KM

Održavanje 3.000 KM 0,30 KM 2.000 KM 0.125 KM 5.000 KM

Ukupno direktni 11.160 KM 1,116 KM 14.400 KM 0,905 KM 25.560 KM

PodešavanjeA 100*11,90B 320*11,90

1.191 KM 0,119 KM 3.809 KM 0.238 KM 5.000 KM

ProizvodnjaA 100*20B 150*20

2.000 KM 0,20 KM 3.000 KM 0,19 KM 5.000 KM

Priprema isporukeA 90*22,5B 110*22,5

2.025 KM 0,2025 KM 2.475 KM 0,155 KM 4.500 KM

IsporukaA 350*1,50B 650*1,50

525 KM 0,0525 KM 975 KM 0,061 KM 1.500 KM

Administr.A 200*13,03B 107*13,013

2.606 KM 0,2606 KM 1.394KM 0,087 KM 4.000 KM

Ukupno I.T. 8.347 KM 0,8346 KM 11.653 KM 1,636 KM 20.000 KM

Ukupni troškovi 19.507 KM 1,9506 KM 26.053 KM 2,541 KM 45.560 KM

Primjer 2.

• CK prema TSOT: Proizvod A 2,45 KM Proizvod B 0,75 KM• CK prema ABC: Proizvod A 1,9506 KM Proizvod B 2,541 KM

ZaključakTradicionalne metode pripadaju vremenu gdje su značajno bili

angažovani troškovi direktnog rada u strukturi troškova. Rastom troškova podrške ili indirektnih troškova mijenjaju se

pristupi obračuna troškova.Problem povezivanja nosioca za raspoređivanje troškova sa proizvodima dovodi do zaključka da je ispravnije upotrijebiti sistem obračuna troškova koji će indirektne troškove usmjeriti prema proizvodima, ali ovim putem pomoću identifikovane aktivnosti

ABC metoda daje daleko ispravnije cijene koštanja i pomaže menadžmentu u donošenju odluka koje će za rezultat imati povećanje profitabilnosti, naravno u uslovima kada postoje određeni signali i uslovi za primjenu ove metode

74

Pitanja

1.Precjenjivanje troškova proizvoda je situacija kada proizvod upotrebljava relativno nizak nivo sredstava, ali je prijavljeno da ima relativno visoke ukupne troškove.

DA NE

75

Pitanja:

2.Koje su smjernice za poboljšanje sistema obračuna troškova ?a) Dodjeljivanje direktnih troškovab) Indirektni zbirni trošak c) Baze za raspodjelu troškovad) odlučivanje o cijeni i proizvodu

76

Pitanja:3.Hijerarhija troškova koju koristi ABC metod?

a) Troškovi izlaza na nivou jediniceb) Troškovi na nivou serijec) Troškovi održavanja proizvoda( usluge)d) Troškovi održavanja opreme

77

Pitanja:4.Zaokružite vrste poslovnih odluka za koje su

informacije ABC sistema korisne!

a) Određivanje cijena i određivanje proizvodnog miksa.b) Smanjenje troškova i unaprijeđenje procesa.c) Odluke o dizajnu proizvoda i procesa.d) Planiranje i upravljanje aktivnostima.

78

Pitanja:5.Veliko učešće indirektnih troškova koji se

raspoređuju jedinstvenim ključem je jedan od signala primjene ABC sistema?

DA NE

79

Pitanja:

6. ABC sistem obračuna troškova primijenuje se u:a) proizvodnim preduzećimab) uslužnim preduzećimac) proizvodnim i uslužnim preduzećimad) Uopšte se ne primijenjuje

80

Pitanja:

7.ABC metod pruža tačniju alokaciju indirektnih troškova, a samim tim i tačniju cijenu koštanja gotovih proizvoda u odnosu na TSOT ?

DA NE

81

Pitanja:

8.Nedostaci ABC sistema su:a) Zahtjevaju velika novčana i intelektualna ulaganja.b) Zahtjevaju obiman rad na prikupljanju i obradi podataka.c) Zahtjevaju primjenu jednostavnog softvera.d) Stvara posebne skupine poslovnih knjiga koje dovode do

konfuzije.

82

Pitanja:

9. Upravljanje zasnovano na aktivnostima ( ABM ) opisuje upotrebu ABC informacija u odlučivanju menadžmenta kako bi se zadovoljili kupci i poboljšala profitabilnost ?

DA NE

83

Pitanja:

10.Kada ABC sistem neće biti koristan u pogledu cijene koštanja ?

a. ako kompanija proizvodi samo jedan proizvod;b. ako svi proizvodi koriste potrebne resurse u istom

razmjeru što je i razmjer za alokaciju troškova u TSOT

c. ako kompanija proizvodi više različitih proizvoda

84

Literatura

“Osnove troškovnog računovodstva”; Charlers T. Horngren, George Foster, Srikant M.Datar

“Troškovno računovodstvo – praktikum”; Prof. dr. Meliha Bašić, Prof. dr. Ibro Popić

ABC metoda - sustav obračuna troškova na temelju aktivnosti; Dr.sc. Hrvoje Perčević

85

ABC Metoda

Documents

Transcript of ABC Metoda